Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => HORTIKULTURA => Autor teme: helleborus - 20-02-2009, 13:27:35
-
Ovih dana smo u laganoj panici. Možda opravdanoj, a možda i ne. Temperatura pada debelo ispod nule. Noćas je bila sigurno -7, ako ne i niže. Dobar razlog za dodatno prekopavanje po knjigama. Nadam se da ćete se uključiti u raspravu.
Prvo sam došla do nekih zanimljivh podataka koje ste možda i znali. Da biljka diše cijelo vrijeme, bez obzira na godišnje doba, je jasno. No naravno da se to disanje znatno smanjuje za vrijeme zime. Disanje je uvleike uvjetovano visinom temperature. Minimalna temp.pri kojoj se još može mjeriti disanje je -10C. Tkiva otporna na mraz npr.iglice naših smrekica, dišu i pri temp. nižim od -20C, a disanje tropskih biljaka može biti poremećeno već pri 5C. Uglavnom ako je tempr.ispod 5C u većine biljaka disanje se smanjuje. Fizička oštećenja biljnih tkiva mogu djelovati na povećanje stope disanja i uslijed toga stimulirati primanje kisika.
Najveći problem biljkama predstvalja naravno izloženost niskim temp.zimi i suši ljeti. Pri niskim temp.biljne stanice u kojima se nazali voda podložne su smrzavanju uslijed čega im prijeti moguća opasnost od oštećivanje citroplaze. :zamisljen: Narvano da je to opasnije za tropske vrste, o njima neću niš pisati pa ih potpuno isljučujem od komentiranja, ...biljke umjerenog pojasa, a to smo mi, imaju prilagodbe u stanicama. Pupovi kod drvenastih biljaka su zaštićeni ovojima(ljuskama) no to nije jedini razlog koji pomaže biljkama u preživljavanju zimskog perioda. Točno se zaspravo niti ne zna. Čini se da se radi o različitim karakteristikama citoplazme u vrijeme dormancije i u vrijeme rasta, jer glavna uloga ljusaka je sprečavanje gubitka vode, a ne čuvanje od hladnoće.
Mislim da je možda tu negje i ključ rješenja u ovim pitanjima koja su nam se ovih dana vrzmala po glavi. Naime preko zime kad je hladno i tlo zamrznuto najteže je odražavati vlagu kod biljaka (posebno ako još puše i vjetar). Biljka i zimi tada gubi vlagu, a ne može je nadoknaditi pa postoji opasnost od oštećenja sušom. Naravno da je sve to dovedeno na minimum odbacivanjem lisća i ljuskama na pupovima. Tu se pomalo tješim da ionako nije previše važno jesno li biljke izvadili u vrijeme niskih temperatura jer računam da pupovi još spavaju. Pa ako je i bar jedan dio dana vani odmrznuto tlo dobro je (ovdje mislim uglavnom na netom izvađene orientalise-nadam se da još spavaju).
Naime, tijekom pripremanja pupova na zimsko vrijeme, oni se 'zaogrnu' ljuskama i smanje disanje na minimum, a stanice gube dio vode što im povećava tolerantnost na daljnje isušivanje i smrzavanje (samo da ovi orientalisi nisu krenuli jer to se tada jako sve mijenja :umm:).
MOžda da ovdje navedem jednu zanimljivost (možda ste znali)- kod nekih biljnih vrsta (drvenastih, npr. lipa, brijest, kesten, bagrem) ne stvara se vršni pup jer izdanak završava srmću ili odbacivanjem cijelog vršnog dijela, a arst se nastavlja od najgornjeg aksilarnog pupa. Evo, ak se netko pitao zakaj mu se posušio gornji dio gračica kod ovih vrsta. To se zove simpodijalni rast.
Najviše što kontrolira dormanciju pupova je duljina dana i temp.
radili su se neki pokusi kako biljka tijekom zimskih mjeseci izlazi iz stanja dormancije. Uzeli su grane lipe, javora i vrbe u listopadu, studenom, prosincu... i grane su stavljene u vodu u topli staklenik. Grane su ostale dormantne u list., stud. prosincu, no kasnije sakupljene su pokazivale sve veći postotak otvaranja pupova.
-
Svima je jsno da neke biljke mogu podnijeti jako niske temp. u stanju dormancije. To je rezultat prethodnih izlaganja hladnoći i genetika. to teće u dva stadija. Prva u ranu jesen biljka zaustavlja svoj rast, sad da ne ulazim previše u fiziologiju... tu dolazi do prenošenja određenih hormona koji budu tim signalom, kraći dan i niža temp., poslani u sve dijelove biljke osobito one najosjetljivije. Tijekom tog razdoblja biljke povlače vodu iz ksilema i time izbjegavaju moguće pucanje stabljike uslijed smrzavanja. U prvom stadiju biljka može preživjeti nešto ispod 0 stupnja, nisu još ptpuno otporne. U drugom stadiju biljka je potpuno izložena temp.smrzavanja i može izdržati i do -100C (ovisno o vrsti). najvažniji mehanizam koji biljka ima u sebi je sprečavanje stvaranja kristala leda u tkivima, odnosno međustaničnim prostorima... opet da previše ne ulazim u diskusiju gdje i kako samo ću ukratko.
Kad se tkivo hladi led se obično prvo stvara u međustaničnim prostorima, staničnim stijenkama i ksilemu. To najčesće nije letalno i tkivo se nakon zagrijavanja potpuno oporavi. No ako je biljka izložena dulje vrijeme niskim temp. kristali leda se povećavaju što uzrokuje dehidrataciju i letalnih oštećenja. Tome su biljke doskočile na različite načine, neki od njih su ograničavanje leda na područja gdje mogu napraviti malu ili nikakvu štetu te stvaranjem proteina koji se vežu za led i sprečavaju ili usporavaju daljnji rast kristala.
U svakom slučaju naši orientalisi bi trebali biti više manje zaštićeni od smrzavice zbog toga što do sada nisu bili izloženi takvim temperaturama (s godinama će se naviknuti) dakle genetika ne bi trebala biti upitna (orientalis raste u botaničkom bez zaštite već godinama). A drugo zašto bi ih trebalo zaštititi je da se sad ne oštete ova tkiva koje su ionako oslabljena vađenjem i u kojima bi se zalijevanjem voda moga itekako smrznuti i oštetiti stanice, odnosno cijelu biljku. Ovi orientalisi nisu imali prilike u jesen stvoriti neku dozu spojeva i ostalog jer nisu niti bili izloženi takvim temperaturama niti su imali priliku pripremiti se za ovakvu zimu koja ih je spopala nakon vađenja. Nadam se da vam je ovo pomoglo i razbistrilo možda neke nedoumice i rupe u znanju. Meni svakako je.
-
...Nadam se da vam je ovo pomoglo i razbistrilo možda neke nedoumice i rupe u znanju. Meni svakako je.
Ajde super, ...a već sam mislio da nam se forum smrznuo :idiot:
-
...Nadam se da vam je ovo pomoglo i razbistrilo možda neke nedoumice i rupe u znanju. Meni svakako je.
Ajde super, ...a već sam mislio da nam se forum smrznuo :idiot:
A vidim da ste se malo uspavali. Ja se sretno vratila na posao nakon par dana na povišenoj temperaturi. Obgrlila ja grabove i uskuhali brate :haaaahaaaaa:
Ili možda samo brusite čajkomlate?! :sumo:
Ako se malčice vratim na tekst... dosta je teško doći da svih ovih podataka i sigurna sam da nisu potpuni, ali isto sam tako sigurna da bi nam mogli itekako koristiti, ako za ništa drugo onda da bar znamo zakaj radimo ono kaj radimo. To ti onda uvelike olakšava posao, znaš da ga ne radiš zabadava i bez razloga. Recimo ak sad stavim grijalicu u plastenik i počnem grijeti cijele novake, znat ću zakaj sam dobila takav račun i s kojom namjerom...da prezive orientalisi. :idiot:
Ili ako ćemo raditi neki plastenik ili staklenik slijedeće godine znat ću sigurno zakaj ga radim, definitivno ono samo s najlonom u našem kraju nije dostatno, to je možda dobro kod tebe Mario ili kod Čajka gdje su temperature sigurno za 3-5 stupnjeva više, a koliko sam čula jučer... i 7 stupnjeva tad da smo mi sasvim neka druga priča. nemamo baš vjetra, ali bome je ledeno.
tebi bi mario vjerojatno najlon bio dosta, jer bi on štitio od vjetra koji onda stvara dojam niže temperature i isušuje dodatno biljke, ali realno ti je temp. podnošljiva.
-
Ako se ne varam, cijeli ovaj tekst smo već saželi u jednu rečenicu.
"Drvima ne smeta minus temperatura, a ubiti ih može dehidracija, uzrokovana vjetrom i njegovim utjecajem na isušivanje života iz drveta"
Koliko je drvo jako, toliko je otpornije!
Čestitam ti na trudu koji si uložila i prezentirala vrlo čitljivo :ljub:
Ova rečenica koju si napisala "Točno se zaspravo niti ne zna." odlično opisuje današnju "Prirodnu znanost" koja sve više tapka u mraku i gubi se u svojim "činjeničnim stavovima". Ne želim omalovažavati njihov rad, no stalno mi u uhu zvoni ona (valjda japanska)..."...ni govor stotinu mudraca, ne može natjerati drvo da propupa..."
-
Zanimljivo!
Koliko može biti štetan led po deblu koji se stvorio uslijed kapanja odozgo? Uhvatila me panika kad sam ga vidio na jednom tek izvađenom drvcu, jer to prije nikad nisam vidio na yamadorijima.
Mislite li da su tek izvađeni yamadoriji osjetljiviji od dobro ukorijenjenih stabalaca ili tu nema pravila?
Bonsai su drva u posudama i samim time su osjetljivija od drva u prirodi kojima korijen ide duboko i na taj način je zaštićeniji od smrzavanja. Znam da Walter većinu svojih drva spušta na zemlju sa stalaka kada zahladi ... jedne sezone to nije napravio i jedna serija bonsaija je otišla u nepovrat. :frown:
-
Zanimljivo!
Koliko može biti štetan led po deblu koji se stvorio uslijed kapanja odozgo? Uhvatila me panika kad sam ga vidio na jednom tek izvađenom drvcu, jer to prije nikad nisam vidio na yamadorijima.
Mislite li da su tek izvađeni yamadoriji osjetljiviji od dobro ukorijenjenih stabalaca ili tu nema pravila?
...daj pošalji slike novaka, pa ti bumo znali odgovoriti! :hihihi:
-
Ako se ne varam, cijeli ovaj tekst smo već saželi u jednu rečenicu.
"Drvima ne smeta minus temperatura, a ubiti ih može dehidracija, uzrokovana vjetrom i njegovim utjecajem na isušivanje života iz drveta"
Koliko je drvo jako, toliko je otpornije!
Pa nije baš samo tak. Može ih ubiti minus jer se voda unutar stanica u drvu smrzne i uništi stanicu, odnosno cijelo tkivo. Takva biljka više nikad neće propupati (pa ni uz stotinu mudraca). A zašto se kod nekih smrzne, a kod drugih ne i koje mehanizme biljke za to imaju sam napisala, bar neke.
No točno je ono kaj zaboravljamo, da biljka troši vodu i zimi i kad je poreženo u prirodi i izvadimo da još više troši vode, odnosno kisika, a to je sve jedno s drugim proporcionalno povezano. Dakle, što više vode, više i kisika i obrnuto.
-
...Nadam se da vam je ovo pomoglo i razbistrilo možda neke nedoumice i rupe u znanju. Meni svakako je.
Ajde super, ...a već sam mislio da nam se forum smrznuo :idiot:
A vidim da ste se malo uspavali. Ja se sretno vratila na posao nakon par dana na povišenoj temperaturi. Obgrlila ja grabove i uskuhali brate :haaaahaaaaa:
Ili možda samo brusite čajkomlate?! :sumo:
Ako se malčice vratim na tekst... dosta je teško doći da svih ovih podataka i sigurna sam da nisu potpuni, ali isto sam tako sigurna da bi nam mogli itekako koristiti, ako za ništa drugo onda da bar znamo zakaj radimo ono kaj radimo. To ti onda uvelike olakšava posao, znaš da ga ne radiš zabadava i bez razloga. Recimo ak sad stavim grijalicu u plastenik i počnem grijeti cijele novake, znat ću zakaj sam dobila takav račun i s kojom namjerom...da prezive orientalisi. :idiot:
Ili ako ćemo raditi neki plastenik ili staklenik slijedeće godine znat ću sigurno zakaj ga radim, definitivno ono samo s najlonom u našem kraju nije dostatno, to je možda dobro kod tebe Mario ili kod Čajka gdje su temperature sigurno za 3-5 stupnjeva više, a koliko sam čula jučer... i 7 stupnjeva tad da smo mi sasvim neka druga priča. nemamo baš vjetra, ali bome je ledeno.
tebi bi mario vjerojatno najlon bio dosta, jer bi on štitio od vjetra koji onda stvara dojam niže temperature i isušuje dodatno biljke, ali realno ti je temp. podnošljiva.
Već sam govorio o tim razlikama u temperaturi kod mene i "drugdje", ali sam možda tiho pričao pa me se nije čulo (tipično za mene)
Fascinantno je da kod mene vjetrovi pušu i kad je svuda uokolo bonaca, no kod mene je toplije i to je činjenica. Uvjerio sam se to bezbroj puta. Kad prolazim kroz Poljanicu prema Novakima (cca 5km) temperatura oscilira od 3-5 stupnjeva, prema Jablanovcu (7-8 km) ode i na 7 stupnjeva razlike i onda se iza Ivanca (10-15 km) počne penjati prema ZG, u povratku opet isto.
Zakaj je to tak nemam pojima, no sigurno je ono kaj sam govoril, da sam ja u USDA 7, a vi ste u USDA 2 :tlab: brrrrr
-
Zanimljivo!
Koliko može biti štetan led po deblu koji se stvorio uslijed kapanja odozgo?
Znam da voćari pred mraz prskaju voćke s namjerom da se na pupovima stvori ledeni pokrivač koji služi kao izolator i ne dozvoli da se pup smrzne. Je malo kontradiktorno, no to zavisi kak se postave činjenice :great:
-
Mislite li da su tek izvađeni yamadoriji osjetljiviji od dobro ukorijenjenih stabalaca ili tu nema pravila?
Bonsai su drva u posudama i samim time su osjetljivija od drva u prirodi kojima korijen ide duboko i na taj način je zaštićeniji od smrzavanja. Znam da Walter većinu svojih drva spušta na zemlju sa stalaka kada zahladi ... jedne sezone to nije napravio i jedna serija bonsaija je otišla u nepovrat. :frown:
Drva se po meni, na zemlju spuštaju iz razloga, što će u kontaktu sa tlom, uloviti svaku vlagu kad je to moguće, a ako ih zatrpa snijeg, onda će biti i zaštičeni od vjetra. Opet dolazimo na to, da smo ih na polici izolirali od vlage i izložili vjetru, a ne zaljevamo ih agresivno kao po ljetnim vručinama.
-
Mislite li da su tek izvađeni yamadoriji osjetljiviji od dobro ukorijenjenih stabalaca ili tu nema pravila?
Mislim da jesu, no taj period je, zavisno od doba godine, dug od 1-4 tjedna!
-
google is my friend who know alot... http://bonsainurseryman.typepad.com/bonsainurseryman/2009/01/freeze-protecton.html
-
Zanimljivo!
Koliko može biti štetan led po deblu koji se stvorio uslijed kapanja odozgo? Uhvatila me panika kad sam ga vidio na jednom tek izvađenom drvcu, jer to prije nikad nisam vidio na yamadorijima.
Mislite li da su tek izvađeni yamadoriji osjetljiviji od dobro ukorijenjenih stabalaca ili tu nema pravila?
Bonsai su drva u posudama i samim time su osjetljivija od drva u prirodi kojima korijen ide duboko i na taj način je zaštićeniji od smrzavanja. Znam da Walter većinu svojih drva spušta na zemlju sa stalaka kada zahladi ... jedne sezone to nije napravio i jedna serija bonsaija je otišla u nepovrat. :frown:
Mislim da te ne treba brinuti led na kori, ili smrzavanje nekke manje grančice. prvo to je kod vas relativno kratko trajalo pa se vjerojatno ništa nije niti oštetilo, a drugo, ako i je neka mala grančica neće biti štete po život drvca. Morate više jako paziti na vjetar i isušivanje, to mi se čini kao vaš veći i ozbiljniji problem.
Sigurno da su tek izvađena drvca osjetljivija, posebno ona koje donosimo u drugu zonu. To je zato što ta drva nisu bila u jesen pripremljena za takve uvjete niskih temperatura. Vjerujem da se s godinama ona prilagode, naravno ukoliko su uopće vrsta koja može rasti u ovoj klimi.
Sad kad si napisao ovo o Pallu malo si razmišljam što bi moglo biti ključno. Evo, čak mislim da nije problem toliko u temperaturi koliko u isušivanju. pazi njegove su biljke sad pod snijegom, zaštićene od vjetra i preniskih temperatura. Sjetim se onoga što je Gal pisao (kaj se događa s mladicama koje prežive normalno do proljeća a imaju korijen plitko u vjerojatno smrznutom tlu na jako niskij temp.) Vjerujem da se djelomično zaštićene lišćem, snijegom... od vjetra ...pazi led je i na -3 i na -50 (posebno ak se radi o maloj, mladoj biljčici koja je cijela smrznuta već na -3.
Zapravo kako ovo pišem, sve mi se više čini da je stvar u isušivanju. Pazi, zaleđeno tlo- dakle nemogućnost dolaska do vode totalna, disanjem se troši voda, biljka unutra nije zaleđena jer ima posebne mehanizme (koje sam napisala) koje je održavaju da bar njen metabolizam minimalno funkcionira, znači voda se troši, ali se ne nadoknađuje... i tako kod Palla bar 3 mjeseca, ili 2. Dosta frkovito, kaj ne?!
-
google is my friend who know alot... http://bonsainurseryman.typepad.com/bonsainurseryman/2009/01/freeze-protecton.html
Nisam baš detaljno čitala, ali zvuči dosta uvjerljivo. Led štiti i od preniskih tempratura i od isušivanja. Logično.
-
...Zapravo kako ovo pišem, sve mi se više čini da je stvar u isušivanju.
Odlično.... sve nas je više :idiot:
-
google is my friend who know alot... http://bonsainurseryman.typepad.com/bonsainurseryman/2009/01/freeze-protecton.html
Nisam baš detaljno čitala, ali zvuči dosta uvjerljivo. Led štiti i od preniskih tempratura i od isušivanja. Logično.
To sam napisal nekoliko postova prije :verycool:
-
Kod nekih, sasvim normalna pojava...
-
Kod nekih, sasvim normalna pojava...
Sad mi je lakše kad ovo vidim. :nesvjest:
-
Iako je isusivanje problem, ja bih uvijek radije ostavio drvo zimi suvo nego ga zalio po takvoj hladnoci... :zamisljen:
-
moja drvca bila vani cjelu zimu i nije im nista osim kaj su mi zečevi obrstili čempresić i pukle su mi dvije posude one iz mbm ali samo četvrtaste a sve u svemu sve je zivo
-
Iako je isusivanje problem, ja bih uvijek radije ostavio drvo zimi suvo nego ga zalio po takvoj hladnoci... :zamisljen:
Aleksa, "mokro smrzavanje" je uvijek bolje nego "suho smrzavanje". (wet freezing is always better than dry freezing...to se već ponavljalo puno puta po literaturi), sorry :dunno:
:ljub:
-
Iako je isusivanje problem, ja bih uvijek radije ostavio drvo zimi suvo nego ga zalio po takvoj hladnoci... :zamisljen:
Aleksa, "mokro smrzavanje" je uvijek bolje nego "suho smrzavanje". (wet freezing is always better than dry freezing...to se već ponavljalo puno puta po literaturi), sorry :dunno:
:ljub:
Moguce... Ja samo kazem sta bih ja uradio... :mdr: :sretan:
-
Meni je to skroz nelogično ... :dunno:
-
Meni je to skroz nelogično ... :dunno:
zašto?
-
Meni ima logike. :quiet:
-
Meni ima logike. :quiet:
Logika je subjektivna, a stvarnost je iluzija, ....istina je teško dostupna. Nema brige, bitno da smo različiti :chinaman:
-
Ima tu dosta logike. Znamo već da je biljkama po zimi najveća opasnost od smrzavanja i isušivanja. Možda se ovaj segment isušivanja zapostavlja kao nebitan, a zapravo je čini mi se jednako važan, ako ne i važniji. Jasno je da biljka iz zamrznutog tla ne može primati vodu, no što je s isušivanjem?!
Puše li uz nisku temp i jak vjetar biljka je u najvećoj opasnosti. Ne samo zbog nadzemnod dijela nego potencijano i od dijela pod zemljom, osobito ako je tlo puno pukotina, rupa, prolaza... Takve pukotine svedu se na minimum ukoliko su ispunjene vodom i zamrznute. Temperatura tada u tlo neće pasti ispod temp. smrzavanja vode. No, ukoliko nam je tlo puno pukotina temp. će padati gotovo toliko kolika je i temp. vani. Osim niže temperature zbog pukotina zraka biljka i njem korijen će se dodatno isušivati.
Znači- smrznuta voda u posudi štiti korijen i od hladnoće i od isušivanja.
Još samo jedan mali dodatak, a to je da ukoliko tijekom dana dolazi do povišenja temp. iznad nule i otopanja vode biljka je može koristiti te na taj način nadoknaditi eventualno potrebu na vodom, što sigurno nije zanemarivo.
-
... Još samo jedan mali dodatak, a to je da ukoliko tijekom dana dolazi do povišenja temp. iznad nule i otopanja vode biljka je može koristiti te na taj način nadoknaditi eventualno potrebu na vodom, što sigurno nije zanemarivo.
Ovo treba doći kao naslov, a ne dodatak. :ljub:
Velim ja, stvarnost je iluzija, a ono istinito se ne poklapa sa predrasudama, več naprotiv, predrasude pobijau istinu.... jednostavno za razumjeti, kaj ne :idiot:
-
Temperatura tada u tlo neće pasti ispod temp. smrzavanja vode. No, ukoliko nam je tlo puno pukotina temp. će padati gotovo toliko kolika je i temp. vani.
...potpuno netočno! Sa ledom ili bez, tendencija je izjednačavanje temperature u vremenu zavisnom od provodljivosti materijala, gdje je usput led (voda) bolji provodnik topline od zraka... fizika.
-
Temperatura tada u tlo neće pasti ispod temp. smrzavanja vode. No, ukoliko nam je tlo puno pukotina temp. će padati gotovo toliko kolika je i temp. vani.
...potpuno netočno! Sa ledom ili bez, tendencija je izjednačavanje temperature u vremenu zavisnom od provodljivosti materijala, gdje je usput led (voda) bolji provodnik topline od zraka... fizika.
Ok, možda sam se malo nespretno izrazila. No, led kroz neko vrijeme polako preuzima na sebe nižu temperaturu kako se temperatura zraka smanjuje. Dakle, ne odjednom kao što temp. zraka pada, a da ne govorimo još i o utjecaju vjetra. Bez obzira na dobro proveđenje topline kroz vodu i led oni su sporije podložni promjenama temperature. Prvo se mora promjeniti temp.zraka da bi s njega prešla ta niža temperatura na led ili na vodu. Kao što će i biti potrebano više dana visokih temperatura iznad nule da bi se zaleđena površina otopila. Koliko se temperatura leda snizi kad je pod utjecajem hladnijeg zraka ne znam (no čisto sumnjam da je temp.leda ispod temp.zraka- niska temp+vjetar). Možda sad trabunjam gluposti no ak se eskimi zaštićuju u igluima tak da im je toplije, ak čovjek šprica biljke vodom koja se zaledi tak da ih zaštiti od hladnoće, itd. postoji li ijedan razlog da bi to bilo štetnije za biljke od njihovog izlaganja hladnom zraku?!
No sigurno je da zaleđeno tlo sprečava isušivanje korijena, a time i biljke (bar djelomično). Na taj način mnoge biljke koje imaju svoje podanke plitko ispod površine zemlje prezimljuju npr.lukovice, gomolji.
-
Baš ste ga zapeli, i to sad kad je zimi kraj (bar kod večine), a do druge zime se bu to sve opet pozabilo...
Ajde sad istražite kak se zaštititi od mraza :verycool:
-
Baš ste ga zapeli, i to sad kad je zimi kraj (bar kod večine), a do druge zime se bu to sve opet pozabilo...
Je, ali ova je zima zato bila iznimno stresna. Čini se da je sve preživjelo kod mene ali straha sam se definitivno nauživao :svejedno:
-
Baš ste ga zapeli, i to sad kad je zimi kraj (bar kod večine), a do druge zime se bu to sve opet pozabilo...
Je, ali ova je zima zato bila iznimno stresna. Čini se da je sve preživjelo kod mene ali straha sam se definitivno nauživao :svejedno:
Ja još nemam pojim kaj je preživjelo, mislil sam u nedjelju malo rasporediti drva, jer su sad sva na hrpi u zaklonu, a ona od jesenskog vađenja ću znati tek u 8mj. Ova ovogodišnja ću polako nositi van iz podruma... mislim da nema straha :dunno:
-
Ja to posmatram ovako: Biljka tokom zime odbacuje lisce i time svodi gubitak vode na minimum. Jeste, ona i tada kroz lenticele i druge otvore gubi vodu ali u malim kolicinama. Ako mi biljku zalijemo pa krene smrzavanje, voda se polako pretvara u kristale koji razaraju ćelije. Ako je zemlja suva, ćelije nisu napete i imaju fleksibilnije zidove pa lakše podnose tako niske temperature. A sto se tice temperature u zemlji i u vazduhu, kad su u posudama, mogu da garantujem da je temperatura ista kao i u supstratu. Za biljke u prirodi, naravno, to ne vazi.
-
Ja to posmatram ovako: Biljka tokom zime odbacuje lisce i time svodi gubitak vode na minimum. Jeste, ona i tada kroz lenticele i druge otvore gubi vodu ali u malim kolicinama. Ako mi biljku zalijemo pa krene smrzavanje, voda se polako pretvara u kristale koji razaraju ćelije. Ako je zemlja suva, ćelije nisu napete i imaju fleksibilnije zidove pa lakše podnose tako niske temperature. A sto se tice temperature u zemlji i u vazduhu, kad su u posudama, mogu da garantujem da je temperatura ista kao i u supstratu. Za biljke u prirodi, naravno, to ne vazi.
Voda kojom zaliješ biljku i koja se smrzne skupa sa zemljom ne nazali se u stanicama nego u zemlji, pa tamo niti ne razara biljno tkivo. Biljka kod propreme za zimu odbacuje lišće i još dodatno iz mnoštva stanica izbacuje dio tekućine, vode, tako se štiti od smrzavanja, odnosno pucanja stanica od širenja leda.
Pitanje? Ako je snijeg odličan za zaštitu biljaka od hladnoće i vjetra preko zime, zašto to onda ne bi bio i led. (ne u stanicama biljke neko oko nje, na tlu, u tlu, po njoj). Možda nije toliko učinkovit kao snijeg...ali....nije za bacit.
-
Ja to posmatram ovako: Biljka tokom zime odbacuje lisce i time svodi gubitak vode na minimum. Jeste, ona i tada kroz lenticele i druge otvore gubi vodu ali u malim kolicinama. Ako mi biljku zalijemo pa krene smrzavanje, voda se polako pretvara u kristale koji razaraju ćelije. Ako je zemlja suva, ćelije nisu napete i imaju fleksibilnije zidove pa lakše podnose tako niske temperature. A sto se tice temperature u zemlji i u vazduhu, kad su u posudama, mogu da garantujem da je temperatura ista kao i u supstratu. Za biljke u prirodi, naravno, to ne vazi.
Slažem se da temp u posudi je ista kao i "vani" osim ak nije soma litara. No, to kaj pišeš o kristaliziranju vode i pucanju stanica isto stoji, samo bitna je razlika u tome kad biljka u jesen "izbaci vodu iz sebe" i bilo kakvo zaljevanje ili natapanje ne će ju prisiliti da upije opet toliku količinu vode te tako izazove mogučnost pucanja istih. Utjecaj leda izvana nikako ne može slomiti te stanice.
-
Snijeg je odlican izolator jer je pun vazduha, pa ispod snijega temperatura nikada ne moze da se spusti mnogo ispod 0. A led je led i na 0 i na -20...
Moguce, da je tacna ta teorija, ja samo kazem kako razmilsljam, nekako mi logcnije ovako... A i znam da mi je baba uvijek savjetovla da po ogromnim hladnocama ne zalivam biljke... :) A vi znate moju babu i njene kletve! ;)
-
Pitanje? Ako je snijeg odličan za zaštitu biljaka od hladnoće i vjetra preko zime, zašto to onda ne bi bio i led. (ne u stanicama biljke neko oko nje, na tlu, u tlu, po njoj). Možda nije toliko učinkovit kao snijeg...ali....nije za bacit.
...odgovor: Sva mudrost izolacionih matrijala je u zarobljenom zraku u dotičnom materijalu, jer je zrak izolator (pričam o "zarobljenom" zraku) Primjer zrak između prozorskih stakala, zrak u kamenoj vuni, zrak u stiropornim kuglicama... U ledu nema "zarobljenog" zraka, ali ga ima jako puno u snijegu između kristala pahuljca, a eskimi rade iglue od snijega.
-
Pitanje? Ako je snijeg odličan za zaštitu biljaka od hladnoće i vjetra preko zime, zašto to onda ne bi bio i led. (ne u stanicama biljke neko oko nje, na tlu, u tlu, po njoj). Možda nije toliko učinkovit kao snijeg...ali....nije za bacit.
Kakav god odgovor bio, treba svima postati jasno, da se zaštita ledom radi u trenutku kad se temperatura drastično spušta i očekuje se dulji period hladnoće, u jednom slučaju i u drugom slučaju kad sa porastom temperatura drva krenu otvarati pupove, a očekuje se mraz, onda se ujutro oko 4h-6h, prskaju krošnje raspupanih drva, da led zaštiti pupove.
Fora je u tome, da se poljevanjem biljke i niskom temperaturom, na drvetu trenutno stvara ledeni plašt, ispod kojega je toplije, a biljka ne upija tu vodu i ta voda nema veze sa stanicama biljke, bez obzira koliko one bile vlažne ili u sebi imale vlage.
Ako to netko može razumjeti sve je jasno, a nikakva logika tu više ne pomaže.
-
....a eskimi rade iglue od snijega.
A eskimi rade iglue od zaleđenog snjega!
-
Pitanje? Ako je snijeg odličan za zaštitu biljaka od hladnoće i vjetra preko zime, zašto to onda ne bi bio i led. (ne u stanicama biljke neko oko nje, na tlu, u tlu, po njoj). Možda nije toliko učinkovit kao snijeg...ali....nije za bacit.
...odgovor: Sva mudrost izolacionih matrijala je u zarobljenom zraku u dotičnom materijalu, jer je zrak izolator (pričam o "zarobljenom" zraku) Primjer zrak između prozorskih stakala, zrak u kamenoj vuni, zrak u stiropornim kuglicama... U ledu nema "zarobljenog" zraka, ali ga ima jako puno u snijegu između kristala pahuljca, a eskimi rade iglue od snijega.
Ma, nije pitanje temperature.... več zaštite od isušivanja... Hladnoća nije nikakav problem (naravno do određenog stupnja).
Ja sam isto mislio da je iglu od leda... :question:
-
Ja sam isto mislio da je iglu od leda... :question:
To ti i dođe ko led, jer je snjeg dugo stajao, sabio se i sledio od izmjene temperatura. Dakle snjeg koji se pretvorio u led je baza za iglue...
-
Naravno da led ne pomaže u "zagrijavanju" biljke.
-
Pitanje? Ako je snijeg odličan za zaštitu biljaka od hladnoće i vjetra preko zime, zašto to onda ne bi bio i led. (ne u stanicama biljke neko oko nje, na tlu, u tlu, po njoj). Možda nije toliko učinkovit kao snijeg...ali....nije za bacit.
...odgovor: Sva mudrost izolacionih matrijala je u zarobljenom zraku u dotičnom materijalu, jer je zrak izolator (pričam o "zarobljenom" zraku) Primjer zrak između prozorskih stakala, zrak u kamenoj vuni, zrak u stiropornim kuglicama... U ledu nema "zarobljenog" zraka, ali ga ima jako puno u snijegu između kristala pahuljca, a eskimi rade iglue od snijega.
Ma, nije pitanje temperature.... več zaštite od isušivanja... Hladnoća nije nikakav problem (naravno do određenog stupnja).
Naravno da je pitanje temperature. Led na biljci čini membranu. Drvo je zbog svog života zadržalo umjereniju temperaturu od temperature s vanjske strane leda.... ja ne kužim kaj vi točno ne kužite :dunno: :tup:
-
Naravno da led ne pomaže u "zagrijavanju" biljke.
Naravno da pomaže!
Biljka se zagrijava samim svojim životom, a led je štiti da je išta izvana ohladi i propuše. Naravno, nije to radijator i kalijeva peć, no temperaturna razlika postoji.
-
Pitanje? Ako je snijeg odličan za zaštitu biljaka od hladnoće i vjetra preko zime, zašto to onda ne bi bio i led. (ne u stanicama biljke neko oko nje, na tlu, u tlu, po njoj). Možda nije toliko učinkovit kao snijeg...ali....nije za bacit.
...odgovor: Sva mudrost izolacionih matrijala je u zarobljenom zraku u dotičnom materijalu, jer je zrak izolator (pričam o "zarobljenom" zraku) Primjer zrak između prozorskih stakala, zrak u kamenoj vuni, zrak u stiropornim kuglicama... U ledu nema "zarobljenog" zraka, ali ga ima jako puno u snijegu između kristala pahuljca, a eskimi rade iglue od snijega.
Ma, nije pitanje temperature.... več zaštite od isušivanja... Hladnoća nije nikakav problem (naravno do određenog stupnja).
Naravno da je pitanje temperature. Led na biljci čini membranu. Drvo je zbog svog života zadržalo umjereniju temperaturu od temperature s vanjske strane leda.... ja ne kužim kaj vi točno ne kužite :dunno: :tup:
to sigurno ne hoda.... :nono:
-
Naravno da led ne pomaže u "zagrijavanju" biljke.
Naravno da pomaže!
Biljka se zagrijava samim svojim životom, a led je štiti da je išta izvana ohladi i propuše. Naravno, nije to radijator i kalijeva peć, no temperaturna razlika postoji.
Pa biljka nije toplokrvna !
-
Ja sam isto mislio da je iglu od leda... :question:
To ti i dođe ko led, jer je snjeg dugo stajao, sabio se i sledio od izmjene temperatura. Dakle snjeg koji se pretvorio u led je baza za iglue...
...ak ćemo mak na konac onda ovako: led je snijeg i obrnuto = smrznuta voda. Kristali snijega kad se spoje djelomičnim otopljavanjem i ponovnim smrzavanjem postanu "smrznuti" (homogeni) snijeg koji i dalje sadrži veliku količinu zraka. Dakle razlika je u kristalima, a sve je to i dalje (luk i) voda...
-
Naravno da led ne pomaže u "zagrijavanju" biljke.
Naravno da pomaže!
Biljka se zagrijava samim svojim životom, a led je štiti da je išta izvana ohladi i propuše. Naravno, nije to radijator i kalijeva peć, no temperaturna razlika postoji.
Pa biljka nije toplokrvna !
Naravno da nije, no energija koja se oslobađa, što u ledu što u biljci stvara toplinu...
A kaj se ja na kraju krajeva uopće trudim, fakat je sve to luk i voda kak je Gal sad rekel :go:
-
Naravno da je pitanje temperature. Led na biljci čini membranu. Drvo je zbog svog života zadržalo umjereniju temperaturu od temperature s vanjske strane leda.... ja ne kužim kaj vi točno ne kužite :dunno: :tup:
Ovo sa prskanjem se može objasniti jedino kao trenutna zaštita od mraza i to na način da se kod promjene agragatnog stanja (prskane vode) oslobađa toplina, koja valjda sprijeći zaleđivanje vode unutar biljke... po meni vrlo upitna metoda. Ali da to štiti biljku na -10 cijelu zimu - zaboravi!
-
Metoda je to koja definitivno djeluje, ja si mislim da je to zbog efekta staklenika. Naime led je proziran i prvo se počne topiti uz tamne djelove , dakle uz grančice a ne izvana, tako da se stvara neki mikro zračni prostor između grančice i leda, a onda se javlja i razlika u temperaturi tog zračnog jastuka pa i same grančice zbog pomenute prozirnosti leda i stvorenog efekta staklenika.
-
Metoda je to koja definitivno djeluje, ja si mislim da je to zbog efekta staklenika. Naime led je proziran i prvo se počne topiti uz tamne djelove , dakle uz grančice a ne izvana, tako da se stvara neki mikro zračni prostor između grančice i leda, a onda se javlja i razlika u temperaturi tog zračnog jastuka pa i same grančice zbog pomenute prozirnosti leda i stvorenog efekta staklenika.
Taman pomislim da nema smisla drviti više o ovome, i onda se pojavi glas razuma i sve fino objasni, eto sve je rečeno.
:bravoPrika:
-
Ali da to štiti biljku na -10 cijelu zimu - zaboravi!
Slažem se!!!
Generalno mislim da ne može skodit, a pomoć može kod duljih perioda vjetra.
-
Naravno da led ne pomaže u "zagrijavanju" biljke.
Naravno da pomaže!
Biljka se zagrijava samim svojim životom, a led je štiti da je išta izvana ohladi i propuše. Naravno, nije to radijator i kalijeva peć, no temperaturna razlika postoji.
Pa biljka nije toplokrvna !
Nije i mislim da je samozagrijavanje biljke toliko zanemarivo da bi to moglo mjeriti na neznamkoju decimalu.
-
Ljudi, ispada slijedeće...da je problem niskih temperatura više u isušivanju nego u smrzavanju. U svakom slučaju, mislim da precjenjujemo smrzavanje a podcjenjujemo isušivanje.
-
Evo još nekih zanimljivosti u prilog ledu i 'borbi protiv isušivanja':
(tekst preuzet s neta, napisao ga dr.fizike)_
Led je na površini tekuć ili površinsko taljenje leda
Model za kvalitativno razumijevanje nekih anomalija u dijagramu oblika omogućen je zahvaljujući otkriću pojave površinskog taljenja kristala leda. Pojava je već dulje vrijeme poznata kod mnogih materijala na temperaturama ispod, ali blizu, temperature taljenja, a nedavno je potvrđena i kod kristala leda [8,9,10]. Radi se o pojavi u kojoj su molekule na površini, i nekoliko molekularnih slojeva ispod, manje čvrsto vezane u kristalnu rešetku....Kvazitekući sloj omogućava kvalitativno objašnjenje priličnog broja do sada neobjašnjivih pojava, a pripisuje mu se i sve više važnih funkcija.Formiranju kvazitekućeg sloja na površini kristala leda javlja se negdje oko -35oC [8]. Debljina sloja se povećava s povećanjem temperature, da bi se na 0oC proširio na cijeli kristal, što odgovara taljenju.
Daljnje povišenje temperature na oko -7oC povećava kavzitekući sloj na bočnim ravninama, dok na baznim ravninama, zbog veće krutosti površine, sloj ostaje približno jednak. Bazna ravnina stoga i dalje raste brzo, dok se brzina bočne ravnine zamjetno snizi. Naime tamo je kvazitekući sloj postao toliko širok da se između parovite i čvrste faze stvorila tekuća faza.
Ovo sam izvukla samo najzanimljivije dijelove...ha?! Evo kako led doprinosi...osim onog već gore navedenog.
-
Ovo sa prskanjem se može objasniti jedino kao trenutna zaštita od mraza i to na način da se kod promjene agragatnog stanja (prskane vode) oslobađa toplina, koja valjda sprijeći zaleđivanje vode unutar biljke... po meni vrlo upitna metoda. Ali da to štiti biljku na -10 cijelu zimu - zaboravi!
ni ja ne vjerujem u to kao u zaštitu ...
baš su mi pale na pamet slike iz Like sa TV - zaleđene grane stabala su pucale .... valjda od težine :zamisljen:
-
Ljudi, ispada slijedeće...da je problem niskih temperatura više u isušivanju nego u smrzavanju. U svakom slučaju, mislim da precjenjujemo smrzavanje a podcjenjujemo isušivanje.
To je bilo jasno (nekima), več na prvoj stranici ovog posta i ne kužim, koja je potreba bila pisati sve ovo što nikad nitko neče primjeniti. :nono:
-
Ljudi, ispada slijedeće...da je problem niskih temperatura više u isušivanju nego u smrzavanju. U svakom slučaju, mislim da precjenjujemo smrzavanje a podcjenjujemo isušivanje.
To je bilo jasno (nekima), več na prvoj stranici ovog posta i ne kužim, koja je potreba bila pisati sve ovo što nikad nitko neče primjeniti. :nono:
Eh dragi moj, to samo znači da ti ljubica imaš veći problem od mene. Ja imam minuse a ti imaš vjetar!!! :na: :na: :na:
:hvalaaa:
-
Ljudi, ispada slijedeće...da je problem niskih temperatura više u isušivanju nego u smrzavanju. U svakom slučaju, mislim da precjenjujemo smrzavanje a podcjenjujemo isušivanje.
To je bilo jasno (nekima), več na prvoj stranici ovog posta i ne kužim, koja je potreba bila pisati sve ovo što nikad nitko neče primjeniti. :nono:
Eh dragi moj, to samo znači da ti ljubica imaš veći problem od mene. Ja imam minuse a ti imaš vjetar!!! :na: :na: :na:
:hvalaaa:
Problem?!?!?
Men nepoznat pojam!
No ako to tebe može utješiti, ja se slažem sa tvojom izjavom, i ne sekiram se ni malo :verycool:
-
Ljudi, ispada slijedeće...da je problem niskih temperatura više u isušivanju nego u smrzavanju. U svakom slučaju, mislim da precjenjujemo smrzavanje a podcjenjujemo isušivanje.
To je bilo jasno (nekima), več na prvoj stranici ovog posta i ne kužim, koja je potreba bila pisati sve ovo što nikad nitko neče primjeniti. :nono:
Eh dragi moj, to samo znači da ti ljubica imaš veći problem od mene. Ja imam minuse a ti imaš vjetar!!! :na: :na: :na:
:hvalaaa:
Problem?!?!?
Men nepoznat pojam!
No ako to tebe može utješiti, ja se slažem sa tvojom izjavom, i ne sekiram se ni malo :verycool:
:bravoPrika:
-
Ljudi, ispada slijedeće...da je problem niskih temperatura više u isušivanju nego u smrzavanju. U svakom slučaju, mislim da precjenjujemo smrzavanje a podcjenjujemo isušivanje.
To je bilo jasno (nekima), več na prvoj stranici ovog posta i ne kužim, koja je potreba bila pisati sve ovo što nikad nitko neče primjeniti. :nono:
Eh dragi moj, to samo znači da ti ljubica imaš veći problem od mene. Ja imam minuse a ti imaš vjetar!!! :na: :na: :na:
:hvalaaa:
Problem?!?!?
Men nepoznat pojam!
No ako to tebe može utješiti, ja se slažem sa tvojom izjavom, i ne sekiram se ni malo :verycool:
:bravoPrika:
:bravoPrika:
Današnjim danom, ova tema postaje OFFtopic, ubrzo čemo vidjeti kaj je preživjelo, proljeće je na vratima, naravno sad tek sljedi prava akcija i lovovi, tome se trebamo posvetiti. Evo samobanirat ću se da ne laprdam više, dosta teorije, idemo u praksu :love:
-
Upravo naletjeh na ... >WP link na ledena drva (http://walter-pall-travelogues.blogspot.com/2007/01/frost-in-mississippi-at-brussels.html)
-
http://klima.hr/agro.php?id=agro_zanimljivosti¶m=2
http://klima.hr/agro.php?id=agro_zanimljivosti¶m=3
http://klima.hr/agro.php?id=agro_zanimljivosti¶m=4
http://klima.hr/agro.php?id=agro_zanimljivosti¶m=6
zanimljivo i jednostavno napisano!
-
Za zimskog mirovanja, inače, najintenzivnije raste korijen što će se kasnije, kad započne vegetacija, povoljno odraziti na razvoj nadzemnih organa.
Ova rečenica, iz ovih tekstova, mi se učinila posebno zanimljivom!! BAš me zanima ima li veze s istinom.
-
Za zimskog mirovanja, inače, najintenzivnije raste korijen što će se kasnije, kad započne vegetacija, povoljno odraziti na razvoj nadzemnih organa.
Ova rečenica, iz ovih tekstova, mi se učinila posebno zanimljivom!! BAš me zanima ima li veze s istinom.
S nekom istinom sigurno ima veze, no sa onom drugom, sigurno nema. Pitanje je sad, koja je istina istinitija :idiot:
To sam govorio več u nekoliko navrata i natezanja oko mirovanja i ne mirovanja ili usporenog djelovanja i tak u tom smjeru.
No sad mi se čini da o tome nema potrebe iznositi mišljenja i argumente :chinaman:
:ljub:
-
Za zimskog mirovanja, inače, najintenzivnije raste korijen što će se kasnije, kad započne vegetacija, povoljno odraziti na razvoj nadzemnih organa.
Ova rečenica, iz ovih tekstova, mi se učinila posebno zanimljivom!! BAš me zanima ima li veze s istinom.
S nekom istinom sigurno ima veze, no sa onom drugom, sigurno nema. Pitanje je sad, koja je istina istinitija :idiot:
To sam govorio več u nekoliko navrata i natezanja oko mirovanja i ne mirovanja ili usporenog djelovanja i tak u tom smjeru.
No sad mi se čini da o tome nema potrebe iznositi mišljenja i argumente :chinaman:
:ljub:
Ma ja ću prekopati da vidim jel to baš tak. Naime, ono kaj sam si mislila.... nekak smo dosta olako izbacili jesensko vađenje (sigurna sam da ima cijeli dio na forumu gdje smo o tome raspravljali... kako je onda biljka cijele zime izložena nametnicima, smrzavanju, a zapravo nema izbojnu snagu jer je u mirovanju i tako dalje i tako dalje)... Sad se pitam jer stvarno proljetno bolje od jesenskog, ako je ovo istina. Jer ako je... onda je možda za razmisliti o tome jel bolje u proljeće ili jesen. Možda biljka izvađena u jesen, a zbog rasta korija preko zime, bolje i sigurnije potjera u proljeće. Ne znam, još uvijek mi je to sumnjivo, no svakako treba provjeriti.
-
... Ne znam, još uvijek mi je to sumnjivo, no svakako treba provjeriti.
Sumnjanje je uvjek dobro, ako je aktivno, u čovjeku potiče djelatnost!
Puno je studija o toplini koja potiče razvoj korijena i to je točno, no večina toga je na osnovi sjemena, koje treba topli gornji sloj tla u kojeg ga polažemo. Korijen razvijene biljke je nešto sasvim drugo, toplina tla se zimi, gubi samo u površinskom djelu, dok, što dublje odemo, to je tlo toplije. Ali sve to ima jako malo veze sa onim što Zemlja i čitav Kozmos, čine biljkama. Tu prestaju istine i počinju istine, subjektivna je ona istina koju si uzmemo, a ona prava je teško dohvatljiva današnjim mišljenjima i pretpostavkama današnje znanosti, koja sve više gubi tlo pod nogama.
Koliko god ti u nju vjerovala, ona je sposobna objasniti samo mali dio istine, onak prosto rečeno, kao da pokušaš objasniti Čovjeka na temelju jednog odrezanog nokta :dipl:
-
Za zimskog mirovanja, inače, najintenzivnije raste korijen što će se kasnije, kad započne vegetacija, povoljno odraziti na razvoj nadzemnih organa.
Ova rečenica, iz ovih tekstova, mi se učinila posebno zanimljivom!! BAš me zanima ima li veze s istinom.
mislim da je to točno ..... posebno za biljke u umjerenijim klimama. Planika mi cijelu zimu od 11 mjeseca baca izboje iz KORIJENA na površinu zemlje ... sada ih već ima 5-6!
-
Za zimskog mirovanja, inače, najintenzivnije raste korijen što će se kasnije, kad započne vegetacija, povoljno odraziti na razvoj nadzemnih organa.
Ova rečenica, iz ovih tekstova, mi se učinila posebno zanimljivom!! BAš me zanima ima li veze s istinom.
To je sigurno istina, ali mislim da je primjenjivo samo kod zimzelenih biljaka smještenih u teperiranu prostoriju (naravno iznad nule).
-
Za zimskog mirovanja, inače, najintenzivnije raste korijen što će se kasnije, kad započne vegetacija, povoljno odraziti na razvoj nadzemnih organa.
Ova rečenica, iz ovih tekstova, mi se učinila posebno zanimljivom!! BAš me zanima ima li veze s istinom.
To je sigurno istina, ali mislim da je primjenjivo samo kod zimzelenih biljaka smještenih u teperiranu prostoriju (naravno iznad nule).
Ja bi onak zdravo seljački rekla da je nemoguće da korijen raste kad je tlo zaleđeno, u zimi. Tu prvenstveno mislim na korijenje koje je plitko, ono na dubini 50cm i više vjerojatno nema zapreke za rast, bar ne temperaturne zapreke. Zato mi je ipak dosta nelogično da bi se zbog toga vadile biljke u jesen, jer dolaskom zime one su u posudi u kojoj je potpuno 'skamenjena' zemlja, supstrat. Mislim da u takvim uvjetima nema baš puno šanse da nekaj raste. Mislim da to vrijedi i za crnogoricu i bjelogoricu. Vjerujem da biljke koje su u prirodi i imaju dobro razvijen korijen... on raste i kad mi mislimo da nema šanseda raste (preko zime).
Isto tako vjerujem da kod M&A biljke mogu širiti korijen preko zime jer tlo nije smrznuto.
Još uvijek mi više leži ona da se biljke vade bolje u proljeće, pred samo otvaranje pupova. I mislim da je to najbolja šansa za preživljavanje. (ovjde izuzimam mugo i smreke za koje smo naučili da imaju još jedan druk rasta na kraju ljeta).
-
Još uvijek mi više leži ona da se biljke vade bolje u proljeće, pred samo otvaranje pupova. I mislim da je to najbolja šansa za preživljavanje. (ovjde izuzimam mugo i smreke za koje smo naučili da imaju još jedan druk rasta na kraju ljeta).
I ja vjerujem da oko toga više ne treba voditi rasprave. Najbolje vrijeme za vađenje je sigurno, prije kretanja vegetacije, pa čak i za mugo i smreku, ako uvjeti u njihovim staništima dopuštaju vađenje i ako je temperaturna razlika staništa i naših dvorišta, vrlo mala, i takva če ostati idučih 2-4 tj. Prema trenutnim prognozama, ako sada na lokaciji nema snjega, mislim da je idealno sakupljati mugo.
To je ono što je vjerojatno najbolje, no prikupljati se može tjekom cijele godine, samo treba više brige za prikupljena drva.
-
Napričali smo se o zaljevanju i mistanju i prozračnim substratima i truljenju korijena koji odumire za razliku onog koji se bori za život i ne trune... Čitajući razne izvore, i malo povezujući...
Korjen prestane s razvojem na visokim temperaturama (mislim iznad +25) jer kad mu postane prevruće, onda svu snagu troši na zaštitu od vručine, a ne na razvoj. To je povezano sa onom činjenicom, da u ljetu postoji jedan period kad borovi stanu, pa opet krenu pred jesen. Ono iskreno, ne brinem se za drva koja su u čistoj pomici ili sličnom, no drva koja imaju neki postotak treseta u substratu, možda bi za njih bilo zdravije, staviti ih u lagani hlad, kako se ne bi zaustavljao rad korijena i time eventualno potaknulo truljenje korijena koji miruje. Za dug i zdrav život naših drva, mislim si da bi u najvručijem dijelu ljeta i dana, trebala biti u hladu. Što ih više uspijemo ohladiti, to će se i nadzemni dio drveta, bolje razviti, a ne stagnirati u periodu koji nam dolazi...
-
Ukoliko korijen i prestaje s rastom, ne znači da će počet trulit. On jednostavno prestaje s rastom, ali njegova funkcija itekako je u funkciji. Udio treseta nema veze s potencijalnim truljenjem.
Hlad je u špici ljeta uvijek dobro došao, pa čak i za vrste koje su željne sunca.
-
Ukoliko korijen i prestaje s rastom, ne znači da će počet trulit. On jednostavno prestaje s rastom, ali njegova funkcija itekako je u funkciji. Udio treseta nema veze s potencijalnim truljenjem.
Probaj se ne kladiti na ovo!!!
....razlika je u funkciji i razvoju ...
...a udio treseta utjeće na prozračnost i zadržavanje vlage na dijelovima gdi se nalazi, dok tamo gdje ga nema, substrat će se brže isušiti...
Hlad je u špici ljeta uvijek dobro došao, pa čak i za vrste koje su željne sunca.
Kompletna situacija i nije jednostavna kak sam je ja napisao u kratkim crtama, postoji još puno detalja s kojima mi se ne zamara, no bitno je da za zdrav život naših drva, treba hlad u najtoplijim djelovima dana/godine. Pa kako god to mi objašnjavali svaki na svoj način, dolazimo do istog zaključka :turpija:
-
njegova funkcija itekako je u funkciji
Uf, ovo zvuči kao iz nekog Wittgensteina. :lauhhing: :histerical: :rofl:
-
Korjen prestane s razvojem na visokim temperaturama (mislim iznad +25) jer kad mu postane prevruće, onda svu snagu troši na zaštitu od vručine, a ne na razvoj.
To nije temperatura od 25 nego negdje oko 35, čini mi se. Pall je o tome govorio na prvoj konvenciji u Vitturiju .... biljka upadne u nekakvi vrstu hibernacije i mislim da se to ne odnosi samo na korijen, nego da se zaustavlja i rast... ne sjećam se točno treba pogledati na DVD-u.
njegova funkcija itekako je u funkciji
Uf, ovo zvuči kao iz nekog Wittgensteina. :lauhhing: :histerical: :rofl:
Kim, kako bi bilo da ti kažeš nešto korisno, a ne da se u svim svojim postovima izruguješ drugima koji ovdje nesebično i javno dijele svoje znanje!
-
.... biljka upadne u nekakvi vrstu hibernacije i mislim da se to ne odnosi samo na korijen, nego da se zaustavlja i rast... ne sjećam se točno treba pogledati na DVD-u.
Upravo zbog takve situacije sam i pisao post... ako možemo, zašto biljci ne omogučiti razvoj...
-
Upravo zbog takve situacije sam i pisao post... ako možemo, zašto biljci ne omogučiti razvoj...
Da. Nakon što smo ovaj vikend vidjeli uživo tvoj "Paviljon za borove" i mi planiramo zasjeniti jedan dodatni dio vrta! :great:
-
Upravo zbog takve situacije sam i pisao post... ako možemo, zašto biljci ne omogučiti razvoj...
Da. Nakon što smo ovaj vikend vidjeli uživo tvoj "Paviljon za borove" i mi planiramo zasjeniti jedan dodatni dio vrta! :great:
...joooooj kak sam si sad ponosan na sebe.... :ashamed: da mi je neugodno ...
Odličan osjećaj je pozitivno djelovati na prijatelje :turpija:
-
Kim, kako bi bilo da ti kažeš nešto korisno, a ne da se u svim svojim postovima izruguješ drugima koji ovdje nesebično i javno dijele svoje znanje!
:halt: Ma ne izrugujem se. Samo mi se "funkcionalna fraza" čini smiješnom. :ljub:
A kad je moje znanje u pitanju ne mogu ga dijelit jer nije moje. Skoro sve što znam o drveću tuđe je znanje. A kad je to u pitanju mogu reći da je metoda sa ledenim naslagama korisna i zaista pomaže kod izbjegavanja štete zbog (pre)niskih temperatura. Drugo: korijenje raste i zimi (kad drvo nema listova) samo da je temperatura iznad nule (možda i samo po danu). To je fakat. Svaki botaničar to zna. :dunno:
-
Kako god bilo, mislim da stagniranje rasta korijena u tom periodu previsokih temperatura nikako ne može dovesti to truljenja korijena, pogotovo ako je rast prije tog perioda bio dobar.
-
Kako god bilo, mislim da stagniranje rasta korijena u tom periodu previsokih temperatura nikako ne može dovesti to truljenja korijena, pogotovo ako je rast prije tog perioda bio dobar.
to je logično .... isto kao i zimi :smile:
-
Kako god bilo, mislim da stagniranje rasta korijena u tom periodu previsokih temperatura nikako ne može dovesti to truljenja korijena, pogotovo ako je rast prije tog perioda bio dobar.
to je logično .... isto kao i zimi :smile:
Teško je čitati sve što piše, pa ponavljam "...eventualno potaknulo truljenje korijena koji miruje...." Meni eventualno u ovom slučaju znaći, može i ne mora. Zašto može?!?!? Zato jer je yamadori oslabljen nakon kolektinga, zato jer postoji mogučnost da samo iz jednog dijela očuvanog korijena započne razvoj, dok drugi dio korjena, može pokrenuti svoj razvoj, ako ima idealne uvjete ili odumrjeti ako te uvjete nema... Možda sam opet nejasan, no nije bitno, ja se kužim :idiot:
-
Možda sam opet nejasan, no nije bitno, ja se kužim :idiot:
No, to je najvažnije :jupi: