Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => HORTIKULTURA => Autor teme: Mile - 10-04-2007, 19:43:23
-
Ima li tko iskustva sa margotiranjem japanskoga javora (debljih primjeraka)? Do sada sam margotirao tanke sadnice jap. javora, a evo sada bih pokušao jedan debeli primjerak (presjek debla 10 cm), pa me zanima ako je tko već radio, da li da ostavim mostove na kori ili da napravim prsten bez mostova?
-
Ja sam zakorjenjivala poljski javor - A. campestre.
Na BonsaiTalku su mi rekli da ne treba ostavljati mostiće ... :sarcastic: a kako sam ih ja ostavila :tup: :tup:, eno njega još se margotira 3. godinu :histerical:
Evo linka na tu temu: http://forum.bonsaitalk.com/f9/acer-campestre-air-layering-15231.html (http://forum.bonsaitalk.com/f9/acer-campestre-air-layering-15231.html)
-
Hvala Marija. Znači, ipak je bolje bez mostova.
-
a kaj znaci to ˝bez mostova˝
-
Znači da se ukloni cijeli prsten kore, bez ostavljenih "mostova".
:jap:
-
Onako školski ako se radi nema mostova. Zapravo ono kaj smo mi na faksu o tome učili stvarno nisam nikad čula za mostove (to ne znači da ne postoji i taj način, ja ga samo ne znam). Znam da neko drveće ako ne skineš dovoljno kore ponovo zarasta, odnosno nije pod takvim 'stresom' da bi na dijelovima gdje je skinuta kora bacilo korijenje. Pa tako i margotiranje propada.
Što se javora divljaka tice idu dobro, ali pitam se što je s japanskim kultivarima koji se i nacjepljuju na divljake zato jer imaju vrlo loše korijenje. Nije to jedini razlog zašto se nacjepljuju, ali jedan je. Drugi je često taj jer kultivari nemaju klijave sjemenke, odnosno iz njihovih sjemenki opet iskliju divljaci, tj.obične vrste, ne kultivari. A reznice? Čini se da jemopet pitanje lošeg zakorijenjivanja. Mi smo pokušali s 'Deshojo' i nejde. Campestre od cca 10cm debljine ima na margoti nakon 2 mjeseca tonu korijena i spreman je za odvajanje. E pa sad... kak ovi japanci to uspiju nemam pojma. Možda postoji neka caka koju ne znam.
-
A reznice? Čini se da jemopet pitanje lošeg zakorijenjivanja. Mi smo pokušali s 'Deshojo' i nejde. Campestre od cca 10cm debljine ima na margoti nakon 2 mjeseca tonu korijena i spreman je za odvajanje. E pa sad... kak ovi japanci to uspiju nemam pojma. Možda postoji neka caka koju ne znam.
Stos je u autohtonim i alohtonim sortama.Normalno je da "deshojo" u Japanu puno bolje i lakse raste.Vjerojatno bi oni imali vise poteskoca sa Campestre nego mi iz razloga sto sorta u Japanu nije autohtona.
M
-
Kultivari nikada nisu autohtoni, odnosno ne rastu u prirodi kao takvi. Oni su umjetna tvorevina ljudi, uglavnom. Različiti oblici križanja i kombiniranja gena. Ponekad se može dogoditi da neki kultivari ipak imaju klijave sjemenke i tada se mogu pojavljivati u prirodi kao takve. Ali to je više iznimka nego slučaj. To više znam za zeljaste biljke, ali ne vidim razloga da bi u drvenastih vrsta bilo drugačije. Svakako klima može tu dosta pridonijeti i vrste tla, ali mišljenja sam da to ipak nisu presudni faktori u uzgoju biljaka. Barem što se tice japana. Nije on toliko drugačiji što se tiće nase klime. Mi u botaničkom dobro surađujemo sa nekoliko stotina botaničkih vrtova u svijetu i s njima izmjenjujemo sjemenke raznih vrsta biljaka. Ako se sjemenke pravilno tretiraju, pod tim mislim stratificiraju ako je potrebno, drže na sobnoj temp. ili kakva je potreba za određenu vrstu, nemamo nikakvih problema uzgojiti niti jednu vrstu. Možda su ipak neki od kultivara japanskih javora s klijavim sjemenkama. Provjerit ću.
-
dakle provjerila sam. Kultivari Acera namaju klijave sjemenke i jedini način da se razmnože je vegetativno. Može se na nekoliko načina. Jedan najjednostavniji je povaljenicama. Za to treba malo više prostora. Uzme se jedna niska grana, zareže na jednom ili nekoliko mjesta i pokrije zemljom. Važno je da kraj grane na kojoj je lišće bude iznad zemlje. Ovaj način je dobar i uspješan jer je stres uzrokovan dehidracijom sveden na minimum te su svi minerali i ostali nutrienti potrebni za rast korijena dostupni u zemlji. I prozračivanje je u zemlji odlično. Zamjerka ovoj metodi je svakako što se vrlo teško, gotovo nemoguće, primjenjuje na debelim granama koje nije moguće savijati, a pogotovo na samom deblu. Tada se može raditi zračni layering. Mana mu je što je nemoguće 'odglumiti' uvjete pod zemljom i svakako vlaga koja je konstantno potrebna. Prema literaturi koju sam pročitala čini se da kod nekih kultivara bas i nejde najlakše. Važno je maknuti s debla veći dio kore da ne bi došlo do ponovnog kalusiranja. Treba znati i odabrati pravi dio na deblu. Pronaći mjesto nodija, tamo gdje izlazi potencijalni pup i taj dio očisti od lišća i manjih grana ako postoje. Neke preporuke su da se na taj dio stavi hormon za zakorijenjivanje, no to se i ne mora. Ne može štetiti to je sigurno. Radim s tim hormonima svakodnevno u laboratoriju za uzgoj biljaka u in vitro uvjetima i ovaj koji se može kupiti u ducanu je malih koncentracija, odnosno nije 100%tni. E sad, čini se da je sphagnum mahovina tu dosta važna. možda sadrži u sebi nešto minerala i drugih nutrijenata koji se nalaze u tlu pa dobro 'odglumi' tlo. A i kiselost je očito odgovarajuća. Dakle namočeli i ocijeđeni sphagnum na ranu, preko njega najlon dobro učvrščen iznad i ispod rane. Mahovina ne smije nigdje viriti izvan najlona jer će se sve vrlo brzo osušiti. Jedna važna stvar, koju smo mi fulali, je da ne smije biti na suncu ako nije preko najlona stavljena folija. može obična aluminijska. I bolje da sama biljka nije na izravnom suncu. Ispod najlona voda može na suncu gotovo zakuhati. a to bas i nije neko imitiranje prirodnih uvjeta zar ne?! Redovito provjeravati da je ne ošusi mahovina. Vrijeme koje treba proci za povaljenice za kultivare Acera je dva ljeta, dakle godinu i pol. Mišljenja sam da i sa zračnim layeringom treba biti strpljiv jer nisu baš brzi. I onda pričekati do jeseni ili čak drugog proljeća da se odvoje od matične biljke. Nisam pronašla niti jedan podatak o tome da kultivari Acera imaju loše korijenje pa mi je nad glavom veliki upitnik što se toga tiče. Možda netko ima neke konkretne podatke o tome? Treća metoda su reznice. To nama baš i nije interesantno jer se moraju raditi iz mekog dijela, dakle mlade grančice. A nacjepljivanje je najbolji i najjednostavniji način za kultivare Acera, ali to nije za bosaije bog zna kaj.
-
Kultivari nikada nisu autohtoni, odnosno ne rastu u prirodi kao takvi. Oni su umjetna tvorevina ljudi, uglavnom.
Nisu,ali su nastali krizanjem autohtonih sorti,pa je opet normalno da tamo bolje rastu.Mnogi usporedjuju Japan sa nasom klimom,ali ipak nije isto.
Sto se tice spaghnum mahovine,to ti je najbolja stvar,samo ne znam da li je ima za kupit u Hrvatskoj.
M
-
Eh, j...ga , a ja sam taman mislio sakupit sjeme ,ovako je onda samo za ukras......... :grrrrrr:
-
Koliko ja znam nema za kupiti. Treba se otići u Gorski Kotar i tamo naći još vrlo rijetka područja s cretovima u kojima ima sphagnuma. Sphagnum je dobar jer ima veliku moć zadržavanja vode. Dobro to imaju i druge mahovine, no sphagnum ima jednu jako dobru stvar, nema tendenciju truljenja i raspadanja te se stoga od njega i radi treset. Možda bi se moglo naći u dučanima treseta od sphagnuma pa ga jednostavno namočiti. I još jedna dobra stvar kod sphagnuma je što je kiseli. Ima sposobnost otpuštanja H+ iona i tako stvara pH manji od 7. Kemija koja se događa vjerojatno malo kog zanima pa neću gnjavit.
Ako se nađete u prilici skupiti sphagnum kod nas ne navaljujte i ne uzimajte bez mjere :diablo:, to su strogo zaštičena i ugrožena područja. Za neke vrste još jedina staništa kao npr. za Callu palustris.
Sjetila sam se još jedne zanimljive stvari o Acerima. Mogu se međusobno različiti hibridi oprašivati. Tako ako imate neki hibrid koji bi i mogao imati klijavo i genetski identično sjeme kao matična biljka, veliko je pitanje sa kojim se drugim javorom oprašio cvjetić te koji ćete klijanac na kraju dobiti.
A dajte si zamislite koliko je toga iskrižano kad samo Acer palmatum broji više od 1000 kultivara :tlab:
-
Eh, j...ga , a ja sam taman mislio sakupit sjeme ,ovako je onda samo za ukras......... :grrrrrr:
e sad bi ti sve... :mdr: Ako imaš običan palmatum imaš sreće, u protivnom nikaj. :rules:
-
Koliko ja znam nema za kupiti. Treba se otići u Gorski Kotar i tamo naći još vrlo rijetka područja s cretovima u kojima ima sphagnuma.
Bolje da si mucala,stvarno bi bilo steta da netko ide unistavat tako rijetka stanista spaghnuma,kojih u Europi gotovo nema.
Dajte odite u MBM i nagovorite ih da uvazaju zapakiranu spaghnum mahovinu,koja je import iz Japana.
M
-
Pošto su staništa jako mala mislim da, tko točno ne zna gdje su, nemre samo tak nac. I svakako bi bilo bolje da se to nekak pojavi u našim ducanima.
-
Pošto su staništa jako mala mislim da, tko točno ne zna gdje su, nemre samo tak nac.
A mislim da mnogi ni ne znaju kako u biti spaghnum izgleda.
M
-
Pošto su staništa jako mala mislim da, tko točno ne zna gdje su, nemre samo tak nac.
A mislim da mnogi ni ne znaju kako u biti spaghnum izgleda.
M
Vrlo vjerojatno. :yes: Prije par dana su nam stigle knjige o mahovinama. Ima i posebna poglavlja o mahovinama koje se koriste za bonsaije. Nisam još imala vremena čitati, ali moglo bi biti zanimljivo.
-
:dunno: mi smo koristili običnu mahovinu i hormon za zakorjenjivanje.
-
:dunno: mi smo koristili običnu mahovinu i hormon za zakorjenjivanje.
I mi isto. Do sphagnuma je teško doći. Voljela bi da je drugačije jer ova 'obična' mahovina ne može se mjeriti s kvalitetom sphagnuma. Njega su navodno koristili i za vrijeme svjetskih ratova kao antiseptik jer ima baktericidno i fungicidno djelovanje. I ima dva puta veću moc upijanja nego pamuk. kad se osuši može se ponovo koristiti tako da se doda voda. Ma...tak je mrak da nemam riječi...a nemremo do nje. :tup:
-
Ah net čuda čini :mdr:
Copy paste:
Evo me opet. Upravo sam na stranici rasadnika orhideja u Dobrovniku u Sloveniji našla da prodaju tresetnu mahovinu ( šotni mah), a to je sphangnum ali ne živ. Ne znam cijenu. evo linka
http://www.oceanorchids.si/si/index.php?sklop=material pa pogledaj
-
Eh, j...ga , a ja sam taman mislio sakupit sjeme ,ovako je onda samo za ukras......... :grrrrrr:
e sad bi ti sve... :mdr: Ako imaš običan palmatum imaš sreće, u protivnom nikaj. :rules:
E, onda je ovo nikaj jer obični nije cvjetao.............
-
Citao sam da je ima dosta u Skotskoj.U Cileu npr.imaju ogromnu fabriku gdje je sortiraju,suse i pakiraju za export...http://www.orchid-sphagnum-moss.com/ imaju presano pakovanje od 10 kg.Mislim da se ovakvo pakovanje isplati,smanjuju se troskovi.Ovo bi bilo dovoljno za jedno 30 bonsaista za otprilike 5 godina.
M
-
Citao sam da je ima dosta u Skotskoj.U Cileu npr.imaju ogromnu fabriku gdje je sortiraju,suse i pakiraju za export...http://www.orchid-sphagnum-moss.com/ imaju presano pakovanje od 10 kg.Mislim da se ovakvo pakovanje isplati,smanjuju se troskovi.Ovo bi bilo dovoljno za jedno 30 bonsaista za otprilike 5 godina.
M
Ovaj i onaj podatak od Donquijota su hvale vrijedni i vrlo korisni. Čini mi se ipak da bonsaisti ovdje još ne cijene vrijednost sphagnuma da bi se bacili u ovaj poduhvat. Ne da ne bi možda htjeli, ali previše je toga čega ovdje nema , da pukneš od jada, pa se onda čini da margotiranje, koje se radi relativno rijetko, pada u neki drugi ili treći plan. No jedno je sigurno- suhi sphagnum je iste vrijedosti kao i sviježi, samo se namoči i ima ista svojstva.
-
[previše je toga čega ovdje nema , da pukneš od jada, pa se onda čini da margotiranje, koje se radi relativno rijetko, pada u neki drugi ili treći plan.
Ja jos u zivotu nisam margotirao,ali ne mogu bez spaghnuma.Njegova upotreba u bonsai uzgajanju je daleko sira od samoga margotiranja.
M
-
[previše je toga čega ovdje nema , da pukneš od jada, pa se onda čini da margotiranje, koje se radi relativno rijetko, pada u neki drugi ili treći plan.
Ja jos u zivotu nisam margotirao,ali ne mogu bez spaghnuma.Njegova upotreba u bonsai uzgajanju je daleko sira od samoga margotiranja.
M
Vjerujem da ga koristiš i za druge stvari. No tu ga nema i navikli smo se snalaziti na druge načine. Ipak mi se čini da se bonsai u Hrvatskoj sve više popularizira i da nećemo još dugo 'tapkati u mraku'. A uostalom svi ipak to radimo iz osobnog zadovoljstva. Čemu pretjerana kompeticija. Treba je tek toliko da ne nazaduješ. Sve drugo je ionako krasno druženje s prirodom. Zar ne?
-
Ja bih nadodao i sa istomišljenicima- zaljubljenicima u ovaj predivan hobi.
-
Ja bih nadodao i sa istomišljenicima- zaljubljenicima u ovaj predivan hobi.
Slažem se. :yes: Zapravo mislim da je atmosfera na našim radionicama odlična i vrlo ugodna. Ljudi su super opušteni i radljivi. Vrijedno pohvale. :yupi: Da, lijepo je družiti se s istomišljenicima.