Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => HORTIKULTURA => Autor teme: Mario - 18-06-2007, 13:03:54
-
Zna li netko nešto više o ovoj vrsti?
Jel pogodna za bonsai?
Euonymus alatus (Celastraceae) (Thunb.) Siebold - krilasta kurika
Radi se o točno ovoj vrsti, koja ima sitno lišće i razlikuje se od svih kurika koje se mogu nači na netu.
http://www.sumfak.hr/~dendrolo/atlas/053a.htm
Našao sam nekoliko drva od 1-8 cm debelih pri tlu i jednog kapitalca koji ima preko 15cm. Ovi mali su zanimljivi jer se gusto granaju, a ovaj veliki je u šikari do riti koju mi se nije dalo krčiti dok je sve puno zelene mase, možda na zimu, pa ču vidjeti jel ima potencijala.
-
U Šilićevim atlasima se ne spominje Krilasta kurika. Ali kurika općenito izgleda kao zanimljiva vrsta za bonsai. Jos ako ta na koju si naišao ima malo lišče nemaš se što misliti. :smile:
-
U Šilićevim atlasima se ne spominje Krilasta kurika. Ali kurika općenito izgleda kao zanimljiva vrsta za bonsai. Jos ako ta na koju si naišao ima malo lišče nemaš se što misliti. :smile:
Listovi su ono prvo kaj me privuklo, a kasnije sam vidio da se vrlo uredno i gusto grana. Istina, ove koje sam našao rastu na tlu bez humusa, skoro pa čisti šoder sa malo travnatog tepiha. Po osušenim granama koje brzo zamjene zdrave i nove, sam pretpostavio da u nekim periodima ostanu bez vlage i osuše se no čim dobiju vlagu, potjeraju burno i gusto. Ako dobro mislim, drvo je otporno i prilagodljivo. Listići su svi ko kopirani, veličine 1,5x1 cm. Naravno da ću eksperimentirati i jedno drvo izvaditi ovih dana, a ona ekstravagantnija ću ostaviti za sezonu vađenja (možda) :smile:
Nego jel piše kaj o zahtjevima i ponašanju drvreta?
-
Naravno da ću eksperimentirati i jedno drvo izvaditi ovih dana, a ona ekstravagantnija ću ostaviti za sezonu vađenja (možda) :smile:
Vađenje sada ti nije pametno ....
Najosnovnija stvar kod uzgoja bonsaija je pridržavanje pravog vremena za obavljanje pojedinih radnji, pa tako ono što se obavlja u sezoni mirovanja nikako ne treba obavljati u sezoni rasta.
Važno je poštovati to pravilo i odmah od početka mu se učiti i poštovati ga! :smile:
Iz vlastitog iskustva znam da se nestrpljivost plaća ... :yes:
-
Vađenje sada ti nije pametno ....
Napravio sam i večih gluposti u životu :smile:
Najosnovnija stvar kod uzgoja bonsaija je pridržavanje pravog vremena za obavljanje pojedinih radnji, pa tako ono što se obavlja u sezoni mirovanja nikako ne treba obavljati u sezoni rasta.
Važno je poštovati to pravilo i odmah od početka mu se učiti i poštovati ga! :smile:
Iz vlastitog iskustva znam da se nestrpljivost plaća ... :yes:
Ovo ne bi nazvao nestrpljivost, više znatiželja. Kroz cijeli život (a ima ga...) sva moja znatiželja i traženje nečeg novog, je rezultirala olakšanjem u nekim poslovima, pa i pristupima. Možda nije za usporediti, ali da smo poštovali plemenska pravila, ne bi se razvili do visoko-tehnološkog društva.
Pravila ne treba doživjeti i prihvatiti kao nešto kruto i nepromjenjivo. Nigdje pa ni u Prirodi, ništa više nije kao prije, čak i ako za period uzmemo ljudski život, a kamo li nekoliko generacija koje su pravila pisala. Priznat ću svaku svoju grešku, no biti ću radostan ako moje odstupanje od pravila njih same malo nadopuni i proširi :smile:
-
:rules:
-
Da se ispravim - radi se o prirodnom ciklusu biljke (a ne o pravilu), a protiv njega se ne može! :smile:
-
Nego jel piše kaj o zahtjevima i ponašanju drvreta?
Za kurike opcenito pise da rastu u raznolikim vrstama zemlje i da se upotrebljavaju u dekorativne svrhe po parkovima i vrtovima. Nisam primjetio nista vise sto bi ti mozda moglo biti zanimljivo ili od koristi.
-
Da se ispravim - radi se o prirodnom ciklusu biljke (a ne o pravilu), a protiv njega se ne može! :smile:
Sve što bi nakon ovoga mogao pričati ne spada u ovaj post i zahtjeva sate koncentracije na temu "Priroda i čovjekov utjecaj na nju", pa zatim jedan razgovor o "Čovjek kao dio Prirode"
Da smo svi pratili prirodni ciklus moje bake, npr. rajčicu bi jeli tek od kraja šestog mjeseca, do prvih magli. Danas je ima kroz cijelu godinu. Ovo je tek šlampava usporedba. Priroda je nesaglediva mogučnost i inspiracija !!!
:smile:
Pod ovim ne mislim na genetske manipulacije koje radi moderna znanost, ja sam isključivo uz pomoć prirodnim putem dobivenih pripravaka uspio imati zrelu rajčicu u negrijanom plasteniku u drugom mjesecu. Kad spominjem prirodno, napominjem da je svaki utjecaj čovijeka u prirodi, odmak od prirodnog.
-
Nego jel piše kaj o zahtjevima i ponašanju drvreta?
Za kurike opcenito pise da rastu u raznolikim vrstama zemlje i da se upotrebljavaju u dekorativne svrhe po parkovima i vrtovima. Nisam primjetio nista vise sto bi ti mozda moglo biti zanimljivo ili od koristi.
Hvala ti i na ovome :great:
-
Kad spominjem prirodno, napominjem da je svaki utjecaj čovijeka u prirodi, odmak od prirodnog.
Ovo cesto susrecem i jako mi je zanimljivo. Slicno i ja razmisljam ... ali opet kada pogledas i covjek je priroda i njegova potreba da utjece na prirodu je prirodna. Na kraju krajeva sam si napisao da svi oni kukci su prirodni i potrebni mada nama izgledaju kao stetocine. Mozda tako isto i mi sami sebi izgledamo kao da se odmicemo od prirode ali je to sve bas onako kako treba biti.
-
Kad spominjem prirodno, napominjem da je svaki utjecaj čovijeka u prirodi, odmak od prirodnog.
Ovo cesto susrecem i jako mi je zanimljivo. Slicno i ja razmisljam ... ali opet kada pogledas i covjek je priroda i njegova potreba da utjece na prirodu je prirodna. Na kraju krajeva sam si napisao da svi oni kukci su prirodni i potrebni mada nama izgledaju kao stetocine. Mozda tako isto i mi sami sebi izgledamo kao da se odmicemo od prirode ali je to sve bas onako kako treba biti.
Da. Slažem se s vama, ali to je jedna druga tema koja nema veze barem s ovim što ja govorim! :smile:
-
Moze li neko da stavi sliku te kurike, ja nikad nisam cuo za to?
-
Kad spominjem prirodno, napominjem da je svaki utjecaj čovijeka u prirodi, odmak od prirodnog.
Ovo cesto susrecem i jako mi je zanimljivo. Slicno i ja razmisljam ... ali opet kada pogledas i covjek je priroda i njegova potreba da utjece na prirodu je prirodna. Na kraju krajeva sam si napisao da svi oni kukci su prirodni i potrebni mada nama izgledaju kao stetocine. Mozda tako isto i mi sami sebi izgledamo kao da se odmicemo od prirode ali je to sve bas onako kako treba biti.
Moram ti priznati da si me ugodno štrecnuo s ovim kaj si napisao!!!
Nemam sada vremena, a o svakoj rečenici koju si napisao vrijedi razgovarati i posvetiti joj vrijeme.
Da i ja živim uvjeren da je sve onako kako je trebalo biti !
Svako novo otkriče se dogodilo jer smo za njega stvorili uvjete, a ona karikatura sa lampicom koja se nekom upalila je čisti promašaj, nikom ništ ne sine samo od sebe, svatko svojim životom doprinese tome!
Svaki odmak od prirodnog, kak sam rekao, je nešto što smo učinili svojim utjecajem i to se bez našeg utjecanja ne bi dogodilo. Tema je opširna i stvarno se treba biti na nju koncentriran.
-
Moze li neko da stavi sliku te kurike, ja nikad nisam cuo za to?
Upiši "Euonymus alatus" u Google i klikni na slike, ljenčino :blink: :gigle:
-
Moze li neko da stavi sliku te kurike, ja nikad nisam cuo za to?
Budem ja sutra.
Samo da se ne otkrije da sam je krivo identificirao :lol:
-
Moze li neko da stavi sliku te kurike, ja nikad nisam cuo za to?
Upiši "Euonymus alatus" u Google i klikni na slike, ljenčino :blink: :gigle:
:mdr:
-
Kad spominjem prirodno, napominjem da je svaki utjecaj čovijeka u prirodi, odmak od prirodnog.
Ovo cesto susrecem i jako mi je zanimljivo. Slicno i ja razmisljam ... ali opet kada pogledas i covjek je priroda i njegova potreba da utjece na prirodu je prirodna. Na kraju krajeva sam si napisao da svi oni kukci su prirodni i potrebni mada nama izgledaju kao stetocine. Mozda tako isto i mi sami sebi izgledamo kao da se odmicemo od prirode ali je to sve bas onako kako treba biti.
Da. Slažem se s vama, ali to je jedna druga tema koja nema veze barem s ovim što ja govorim! :smile:
Ako ti govoriš o ...copy/paste:"...radi se o prirodnom ciklusu biljke... " Onda govorimo o istome.
Termin prirodni ciklus, ja bi uzeo za Zemlju, a biljka se ponaša teko jer joj jedino Zemlja nešto diktira, ako se tu umješamo mi, biljku možemo mijenjati.
Ne velim da možemo (barem ne za sada) utjecati na zimske i ljetne procese u Zemlji i njenom omotaču, no možemo utjecati na biljku.
-
Ne velim da možemo (barem ne za sada) utjecati na zimske i ljetne procese u Zemlji i njenom omotaču, no možemo utjecati na biljku.
:smile:
-
Jučer sam izvadio jednu da vidim mogu li je održati u životu i kak će se ponašati. Korijenje joj se pružalo do metar u širinu po površinski 10cm dubine, to je bilo lako izvaditi svo korijenje sa sitnim dlačicama. Korijen je kao od gume i podatan je. Možda neki primjerak završi i na kamenu. Centralni korijen je bio debljine najdebljeg "stabla", njega sam odrezao dok sam oslobodio postrano korijenje. Posadio sam je u mješavinu humusne zemlje, pijeska, tucanika i lomljene cigle.
Evo i fotki.
-
Evo jedne s kojom ću pričekati do sezone :smile:
-
Evo i jedne fotke gdi se stvarno vidi da je riječ o krilastoj kuriki.
-
Zanimljiva vrsta za bonsai! Obje koje si nasao nemaju one 2 bitne osobine za dobar materijal (po mom misljenju). Nisu zakrzljale, a nemaju ni nesto posebno zanimljivo deblo ili neki drugi bitno zanimljivi detalj. Najzanimljivije je to sto se radi o vrsti koja je nama u Hrvatskoj nepoznata. Ima lijepo lisce :smile: http://www.bonsainl.nl/imgbpg2/tbs1170.jpg
To si je posadio u mjesavinu sa tenisitom?
-
Još jedna koja bi mogla biti i dvije :smile:
-
Evo i jedne fotke gdi se stvarno vidi da je riječ o krilastoj kuriki.
Mislim da sam i ja nailazio na ovu vrstu ali sam mislio da je to brijest :blink: !?
-
Meni to izgleda ko brijest - čak ima i ono po granama... :question:
-
Na ove dvije slike su 2 razlicita stabla. Za jedno i drugo sam mislio da je livadni brijest. Sada sam pomalo sumnjicav u to.
-
Zanimljiva vrsta za bonsai! Obje koje si nasao nemaju one 2 bitne osobine za dobar materijal (po mom misljenju). Nisu zakrzljale, a nemaju ni nesto posebno zanimljivo deblo ili neki drugi bitno zanimljivi detalj. Najzanimljivije je to sto se radi o vrsti koja je nama u Hrvatskoj nepoznata. Ima lijepo lisce :smile: http://www.bonsainl.nl/imgbpg2/tbs1170.jpg
To si je posadio u mjesavinu sa tenisitom?
Tenesit je sitnije mljeven, ova cigla ima komade i od 1,5cm
-
Meni to izgleda ko brijest - čak ima i ono po granama... :question:
A jel i brijest ima taj četveroper (krila)?
-
Inace, to nam je bio jedan od prvih Marijinih i mojih "bonsaija". Uzas! :gigle:
-
Na ove dvije slike su 2 razlicita stabla. Za jedno i drugo sam mislio da je livadni brijest. Sada sam pomalo sumnjicav u to.
Meni obje fotke liče na možebitnu kuriku. Prva jer ima pera, a druga jer se obilno i sitno grana.
-
Inace, to nam je bio jedan od prvih Marijinih i mojih "bonsaija". Uzas! :gigle:
jezivo..... :diablo: odakle si izvukao tog pokojnika?
sram me :blush:
ovo će se odraziti na ostatak mog radnog dana .....
-
Evo i jedne fotke gdi se stvarno vidi da je riječ o krilastoj kuriki.
Mislim da sam i ja nailazio na ovu vrstu ali sam mislio da je to brijest :blink: !?
Možda se javi neko ko ne misli već zna :lol:
Sad sam pomalo smotan, u svakom slučaju, lišće privlaći pažnu i sigurno ću tražiti bolje komade :smile:
-
Možda se javi neko ko ne misli već zna :lol:
Sad sam pomalo smotan, u svakom slučaju, lišće privlaći pažnu i sigurno ću tražiti bolje komade :smile:
Prema onom tvom linku - kurika ima nasuprotne pupove (rastu u paru kao npr. kod jasena)
Jel tako na ovim stabalcima koje si našao?
-
Evo jos slika toga pomalo sablasnog stabla. Nije suho.
-
Evo linka na slike krilaste kurike.
http://www.plantbio.ohiou.edu/trees/Euonymus%20alatus.htm
Ovo što si našao je brijest.
-
Inace, to nam je bio jedan od prvih Marijinih i mojih "bonsaija". Uzas! :gigle:
Da bar ja imam tak lijepi kišobran :lol:
Ni ovi koje sam ja našao nisu neki, al imaju dobre nebarie. Već sam spomenuo jednog od oko 15 cm debelog debla, no moram raskrčiti šikaru da bi uopće vidio kakav je pri tlu. Sad sam se još više zapalil i mogel bi ove slobodne dane nekaj i raditi pa mu možda ugledam nebari :smile:
-
evo još jedne slike na kojoj se vidi da kurika ima listove drukčijeg oblika
-
Inace, to nam je bio jedan od prvih Marijinih i mojih "bonsaija". Uzas! :gigle:
:ludilo: :histerical: :ludilo: .......posadili ste ga naopačke..... :ludilo: :histerical: :ludilo: ..... korjen je prolistao.... :ludilo: :histerical: :ludilo:
-
Evo linka na slike krilaste kurike.
http://www.plantbio.ohiou.edu/trees/Euonymus%20alatus.htm
Ovo što si našao je brijest.
Da, definitivno je brijest, sad kad si spomenula nasuprotne pupove...
No sad sam još sretniji, a mislio sam da nikad neču nači brijest :lol:
Ako su ovi naši otporni kao i kineski, niko sretniji od mene.
Jel se obrada kod naših može primjeniti kao i kod kineskih?
-
Inace, to nam je bio jedan od prvih Marijinih i mojih "bonsaija". Uzas! :gigle:
:ludilo: :histerical: :ludilo: .......posadili ste ga naopačke..... :ludilo: :histerical: :ludilo: ..... korjen je prolistao.... :ludilo: :histerical: :ludilo:
Kako se uopce mozes smijati ovom umjetnickom djelu! :diablo: Ovdje je oslobodjena sva nasa kreativna snaga i energija! Zar ne vidis da su sva pravila srusena na ovom primjerku!!! :histerical:
-
... i meni je nešto zvonilo... te "kurike" ima i kod mene... prepoznao sam je po neobičnom plodu, ali ovaj list koji je mario našao mi se ne uklapa u sliku (nikad ga nisam vidio u životu), inaće ovih krila imaju i neki aceri dok su mladi...
-
... i meni je nešto zvonilo... te "kurike" ima i kod mene... prepoznao sam je po neobičnom plodu, ali ovaj list koji je mario našao mi se ne uklapa u sliku (nikad ga nisam vidio u životu), inaće ovih krila imaju i neki aceri dok su mladi...
Ova odmenenađena drva imaju neke rozkaste (roza boja) plodove, velike oko 0,5mm i izgledaju kao četveroperi buzdovan, mekani kao pjena.
Samo bi spomenuo, listovi mi se fuuuul dopadaju :lol:
-
... i meni je nešto zvonilo... te "kurike" ima i kod mene... prepoznao sam je po neobičnom plodu, ali ovaj list koji je mario našao mi se ne uklapa u sliku (nikad ga nisam vidio u životu), inaće ovih krila imaju i neki aceri dok su mladi...
Možda ne bi bilo loše ubacit slike brijesta u FOTO HERBARIJ, ako imaš slike :smile:
-
Ovo sam našao na: http://www.sumfak.hr/~dendrolo/kljuc/atlas/atlas.php?id=ulmmi
-
Meni ovo lici na brijest, ima listove koji su asimetricni sto je karakteristicno da za njih...
-
Evo linkova koji po svemuidu u prilog tome da se ovdje ipak radi o brijestu najvjerojatnije ovoj vrsti
Ulmus caprinifolia var. suberosa
http://nl.wikipedia.org/wiki/Gladde_iep
http://www.odla.nu/artiklar/images/bilder/ulmus-carpinifolia-var.jpg
na ovom linku su grane najsličnije ovima kaj sam ja našao
http://www.odla.nu/artiklar/images/bilder/stam_av_ulmus_carpinifolia_var_suberosa.jpg
a tu se vidi plod (valjda) sličan ovim o kojima pričam po boji, samo je imao četveroperasti izgled
http://www.arthropods.de/insecta/sternorrhyncha/pemphigidae/byrsocryptaCoerulescens01.htm
Našao sam i podatke o tim plutenastim nakupinama na kori koji su me i odvukli pa sam mislio da je kurika.
-
Ni ovi koje sam ja našao nisu neki, al imaju dobre nebarie. Već sam spomenuo jednog od oko 15 cm debelog debla, no moram raskrčiti šikaru da bi uopće vidio kakav je pri tlu. Sad sam se još više zapalil i mogel bi ove slobodne dane nekaj i raditi pa mu možda ugledam nebari :smile:
Pokušaj biti izbirlji iako je to možda teško u početničkoj fazi.
Osim dobrog nebarija jako je važno da se deblo idući od nemarija prema vrhu postupno stanjuje, odnosno da nije cijelom svojon dužina jednake debljine. Obrati malo pozornost i na taj detalj - to će drastično srezat broj pogodnih primjeraka koje nailaziš, ali podići ćeš kvalitetu primjercima koje vadiš. :smile:
-
Ni ovi koje sam ja našao nisu neki, al imaju dobre nebarie. Već sam spomenuo jednog od oko 15 cm debelog debla, no moram raskrčiti šikaru da bi uopće vidio kakav je pri tlu. Sad sam se još više zapalil i mogel bi ove slobodne dane nekaj i raditi pa mu možda ugledam nebari :smile:
Pokušaj biti izbirlji iako je to možda teško u početničkoj fazi.
Osim dobrog nebarija jako je važno da se deblo idući od nemarija prema vrhu postupno stanjuje, odnosno da nije cijelom svojon dužina jednake debljine. Obrati malo pozornost i na taj detalj - to će drastično srezat broj pogodnih primjeraka koje nailaziš, ali podići ćeš kvalitetu primjercima koje vadiš. :smile:
Nisam ja puno drva vadio, samo sam ih skresao i ostavio u prirodi, obilazim ih da vidim kak se ponašaju. Do proljeća će se i slika u glavi iskristalizirati pa će na mom balkonu završiti samo prvih 5-10 drvaca ne večih od 50cm.
-
Nisam ja puno drva vadio,
Znam, znam, savjet je bio općenit, a ne samo za ovaj slučaj.
samo sam ih skresao i ostavio u prirodi, obilazim ih da vidim kak se ponašaju.
To je OK, tako ćeš uštediti jednu sezonu, pripremajući ih u prirodi. :smile: A kao što i sam kažeš na zimu ćeš izvaditi samo najbolje.
Stabla se obično pripremaju u prirodi kroz sezonu mirovanja, orezivati se može i sada.
Doduše mi to izbjegavamo iz nekoliko razloga:
- imamo za to cijelu zimu jer ovdje nema snijega
- stabla se lakše nalaze i bolje im se vidi struktura krošnje kad su bez lišća i kada nema trave oko njih
- već od 5 mjeseca počnu izlaziti poskoci, a nakon nekoliko bliskih susreta, koji su na sreću dobro završili (http://img61.photobucket.com/albums/v185/MemoryLane/bolt.gif), u sezoni rasta se držimo vrta
- u sezoni rasta imamo dosta posla oko bonsaija kod kuće
-
Stabla se obično pripremaju u prirodi kroz sezonu mirovanja, orezivati se može i sada.
Doduše mi to izbjegavamo iz nekoliko razloga:
- imamo za to cijelu zimu jer ovdje nema snijega
- stabla se lakše nalaze i bolje im se vidi struktura krošnje kad su bez lišća i kada nema trave oko njih
- već od 5 mjeseca počnu izlaziti poskoci, a nakon nekoliko bliskih susreta, koji su na sreću dobro završili (http://img61.photobucket.com/albums/v185/MemoryLane/bolt.gif), u sezoni rasta se držimo vrta
- u sezoni rasta imamo dosta posla oko bonsaija kod kuće
Moj posao doma se svodi na brigu za tri i pol drvca :smile:
Vaša zbirka je sigurno puno veča pa je redoslijed vaših radova razumljiv. Vjerojatno ću s godinama i ja uloviti neki ritam, no sad imam nezaustavljivu želju i volju za traženjem, a selekcija se nameće sama od sebe :smile:
Ja vjerojatno neču vaditi u zimi zbog smrzavice, no tada ću vjerojatno obilaziti terene, a vađenje ću ostaviti za proljeće.
-
- već od 5 mjeseca počnu izlaziti poskoci, a nakon nekoliko bliskih susreta, koji su na sreću dobro završili [img]
...08. 02. 2007. ujutro oko 8 sati na par stupnjeva iznad nule sam imao bliski susret treće vrste sa poskokom na Ivančici!!!!! Jest da je bio trom, ali kako sam se verao po stjeni, rukom sam ga gotovo dotaknuo, da se taj trenutak nije pokrenuo, spustio bih ruku na direktno na njega i mislim da se nebi dvoumio oko ugriza. Posljednji susret je bio ispod onog d. c. bora... zmijurina je vrlo brzo kidnula iza stjene tako da nisam siguran jel bio poskok, (malo mi je bila zelenkasta)ali bila je komad :wow:
-
Ja vjerojatno neču vaditi u zimi zbog smrzavice, no tada ću vjerojatno obilaziti terene, a vađenje ću ostaviti za proljeće.
Listopadna možeš bez problema vaditi na jesen kad opadne lišće samo onda moraš doma zaštititi korjenje od smrzavanja, a krošnju od hladnog zimskog vjetra...
-
- već od 5 mjeseca počnu izlaziti poskoci, a nakon nekoliko bliskih susreta, koji su na sreću dobro završili [img]
...08. 02. 2007. ujutro oko 8 sati na par stupnjeva iznad nule sam imao bliski susret treće vrste sa poskokom na Ivančici!!!!! Jest da je bio trom, ali kako sam se verao po stjeni, rukom sam ga gotovo dotaknuo, da se taj trenutak nije pokrenuo, spustio bih ruku na direktno na njega i mislim da se nebi dvoumio oko ugriza. Posljednji susret je bio ispod onog d. c. bora... zmijurina je vrlo brzo kidnula iza stjene tako da nisam siguran jel bio poskok, (malo mi je bila zelenkasta)ali bila je komad :wow:
Nemam strah od zmija iako sam ih sretao u Prirodi, no svaki susret, rezultirao je neugodom u želucu taj dan :smile:
-
... zmijurina je vrlo brzo kidnula iza stjene tako da nisam siguran jel bio poskok, (malo mi je bila zelenkasta)ali bila je komad :wow:
Ovako nešto?
(http://img374.imageshack.us/img374/7312/av1479qd.gif)
Nema straha ako ti zmiju vidiš prvi, ali Andrija je gledao nebari zelenike na čijoj se krošnji sunčao poskok. Upravo kad je zaključio da je nebari solidan i krenuo ustati prošao je nosom 10 cm od poskoka..... tu razum više ne radi.... :halt:
Uf, da si vidio Andriju kako bježi kroz grmlje :histerical:
-
Ja vjerojatno neču vaditi u zimi zbog smrzavice, no tada ću vjerojatno obilaziti terene, a vađenje ću ostaviti za proljeće.
Listopadna možeš bez problema vaditi na jesen kad opadne lišće samo onda moraš doma zaštititi korjenje od smrzavanja, a krošnju od hladnog zimskog vjetra...
Jel se dobro sječam ili sam pobrkal lončiće, da biljke izvađene u jesen bolje regeneriraju korijen od onih izvađenih u proljeće kad svu snagu usmjere na listanje!?!?!
-
Jel se dobro sječam ili sam pobrkal lončiće, da biljke izvađene u jesen bolje regeneriraju korijen od onih izvađenih u proljeće kad svu snagu usmjere na listanje!?!?!
To proljeće - jesen su krivi termini.
Treba govorit sezona mirovanja i sezona rasta. Vadit na proljeće ne znači vaditi usred sezone rasta, već na kraju sezone mirovanja - zbrka može nastat radi terminologije.... :frown:
-
Da preformuliram pitanje :smile:
Jel se dobro sječam ili sam pobrkal lončiće, da biljke izvađene kad im padne lišće, bolje regeneriraju korijen od onih izvađenih prije otvaranja pupova, kad svu snagu usmjere na listanje!?!?!
Sad i nadopuna...
Kad vaditi borove i jele na kopnu?
-
Da preformuliram pitanje :smile:
Jel se dobro sječam ili sam pobrkal lončiće, da biljke izvađene kad im padne lišće, bolje regeneriraju korijen od onih izvađenih prije otvaranja pupova, kad svu snagu usmjere na listanje!?!?!
Kako koja vrsta. Ako ih izvadiš kad im padne lišće - dakle na početku sezone mirovanja, zimi ih moraš zaštotiti - kao što je rekao već Gal.
Kad vaditi borove i jele na kopnu?
Kao i sve drugo za vrijeme sezone mirovanja. Iako postoji u 8. mjesecu period kada usljed velike vrućine četinari miruju, pa se može i tada. Ali možda bolje o tome da pitaš nekoga tko je to radio.
Nije to bilo kada u 8 mjesecu - treba promatrati biljku i vidjeti i biti siguran da se vegetacija zaustavila.
-
Kad vaditi borove i jele na kopnu?
Kao i sve drugo za vrijeme sezone mirovanja. Iako postoji u 8. mjesecu period kada usljed velike vrućine četinari miruju, pa se može i tada. Ali možda bolje o tome da pitaš nekoga tko je to radio.
Nije to bilo kada u 8 mjesecu - treba promatrati biljku i vidjeti i biti siguran da se vegetacija zaustavila.
.. samo da nadopunim, poslije ljetnog mirovanja kreće kod četinara rast i regeneracija korjena do zime, tako da njima "jesen" nije sezona mirovanja. Riječani vade borove u siječnju i veljači, a kod nas je to obično kraj veljače, ožujak i početak travnja (ako je zima bila duga i hladna). Jedino bih borovice preporučio vaditi sredinom 9. mj.
-
.. samo da nadopunim, poslije ljetnog mirovanja kreće kod četinara rast i regeneracija korjena do zime, tako da njima "jesen" nije sezona mirovanja. Riječani vade borove u siječnju i veljači, a kod nas je to obično kraj veljače, ožujak i početak travnja (ako je zima bila duga i hladna).
Nismo svi u istoj klimatskoj zoni pa i zato ne treba spominjati godišnja doba... samo zbunjuje....
Službeno uvodimo termine "sezona mirovanja" i "sezona rasta" ... :rules:
Jedino bih borovice preporučio vaditi sredinom 9. mj.
Kakve borovice? :question: juniperuse?
Koje? Zašto tada?
-
Nismo svi u istoj klimatskoj zoni pa i zato ne treba spominjati godišnja doba... samo zbunjuje....
Službeno uvodimo termine "sezona mirovanja" i "sezona rasta" ... :rules:
Nego jel previše tražim ako se malo pobliže definira svaka od sezona. Jasno mi je da padanjem lišća počinje "mirovanje", a pupanjem "rast", no je li to baš uvijek tako i koliko je to mirovanje stvarno mirovanje. Recimo "slučajno" znam da se od 24.12. do 6.1. u zemlji odvijaju jako burni procesi.
Kakve borovice? :question: juniperuse?
Koje? Zašto tada?
To sam čuo već sa dosta strana, čak se precizira 15.9.
-
Jedino bih borovice preporučio vaditi sredinom 9. mj.
Kakve borovice? :question: juniperuse?
Koje? Zašto tada?
juniperus communis - "kontinentalna" borovica, zato jer tih par komada koliko mi se primilo je izvađeno sredinom 9. mj. , a na savjet kolega slovenaca. Nije slučajno, pokušavam ih vaditi već nekoliko godina u različito vrijeme i samo se tada uspiju primiti. Zašto? Nemam pojma! Ove godine u rano proljeće sam izvadio jednu malu sa 100 % korjena odlijepivši je sa stjene, avo je polako umire. Prošle godine u 9 mj. sam izvadio dvije, primila se najstarija, sa najmanje korjena ???? Uglavnom prešle su na moju listu "neomiljenih" vrsta.
-
Uglavnom prešle su na moju listu "neomiljenih" vrsta.
da, i ja ih ignoriram iz tih razloga....
iako sam lani orezala jednu u prirodi (zanimljiva, zdepasta sa puno suhih djelova), a onda se pojavio "glas savjesti" koji je sablažnjeno gledao što radim i rekao - pa nije valjda da to misliš vadit, a znaš da će ti umrijet kad-tad....
Eh, :love:
-
Jutros sam lagano počeo razvlačiti usta u smješak kad sam na brijestu spomenutom u ovom postu....
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=452.msg6746#msg6746
... ugledao pupove koji su počeli zeleniti. Odmah sam poskidao one koje je potjerao po panju i donjem djelu stabala. Ima ih puno u pazušcima grana kao i po samim granama u pazušcima listova. Fotke ću poslati ako stignem još sutra.
Dakle drvo je izvađeno 18.6. i posađeno u brzopropusnu mješavinu zemlje, šodra i lomljene cigle. Mistano je najmanje 3x dnevno, a zaljevano je samo jednom tjedno i to kad sam gnoio sva drva gnoio sam i njega. Nije trebalo više zaljevati jer ga držim u hladu. 20.6. sam ga ožicao, preživjele su sve grane osim dvije koje sam savinuo malo jače i vjerojatno doprinjeo sušenju listova na njima, no možda i one uskoro ponovno potjeraju. Drvo nije neki ljepotan, poslužilo je tek za pokus znatiželje kako možemo utjecati na biljke.
-
Dakle drvo je izvađeno 18.6. i posađeno u brzopropusnu mješavinu zemlje, šodra i lomljene cigle. Mistano je najmanje 3x dnevno, a zaljevano je samo jednom tjedno i to kad sam gnoio sva drva gnoio sam i njega. Nije trebalo više zaljevati jer ga držim u hladu. 20.6. sam ga ožicao, preživjele su sve grane osim dvije koje sam savinuo malo jače i vjerojatno doprinjeo sušenju listova na njima, no možda i one uskoro ponovno potjeraju. Drvo nije neki ljepotan, poslužilo je tek za pokus znatiželje kako možemo utjecati na biljke.
Žilavo je kad je taj cjelokupni tretman preživio :tlab:
Iako još nije sigurno ... treba vidjet hoće li moći održavati lisnu masu kada je baci ... :sarcastic:
U svakom slučaju sretno!
-
Žilavo je kad je taj cjelokupni tretman preživio :tlab:
Iako još nije sigurno ... treba vidjet hoće li moći održavati lisnu masu kada je baci ... :sarcastic:
U svakom slučaju sretno!
Naravno da se ne zanosim :smile:
Samo probam, jel ide i kak ide!
Hvala na dobrim željama !!!
-
Ovako je brijest izgledao nakon vađenja:
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=452.msg6746#msg6746
A ovak sada. Malo je ožičen i usmjeren, no to drvo mi više služi za pokus nego što trenutno uživam u njegvom izgledu. Strelice pokazuju jedine dvije grane koje su riknule jer sam ih vjerojatno oštetio kod žicanja.
A druga fotka pokazuje jedan od pupova koje tjera.
-
Ova na vrhu ti je otisla jer si prebliyu nje otkinuo onu debelu granu!
-
Ova na vrhu ti je otisla jer si prebliyu nje otkinuo onu debelu granu!
Što se ne smije tako blizu? Znam da kod Javora treba ostaviti koji centimetar pa druge godine osušeno maknuti, ali na svemu ostalom ja radim isto kao na slici, možda čak i bliže. To je pogrešno?
-
Moja teorija je da se na tom mjestu rez susi, i, posto listopadno drvece nema smolu koja bi ga zastitila od daljeg susenja, taj rez povuce vodu malo dublje u unutrasnjost i prekine dotok vode toj grancici i ubije je. I Pall je rekao da se u ovakvim slucajevima uvijek ostavi patrljak jer je u pitanju mlada grancica koja treba da raste! Mislim da je to jedan od rezloga zbog koje se ne radi deadwood listopadnom drvecu... I prakticno iskustvo mi je to dokazalo... Jin se susi i susi, i kroz njega isparava voda i iz zivog drveta dok se cijelo drvo ne osusi. Tako mi je jasen uvenuo!
-
I meni se ucinilo da je malo preblizu odrezano. Znalo mi se desiti da nekada kada ovako odrezem prezivi a nekada se i znalo osusiti. Sada vise ne riskiram i ostavim mali batrljak dok grana ne odeblja i dobro se primi, pa onda tek kidam ili drilam.
Moja teorija je da se na tom mjestu rez susi, i, posto listopadno drvece nema smolu koja bi ga zastitila od daljeg susenja, taj rez povuce vodu malo dublje u unutrasnjost i prekine dotok vode toj grancici i ubije je.
Primjetio sam kada idem drilati batrljak, da se drvo ne susi samo malo povrsinski nego cesto ide duboko, a ovisi o debljini grane koliko duboko to susenje ide (deblja grana, dublje susenje).
-
Mislim da se ipak osušila zbog jakog piganja. Druga dva stabla su isto odrezana uz grančicu pa se vrh nije osušio jer pigan je manje. Na desnom stablu se osušila donja grana koja nema veze sa rezom, a isto od jačeg piganja. Po meni je to dakle greška u piganju, a ne u rezu.
-
Ova na vrhu ti je otisla jer si prebliyu nje otkinuo onu debelu granu!
Što se ne smije tako blizu? Znam da kod Javora treba ostaviti koji centimetar pa druge godine osušeno maknuti, ali na svemu ostalom ja radim isto kao na slici, možda čak i bliže. To je pogrešno?
Mislim da ta blizina reza najviše ovisi o razvijenosti grane i debljini kore drveta. Ja sam na primjer kod dva hrasta odrezao deblo tik do grane od koje namjeravam dobiti vrh i te grane su danas nakon 2mj žive i zdrave. Hrast ima debelu koru koja se nije ni milimetar odvojila od debla koje se lagano suši. To nije slučaj kod nekih drva koje imaju tanju koru. Recimo lipa je koru odvojila od debla više od 3mm no ni to nije utjecalo na sušenje grana, sve su ostale žive. Sve u svemu, kora reagira drugačije kod svakog drva i mislim da nije bitno kaj se drvo suši, već da kora ima snage provoditi sokove.
-
Evo kak je duplić prolistal :yupi:
prije
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=452.msg6750#msg6750
sada