Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => HORTIKULTURA => Autor teme: jurica - 25-02-2009, 12:27:55
-
Izvadio sam jednu Planiku kojoj je polovica debla po cijeloj dužini mrtva. Taj dio(truli) lagano sam očistio sa kukastim dlijetima. E sad postavljam pitanje postoji li način da zaustavim daljnje propadanje debla tj. čime i dali mogu konzervirati postojeće stanje?
-
Jurice, ako ćeš tradicionalnim pristupom, ranu treba očistiti i premazati sredstvom za zaštitu rana koje sadrži fungicidno sredstvo, ili suhi dio drveta tretirati lime sulphurom. Siguran sam da možeš upotrijebiti i Sadolin bezbojni ili slično sredstvo, ukoliko truli dio nije jako blizu živome, kako sredstvo ne bi uspjelo prodrijeti do živoga kambija u otrovati biljku. Po novijim shvaćanjima, ne treba učiniti ništa. Biljni organizam sam će se obraniti od daljnjeg truljenja i demarkirati truli dio prema živom i zdravom dijelu biljke. Štoviše, čak se naglašava da sve te paste i premazi dodatno podržavaju veću vlažnost rane i pospješuju rast raznih mikroorganizama i fungi.
Ovo ti je dobar tekst:
http://walter-pall-bonsai.blogspot.com/2009/01/about-sealing-wounds-on-trees.html
Bitno je sigurno da biljka zdravo i snažno raste, jer je to prvi preduvjet da je sposobna obraniti se od napredovanja infekcije gljivama ili čime već. Drugim riječima, slabe biljke bolje će trunuti, slabije kalusirati i teže stvarati linije demarkacije prema trulom od snažnih i zdravih biljaka.
-
Jurice, ako ćeš tradicionalnim pristupom, ranu treba očistiti i premazati sredstvom za zaštitu rana koje sadrži fungicidno sredstvo, ili suhi dio drveta tretirati lime sulphurom. Siguran sam da možeš upotrijebiti i Sadolin bezbojni ili slično sredstvo, ukoliko truli dio nije jako blizu živome, kako sredstvo ne bi uspjelo prodrijeti do živoga kambija u otrovati biljku. Po novijim shvaćanjima, ne treba učiniti ništa. Biljni organizam sam će se obraniti od daljnjeg truljenja i demarkirati truli dio prema živom i zdravom dijelu biljke. Štoviše, čak se naglašava da sve te paste i premazi dodatno podržavaju veću vlažnost rane i pospješuju rast raznih mikroorganizama i fungi.
Ovo ti je dobar tekst:
http://walter-pall-bonsai.blogspot.com/2009/01/about-sealing-wounds-on-trees.html
Bitno je sigurno da biljka zdravo i snažno raste, jer je to prvi preduvjet da je sposobna obraniti se od napredovanja infekcije gljivama ili čime već. Drugim riječima, slabe biljke bolje će trunuti, slabije kalusirati i teže stvarati linije demarkacije prema trulom od snažnih i zdravih biljaka.
Htio bi sam da mi taj mrtvi dio debla dalje ne propada tj .da ostane kakav je sada (da se opet ne počne mrvit). Znači dovoljno je premazati tekućinom za jinove ( imam je iz kućne proizvodnje). Sadolin i ostala slični premazi mi baš ne ulijevaju povjerenje glede daljnjeg života biljke!
-
Jurice, ako ćeš tradicionalnim pristupom, ranu treba očistiti i premazati sredstvom za zaštitu rana koje sadrži fungicidno sredstvo, ili suhi dio drveta tretirati lime sulphurom. Siguran sam da možeš upotrijebiti i Sadolin bezbojni ili slično sredstvo, ukoliko truli dio nije jako blizu živome, kako sredstvo ne bi uspjelo prodrijeti do živoga kambija u otrovati biljku. Po novijim shvaćanjima, ne treba učiniti ništa. Biljni organizam sam će se obraniti od daljnjeg truljenja i demarkirati truli dio prema živom i zdravom dijelu biljke. Štoviše, čak se naglašava da sve te paste i premazi dodatno podržavaju veću vlažnost rane i pospješuju rast raznih mikroorganizama i fungi.
Ovo ti je dobar tekst:
http://walter-pall-bonsai.blogspot.com/2009/01/about-sealing-wounds-on-trees.html
Bitno je sigurno da biljka zdravo i snažno raste, jer je to prvi preduvjet da je sposobna obraniti se od napredovanja infekcije gljivama ili čime već. Drugim riječima, slabe biljke bolje će trunuti, slabije kalusirati i teže stvarati linije demarkacije prema trulom od snažnih i zdravih biljaka.
Htio bi sam da mi taj mrtvi dio debla dalje ne propada tj .da ostane kakav je sada (da se opet ne počne mrvit). Znači dovoljno je premazati tekućinom za jinove ( imam je iz kućne proizvodnje). Sadolin i ostala slični premazi mi baš ne ulijevaju povjerenje glede daljnjeg života biljke!
Ajde ti za sad sve samo očisti do dijela kojeg želiš, nemoj ničim premazivati. Posebno pažljivo i temeljito očisti dio koji je uz kalus. Ako se biljka ukorijenila, slobodno malo i ošteti kalus, to će ga pobuditi da bolje zatvara. S vremenom češ vidjeti da li ti drvo propada i dalje. Ne poznajem tu vrstu, no nije se z aigrati jin tekučinom, može nanjeti žtete, ako je upije živi dio drveta. Manje štete češ imati od neke lazure koja je na bazi voska i prirodnih smola, no moraš čitati deklaracije.
Pall u tekstu koji ti je preporučio Seba, spominje kravlji loj, po meni je to najidealnija stvar za zaštititi drvo, no u tom slučaju se zaštičuje živo drvo, što znači da moraš ukloniti sav trulež do kraja. Loj treba nanjeti tako da zatvara cijeli rez, skoro pa "hermetički" (nije mi baš jednostavno objasniti) no valjda kužiš!
-
Karl Thier koristi nekakav "Totholz with polyester resin".
http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=131.msg788#msg788
-
Karl Thier koristi nekakav "Totholz with polyester resin".
http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=131.msg788#msg788
Mislim da je Totholz=insekticid, a poli-reisin je epoksidna smola, koju sam ja nabavio za posude, a mislim da je i Jurica ima :verycool:
-
Karl Thier koristi nekakav "Totholz with polyester resin".
http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=131.msg788#msg788
Mislim da je Totholz=insekticid, a poli-reisin je epoksidna smola, koju sam ja nabavio za posude, a mislim da je i Jurica ima :verycool:
Resinu imam ali kada time premažeš to će biti kao plastično cvijeće za groblje, što bi moj sin rekao "bljak"!!!!!
-
Karl Thier koristi nekakav "Totholz with polyester resin".
http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=131.msg788#msg788
Mislim da je Totholz=insekticid, a poli-reisin je epoksidna smola, koju sam ja nabavio za posude, a mislim da je i Jurica ima :verycool:
Resinu imam ali kada time premažeš to će biti kao plastično cvijeće za groblje, što bi moj sin rekao "bljak"!!!!!
Probaj nabaviti mikrobalone-punilo, to će ti dati mat efekat.
-
Karl Thier koristi nekakav "Totholz with polyester resin".
http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=131.msg788#msg788
Mislim da je Totholz=insekticid, a poli-reisin je epoksidna smola, koju sam ja nabavio za posude, a mislim da je i Jurica ima :verycool:
Resinu imam ali kada time premažeš to će biti kao plastično cvijeće za groblje, što bi moj sin rekao "bljak"!!!!!
Probaj nabaviti mikrobalone-punilo, to će ti dati mat efekat.
To su one staklene granulice?????
-
S time se opet dobiva sloj koji zadržava vlagu itd. Treba koristit jin otopinu ili nekakovu lazuru koja se upija u drvo.
-
Karl Thier koristi nekakav "Totholz with polyester resin".
http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=131.msg788#msg788
Mislim da je Totholz=insekticid, a poli-reisin je epoksidna smola, koju sam ja nabavio za posude, a mislim da je i Jurica ima :verycool:
Resinu imam ali kada time premažeš to će biti kao plastično cvijeće za groblje, što bi moj sin rekao "bljak"!!!!!
Probaj nabaviti mikrobalone-punilo, to će ti dati mat efekat.
To su one staklene granulice?????
Ne
to se zove punilo i pod tim nazivom je nabavljivo, tam gdi si nabavil resin, se raspitaj i za punilo.
To ti je kao puder, no puno finije i puno lakše. Služi u industriji boja i lakova za dobivanje mat-laka. Jer svaki lak je po prirodi sjajan.
-
Karl Thier koristi nekakav "Totholz with polyester resin".
http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=131.msg788#msg788
Mislim da je Totholz=insekticid, a poli-reisin je epoksidna smola, koju sam ja nabavio za posude, a mislim da je i Jurica ima :verycool:
Resinu imam ali kada time premažeš to će biti kao plastično cvijeće za groblje, što bi moj sin rekao "bljak"!!!!!
Probaj nabaviti mikrobalone-punilo, to će ti dati mat efekat.
To su one staklene granulice?????
Ne
to se zove punilo i pod tim nazivom je nabavljivo, tam gdi si nabavil resin, se raspitaj i za punilo.
To ti je kao puder, no puno finije i puno lakše. Služi u industriji boja i lakova za dobivanje mat-laka. Jer svaki lak je po prirodi sjajan.
:hvalaaa:
-
Znaš kaj Jurice, očisti ti drvo do živog djela, uzmi brener i zakuri cijeli shari, poslje ga dobro isčetkaj i riješio si sve probleme, drvo će izgledati odlično i neće trunuti bar idučih 5 g. jer ćeš se brinuti o njemu, a dotle će kalus dobro zatvoriti taj suhi dio jer češ sve to dobro prihranjivati i zaljevati.
Naravno, prije paljenja, zaštiti živi dio :dipl:
-
Znaš kaj Jurice, očisti ti drvo do živog djela, uzmi brener i zakuri cijeli shari, poslje ga dobro isčetkaj i riješio si sve probleme, drvo će izgledati odlično i neće trunuti bar idučih 5 g. jer ćeš se brinuti o njemu, a dotle će kalus dobro zatvoriti taj suhi dio jer češ sve to dobro prihranjivati i zaljevati.
Naravno, prije paljenja, zaštiti živi dio :dipl:
Sve prihvaćam ali ću sada ipak stat sa svim aktivnostima na tom drvu dok ne budem siguran da se primilo. Izvađeno je tek prije tjedan dana!
-
Znaš kaj Jurice, očisti ti drvo do živog djela, uzmi brener i zakuri cijeli shari, poslje ga dobro isčetkaj i riješio si sve probleme, drvo će izgledati odlično i neće trunuti bar idučih 5 g. jer ćeš se brinuti o njemu, a dotle će kalus dobro zatvoriti taj suhi dio jer češ sve to dobro prihranjivati i zaljevati.
Naravno, prije paljenja, zaštiti živi dio :dipl:
Sve prihvaćam ali ću sada ipak stat sa svim aktivnostima na tom drvu dok ne budem siguran da se primilo. Izvađeno je tek prije tjedan dana!
Pametno... samo prihrana i zaljevanje i mistanje i zaboravi na sve ovo barem do kraja sezone rasta, ako drvo poraste :molitva:
-
S time se opet dobiva sloj koji zadržava vlagu itd. Treba koristit jin otopinu ili nekakovu lazuru koja se upija u drvo.
S ovim se slažem. Meni je ta plastifikacija debilna ??? :question: :question: :question:
-
drvo će izgledati odlično i neće trunuti bar idučih 5 g.
To dosta i ovisi o vrsti drva. Zelenike i grabovi trunu jako brzo dok masline, borovi a čini mi se i planike trunu sporije.
-
Karl Thier koristi nekakav "Totholz with polyester resin".
http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=131.msg788#msg788
Mislim da je Totholz=insekticid, a poli-reisin je epoksidna smola, koju sam ja nabavio za posude, a mislim da je i Jurica ima :verycool:
Resinu imam ali kada time premažeš to će biti kao plastično cvijeće za groblje, što bi moj sin rekao "bljak"!!!!!
Ako se dobije takav efekt sa Thierovom metodom onda je to stvarno "bljak"!!!!!
I ja bih volio nači način da zaštitim suhe dijelove na nekim drvima. Sredstvo za izbjeljivanje definitivno nije dovoljna zaštita nekim vrstama.
-
ja mislim da bi sol bila dobra za konzeviranje posto je prirodna , kad pogledate suho granje uz more izgleda kao da je konzervirano a i daje bjelinu ,ja nisam probao ali budem . ak u drvo uđe neka buba umre od visokog tlaka :hihihi:
-
ja mislim da bi sol bila dobra za konzeviranje posto je prirodna , kad pogledate suho granje uz more izgleda kao da je konzervirano a i daje bjelinu ,ja nisam probao ali budem . ak u drvo uđe neka buba umre od visokog tlaka :hihihi:
Možda, no na Ž su juniperusi puno jači na suhim dijelovima od ovih koje sam vidio na moru, svaki koji sam primio, je pucao kao staklo. Sol je agresivna.
-
ja mislim da bi sol bila dobra za konzeviranje posto je prirodna , kad pogledate suho granje uz more izgleda kao da je konzervirano a i daje bjelinu ,ja nisam probao ali budem . ak u drvo uđe neka buba umre od visokog tlaka :hihihi:
Sol na sebe navlači vodu pa neznam što bitime dobio.
-
Mislim da neke biljke ne trpe so... Mada se to odnosi na so u zemlji a ne na stablu... :) So jeste dobar konzervans ali ja preporucujem lime suplhur, jer je sigurnija i provjerena metoda... :)
-
neznam ali ako itko zna sa čime su premazivali mumije onda je to to :hihihi:
-
lime- suplhur i ne koplicirajte s nečim što može štetiti stablu!
-
lime- suplhur i ne koplicirajte s nečim što može štetiti stablu!
Što točno lime-shulpur čini drvetu i na koj način ga štiti? Jel to samo zato što se koristi od davnina? Ima li to veze sa tradicionalnom zaštitom u voćarstvu, što se i kod nas primjenjuje od davnina (vapnom premazano deblo, sumpor protiv gljivica)?
Da li je estetsko izbjeljivanje najbitniji produkt L-S?
Usputbudirečeno... ja sam prošlo ljeto, jedan tanuki premazao L-S i nedavno sam na tom dijelu mrtvog debla skidao već prilično razvijene gljive, nešto slično "gljivi gubi" što viđamo po šumama.
Možemo se igrati sa svime, no Priroda ima svoje zakone i tu smo nemočni !
-
neznam ali ako itko zna sa čime su premazivali mumije onda je to to :hihihi:
Mumije su posipali natronom... Izvlaci vlagu i konzervira... ;)
-
Ja sam danas palio unutrašnjost raspuknutog graba jer mi je previše počeo truliti. Btw to je moj prvi grabek, onaj dosadni koji je bio u zemlji dvije godine (/totalni promašaj jer je razvio upola manje korijenja od idućeg kojega sam vadio godinu dana kasnije i stavio ga u posudu sa rahlim supstratom)
-
Btw to je moj prvi grabek, onaj dosadni koji je bio u zemlji dvije godine (/totalni promašaj jer je razvio upola manje korijenja od idućeg kojega sam vadio godinu dana kasnije i stavio ga u posudu sa rahlim supstratom)
Ali meni izgleda skroz dobro. I baza stabla i ta raspuklina djeluju dosta prirodno. Jedino je malo previsok.
-
Ja sam danas palio unutrašnjost raspuknutog graba jer mi je previše počeo truliti. Btw to je moj prvi grabek, onaj dosadni koji je bio u zemlji dvije godine (/totalni promašaj jer je razvio upola manje korijenja od idućeg kojega sam vadio godinu dana kasnije i stavio ga u posudu sa rahlim supstratom)
Ja bih ga skratio definitivno. Jos i ima raspuklinu pa bi sve moglo da se sredi tako da izgleda skroz prirodno i dobro... :smile:
-
Tu raspuklinu sam ja napravio, prolazi skroz na skroz kroz dno debla, odlično je ispala, pogotovo sada kada je crna. Zadovoljan sam tim djelom, a je malo je previsok ima jedno mjesto gdje bi ga se moglo skratiti relativno bezbolno, no vidjeti ću što će reći Pall pa ću onda odlučiti, uvijek je lako odrezati ali čini mi se da uz dobru krošnju i ovako može proći. Danas sam proveo dva sata buljeći u njega s pilom u ruci i ipak nisam rezao :gigle:
-
Nadam se da ste pročitali na I B F-u kao i ja što je napisao Ivo S. : voda , cement i jin product.
Što kažete na to ? Zabetonirat mrtvo drvo, meni ne zvuči loše samo kako izgleda?
-
Probaj pa javi! Zanimaju me rezultati! :hihihi:
-
Tek sam sad vidio gdje je To Ivo spomenuo: http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=252.msg1469#msg1469
Mislim da tu on govori da bi takav mix dao vizualno vjerniju patinu a ne nešto što bi zaustavilo truljenje debla.
-
Tek sam sad vidio gdje je To Ivo spomenuo: http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=252.msg1469#msg1469
Mislim da tu on govori da bi takav mix dao vizualno vjerniju patinu a ne nešto što bi zaustavilo truljenje debla.
Ali ako drvo upije to cementno mlijeko po meni bi ga to automatski i konzerviralo nešto kao fosilizacija ?
-
Jurice, mislim da se radi o maloj količini cementa koja se doda - "na ponti noža" - samo da bi jin tekućina imala prirodniju boju, a ne nikakvo zalijevanje cementom. Od same pomisli s ježim.
-
Jurice, mislim da se radi o maloj količini cementa koja se doda - "na ponti noža" - samo da bi jin tekućina imala prirodniju boju, a ne nikakvo zalijevanje cementom. Od same pomisli s ježim.
Pitao sam Ivu, za recept i svrhu, pa budemo čuli. No on spominje kap/i jin-tek., a ne mrvice cementa :dunno:
-
Jurice, mislim da se radi o maloj količini cementa koja se doda - "na ponti noža" - samo da bi jin tekućina imala prirodniju boju, a ne nikakvo zalijevanje cementom. Od same pomisli s ježim.
Istina je ipak nešto drugačija :verycool:
...Cement protects from mushrooms, rotten effects on wood or insect attack.
About ratio i haven't a right one. You can put water and to add cement. It's good when becomes to fluid as yogurt.
-
Jurice, mislim da se radi o maloj količini cementa koja se doda - "na ponti noža" - samo da bi jin tekućina imala prirodniju boju, a ne nikakvo zalijevanje cementom. Od same pomisli s ježim.
Istina je ipak nešto drugačija :verycool:
...Cement protects from mushrooms, rotten effects on wood or insect attack.
About ratio i haven't a right one. You can put water and to add cement. It's good when becomes to fluid as yogurt.
Tako sam si i ja nešto zamislil. Napravit cementno mlijeko i time premazat.
-
Evo što Pall koristi:
"In a couple of days I will paint thoroughly with wood hardener (the kind to protect old furniture or old parts of antique homes)."
http://walter-pall-bonsai.blogspot.com/2009/05/this-mugo-pine-pinus-mugo-is-quite.html
Ima li kod nas tako nešto za kupiti?
-
Ovo bi možda moglo biti dobro: > Induline SW-900 (http://www.hr.remmers.com/fileadmin/dam/Proizvodi/Tehnicki_list-TM/TM1_3776_HR.pdf)
-
Ovo bi možda moglo biti dobro: > Induline SW-900 (http://www.hr.remmers.com/fileadmin/dam/Proizvodi/Tehnicki_list-TM/TM1_3776_HR.pdf)
bitno je da sredstvo nema sjaja ... poslala sam im upit, pa ćemo vidjeti :smile:
-
Ovo bi možda moglo biti dobro: > Induline SW-900 (http://www.hr.remmers.com/fileadmin/dam/Proizvodi/Tehnicki_list-TM/TM1_3776_HR.pdf)
bitno je da sredstvo nema sjaja ... poslala sam im upit, pa ćemo vidjeti :smile:
Napištite zapažanja i rezultate :hvalaaa:
Nekidan sam gruntao o tome da se sumpor primjenjuje i u podrumarstvu, za zaštitu bačava, a i vina u njima. Sumpor je i u jin tekučini... kaj s tim nemate dobre rezultate? Kaj mislite štititi?
-
Ova sredstva imajo sva sijaj! ako vsebuje neke akrilne smole sijaj je neizbegljiv. Vjerovatno možeš sijaj onda malo izbrusiti i staviš tamo jin tekočino... I ja idem danas kupiti nešto slično.
lp tijek
-
Nekidan sam gruntao o tome da se sumpor primjenjuje i u podrumarstvu, za zaštitu bačava, a i vina u njima. Sumpor je i u jin tekučini... kaj s tim nemate dobre rezultate? Kaj mislite štititi?
Neka vrsta drva dugo može imati suhe djelove i da oni ostanu takvi bez daljnjeg propadanja kao npr. kod masline, dok kod nekih drugih vrsta to nije tako. Zanima nas sredstvo za bolju impregnaciju ... nešto što bi na neki način konzerviralo suho drvo!
-
Ova sredstva imajo sva sijaj! ako vsebuje neke akrilne smole sijaj je neizbegljiv. Vjerovatno možeš sijaj onda malo izbrusiti i staviš tamo jin tekočino... I ja idem danas kupiti nešto slično.
Koje sredstvo ćeš kupiti? Koji brand?
-
Nekidan sam gruntao o tome da se sumpor primjenjuje i u podrumarstvu, za zaštitu bačava, a i vina u njima. Sumpor je i u jin tekučini... kaj s tim nemate dobre rezultate? Kaj mislite štititi?
Neka vrsta drva dugo može imati suhe djelove i da oni ostanu takvi bez daljnjeg propadanja kao npr. kod masline, dok kod nekih drugih vrsta to nije tako. Zanima nas sredstvo za bolju impregnaciju ... nešto što bi na neki način konzerviralo suho drvo!
Čitao sam specifikaciju tog kaj je A stavio. Piše da se ne koristi tamo gdje je drvo u doticaju sa tlom :dunno:
-
PARALOID B72
-
Nekidan sam gruntao o tome da se sumpor primjenjuje i u podrumarstvu, za zaštitu bačava, a i vina u njima. Sumpor je i u jin tekučini... kaj s tim nemate dobre rezultate? Kaj mislite štititi?
Neka vrsta drva dugo može imati suhe djelove i da oni ostanu takvi bez daljnjeg propadanja kao npr. kod masline, dok kod nekih drugih vrsta to nije tako.
Vjerojatno svi već poznaju vrste koje lako trule, a koje teže ili uopće ne trule... pa sam malo kopala i dosla do nekih podataka...
Prvo kratko teorije zašto neka drva trule, a druga ne... stvar je u građi naravno, ...ako drvo u njenom središnjem dijelu više ne provodi vodu kroz traheje (kod nekih vrsta voda se provodi kroz sve slojeve debla) i ako se ti zrakom ispunjeni prostori popune nečim, nastaje jezgra drva. Ta jezgra se može popuniti smolama, gumi sličnim tvarima, anorganskim tvarima, kiselinama.... Takva drva imaju impregniranu srž, jezgru te ih ne mogu napasti gljivice koje napadaju takva stara drva koje postanu šuplja.
Drva s jezgrom (ujedno i proizvodno najvrednija drva) su npr.: pinus, larix, juniperus, taxus (ne sve vrste), quercus, robinia, ulmus, juglans, prunus(ne sve vrste). Narano nadragociejnijasu mahagoni, palisandar, tikovina.
Ona druga koja su sklona truljenju su : acer, alnus, betula, carpinus, populus, abies, fagus, picea, tilia.
Zanimljivo je da je S neki dan drilao svoj ulmus i da je skoro uništio onaj pallov nasatavk za drilanje i to je jedva jedvice malo podrilao kak je drvo tvrdo. I čudio je kaj je to s tim Ulmusom. Nakraju sam našla podatak da je kod Ulmusa posebno tvrda jezgra jer se impregnira anorganskim tvarima oodnosno kalcij-karbonatom... dakle nije čudno da je bio vraški tvrdo.
-
PARALOID B72
Akrilat / metakrilat kopolimeri (Paraloid B-72 i B -48 )
Paraloid B-72 spada medu najstabilnije smole koje se koriste za pripravu lakova za lakiranje
slika. To je tvrda smola vece molekularne težine od mekih smola. Daje elasticne lakove velike
površinske tvrdoce i otpornosti na prašinu (Tg 400 C). Poceo se proizvoditi pedesetih godina u
obliku bijelih nepravilnih grudica blagog mirisa po akrilatu. Novi tip Paraloida B-72 je u obliku
prozirnih kuglica bez mirisa. To je kopolimer metil-akrilata i etil- metakrilata.
Lakovi mogu biti od mat do vrlo sjajnih, ovisno o aditivima, agensu za matiranje, otapalu i
metodi aplikacije.
Paraloid B-72 je topljiv u relativno jakim otapalima koja mogu djelovati na lazure, zato se
preporucuje nanošenje prskalicom. Otapa se u toluenu, acetonu, butil alkoholu... Teže se otapa u
ksilenu, etanolu, dietilbenzenu, diaceton alkoholu.... Otapanje u ovim otapalima traje i nekoliko
dana, uz muckanje boce. Toplina ubrzava otapanje. Netopljiv je u mineralnim razrjedivacima.
Najzgodnije je imati 30 % otopinu u toluenu ili ksilenu ( para-ksilen je najbolji). Za kist se može
koristiti 12-20 %-tna otopina, a za nanošenje prskalicom 7,5-10%-tna. Za postizanje jaceg intenziteta
boja na slici može se dodati 10 % diaceton alkohola u razrijedenu otopinu za rad. Kao sredstvo za
matiranje dodaje se mikrokristalicni vosak .
Iz knjige "Slikarska Tehnologija i Slikarske Tehnike, Autorica Žina Punda i Mladen Čulić"
-
PARALOID B72 se koristi u restauraciji slika - dakle za unutrašnju je upotrebu. Treblo bi se raspitati kako bi djelovao i ponašao se vani izložen vremenskim utjecajima.
-
Nekidan sam gruntao o tome da se sumpor primjenjuje i u podrumarstvu, za zaštitu bačava, a i vina u njima. Sumpor je i u jin tekučini... kaj s tim nemate dobre rezultate? Kaj mislite štititi?
Walter po drugi put piše na blogu da osim jin tekučine na suhe dijelove stavlja i taj "wood hardener", i to na borove za koje je Helleborus napisala da najsporije trunu. Zelenike i tršlje trunu dosta brže i volio bi ih maksimalno dobro zaštiti. Jin tekučina sigurno štiti drvo ali očito ne dovoljno (o tome je i Walter govorio na zadnjem susretu).
-
Walter mi je kazao da koristi ono smolo koja se koristi za fiberglass.
-
To je epoksivna smola. Nisam znao da se ona koristi u restauraciji antiknog namještaja :dunno: . Baš ću se naći sa jednim restauratorom da vidim što će mi on predložiti.
-
To je epoksivna smola. Nisam znao da se ona koristi u restauraciji antiknog namještaja :dunno: . Baš ću se naći sa jednim restauratorom da vidim što će mi on predložiti.
Imam doma prozirni epoksid dvokomponentni i neke mikrobalone koji mu daju mat izgled. Probat ću na jednom drvu.
-
Imam doma prozirni epoksid dvokomponentni i neke mikrobalone koji mu daju mat izgled. Probat ću na jednom drvu.
drsko očekujem full report u laboratorijskom stilu
P.S. odavno ništa nisi javno testirao :lab:
-
Imam doma prozirni epoksid dvokomponentni i neke mikrobalone koji mu daju mat izgled. Probat ću na jednom drvu.
drsko očekujem full report u laboratorijskom stilu
P.S. odavno ništa nisi javno testirao :lab:
Probaj trenirati strpljenje. Trenutno nemam na pameti ni jedno drvo, koje u ovoj ranoj fazi, zaslužuje tu skupocjenu tekučinu.
:offTopic:
Testiram ja iz dana u dan, no i neke manje "drastične" metode su izazvale zgražanje, pa se klonim takvih javnih istupa i kemijam u tajnosti. Tek informacije radi, testiram prihranu uz agresivno zaljevanje. Prihrana svaka 3 dana sa 3 kombinirana sredstva u punoj dozi. :quiet:
-
To je odlično, a možeš i direktno u slivnik prolijati gnojivo :gigle:
Šalim se, šaaalim se, samo ti opisuj drastične metode, nek se zgraža ko hoće, ostalima je to korektiv i dragocjena škola bez rizika. Neko koristi to tvoje iskustvo, neko ne ali svi smo zericu pametniji i iskusniji.
Dakle treba se držati onoga, svaki primjer je dobar primjer, pa makar to bio i loš primjer
-
Probaj trenirati strpljenje. Trenutno nemam na pameti ni jedno drvo, koje u ovoj ranoj fazi, zaslužuje tu skupocjenu tekučinu.
Ajme, pa naravno da nećeš testirati na stablu. Pa valjda doma imaš nekakvih suharaka ....
-
To je epoksivna smola. Nisam znao da se ona koristi u restauraciji antiknog namještaja :dunno: . Baš ću se naći sa jednim restauratorom da vidim što će mi on predložiti.
Imam doma prozirni epoksid dvokomponentni i neke mikrobalone koji mu daju mat izgled. Probat ću na jednom drvu.
Imam doma takvo sredstvo (dvo komponentnu epoksi smolu ), ja sam njom premazao klupe u vrtu i rezultat je totalno plastificirano drvo. Za klupe sasvim O.K. ali za bonsai drva :loco: sav se naježim od pomisli,kao da kupiš plastični i posadiš u vazu.
Što se mene tiče imam sredstvo ali nemislim ni pokušavati.
-
Imam doma takvo sredstvo (dvo komponentnu epoksi smolu ), ja sam njom premazao klupe u vrtu i rezultat je totalno plastificirano drvo. Za klupe sasvim O.K. ali za bonsai drva :loco: sav se naježim od pomisli,kao da kupiš plastični i posadiš u vazu.
Što se mene tiče imam sredstvo ali nemislim ni pokušavati.
da o tome sam i pisala, da sredstvo ne smije imati sjaj!
garant postoje takvo sredstvo ... nešto što se koristi u restauraciji drva...
epoksi smole bi se mogle testirati eventualno razrjeđene .... iako mislim da to ne bi valjalo ....
-
Imam doma takvo sredstvo (dvo komponentnu epoksi smolu ), ja sam njom premazao klupe u vrtu i rezultat je totalno plastificirano drvo. Za klupe sasvim O.K. ali za bonsai drva :loco: sav se naježim od pomisli,kao da kupiš plastični i posadiš u vazu.
Što se mene tiče imam sredstvo ali nemislim ni pokušavati.
da o tome sam i pisala, da sredstvo ne smije imati sjaj!
garant postoje takvo sredstvo ... nešto što se koristi u restauraciji drva...
epoksi smole bi se mogle testirati eventualno razrjeđene .... iako mislim da to ne bi valjalo ....
Ma neka je sredstvo i mat opet ostaje sloj mat plastike.
-
Imam doma prozirni epoksid dvokomponentni i neke mikrobalone koji mu daju mat izgled. Probat ću na jednom drvu.
Imam doma takvo sredstvo (dvo komponentnu epoksi smolu ), ja sam njom premazao klupe u vrtu i rezultat je totalno plastificirano drvo. Za klupe sasvim O.K. ali za bonsai drva :loco: sav se naježim od pomisli,kao da kupiš plastični i posadiš u vazu.
Što se mene tiče imam sredstvo ali nemislim ni pokušavati.
Slažem se sa ovim o plastifikaciji. Na fotki je posuda, koja je 2x premazana epoksidom u koji su dodani mikrobaloni da se izgubi sjaj i dodao sam obične smeđe boje za metal. Uspio sam ukloniti sjaj, a posuda ostavlja dojam između glazirane i neglazirane glinene posude, uglavnom "plastični"
Nanjeti to na drvo koje s druge strane ima žive djelove, mislim da nema smisla, no za zaštitu nekog jina kao na M&A zeleniki koja je bila na 3 konvenciji, moglo bi biti dobro, ako se uspije anulirati plastičnost, no sloj bi trebao biti tanak, a komponente rijetke da uđu dublje u drvo... ma probat ću, da sad ne objašnjavam na dugo i široko , kaj mislim :idiot:
-
A zašto vas paljenje mini brenerom ne zadovoljava? Djelomično spaljeno drvo se vrlo dobro odupire truljenju, to znamo i po nalazištima iz kamenog doba. Proljetos sam palio jedan grab i čini se odličnim, doduše prekratko je razdoblje za neke velike zaključke ali za sada djeluje jako dobro
-
A zašto vas paljenje mini brenerom ne zadovoljava? Djelomično spaljeno drvo se vrlo dobro odupire truljenju, to znamo i po nalazištima iz kamenog doba. Proljetos sam palio jedan grab i čini se odličnim, doduše prekratko je razdoblje za neke velike zaključke ali za sada djeluje jako dobro
I ja vjerujem da suharak treba dobro spaliti, zatim isčetkati, pa natopiti vodom, da bolje upije jin tekučinu. No to znaju i svi iskusniji od nas, pa traže neka druga riješenja. I moja iskustva su prekratka za tu tehniku, pa pozorno pratim kaj dalekoiskusniji istražuju i preporučuju.
-
Pall je govorio da na grabu brzo propadaju suhi dijelovi.
Mi imamo dosta stabala sa prirodnim suhim dijelovima koji su dosta stari.... ima tu svega i truleži ... i to bi nekako dodatno trebalo zaštiti. Ne znam koliko si detaljno gledao tršlju na konvenciji u Bistri ... ali tako nešto.
-
Palje govorio da na grabu brzo propadaju suhi dijelovi.
Mi imamo dosta stabala sa prirodnim suhim dijelovima .... ima tu svega i truleži ... i to bi nekako dodatno trebalo zaštiti. Ne znam koliko si detaljno gledao tršlju na konvenciji u Bistri ... ali tako nešto.
Spomenula si razrjeđivanje epoksida. U prvi mah mi se to činilo kao nepotrebno i neučinkovito, no sad mi sve više izgleda kao možebitno idealno riješenje, ako se dobro razrijedi i uspije upiti dublje u strukturu, sredstvo kojim smo ga razrijedili će ishlapiti, a on on neće napraviti "plastifikaciju" Tak si mislim, no treba probati, a sad je idealno vrijeme za to, s obzirom na temperature :great:
Pada mi na pamet, ono kaj su stari majstori (možda i novi) koristili. To se zove "firmez" (Gal ispravi me, ako znaš na kaj mislim), a postoji i laneno ulje za drvo, možda da se u to natopi suharak, pa nakon nekog vremena premaže jin tekučinom. Mjesto aplikacije mislim isključivo na jinove, a ne na sharije koji s druge strane imaju vlaženje od debla.
-
Za mene je ovo tema koju svakako treba istražiti i testirati više mogućnosti pa tek onda odabrati najbolju.
vezano za razrjeđivanje smole:
... "Konsolidanti korišteni danas za drvo oštećeno gljivicama (truleži) Uglavnom koriste se umjetne smole koje zbog viskoznosti otopina prodiru vrlo efikasno čemu možemo zahvaliti i poroznosti drveta napadnutog gljivicama. Ako se koristi dugo isparavajuće otapalo distribucija konsolidanta je vrlo dobra. Nedovoljna koncentracija smanjuje jačinu drvne građe, jer zbog značajnog povećanja težine drveta prilikom konsolidacije, vlakna u drvetu mogu biti razdvojena i mala količina smole teško nadoknađuje takav gubitak u jačini. Ohrabrujući rezultati postignuti su na testovima sa srednjom do velikom koncentracijom umjetnih smola (Pleksigum P28, 30-40% otopljenom u white spiritu; Mowilith 30, 20%-tna otopina u toluenu)." ...
vezano za ovo sredstvo je je Tijek kupio (i ono se razrjeđuje!!!):
... " Konsolidanti korišteni danas za drvo oštećeno insektima Osnovno svojstvo drva oštećena insektima je gubitak strukturne jačine zbog crvotočnih kanala ali ne i zbog kemijskih promjena same drvne građe (kao što je drvo oštećeno gljivicama). Dobre rezultate u konsolidaciji tako oštećenog objekta pokazuju srednje koncentracije (Butvar B90, 20%-tna otopina u toluenu ili etanolu; Pleksigum P28, 20-30% otopljenom u white spiritu; Paraloid B72, 20%-tna otopina u toluenu ili etanolu, danas korištenom zbog smanjenog štetnog utjecaja na zdravlje čovjeka). Velika viskoznost otopina umjetnih smola nedovoljno prodire u drvo i zadržava se na površini, dok manje viskozne otopine prenose premalo konsolidanta u oštećeno drvo. Moguće je prvo tretirati drvo slabijom, ali vrlo prodornom otopinom, a nakon toga s otopinom veće koncentracije. Epoksidne smole male viskoznosti (Araldit AY 130 + HV 956) ostaju fluidne duže vrijeme, dobro se distribuiraju i vezuju praškastu građu u crvotočnim kanalima.
U eksperimentalnim usporedbama Butvar daje veća poboljšanja u čvrstoći i gustoći od Paraloida B72 s naznakama da Butvar B98 daje veću čvrstoću od Butvara B90. S druge strane Paraloid B72, iako limitiranih konsolidantskih mogućnosti daje veći izbor u kreiranju otopina manjeg viskoziteta. Eksperimenti ukazuju i da bi polarna otapala mogla biti pogodnija od nepolarnih. Ipak ako postoji problem u upojnosti drvne građe nepolarna otapala koja stvaraju manje viskozne otopine, a i sama su uponija od polarnih trebala bi se koristiti1. Koncentracije konsolidanta u otopini trebale bi biti što je moguće više s obzirom na mogućnost upojnosti drveta. Potpuna konsolidacije za sada možda nije moguća čak i primjenom vakuuma, što zbog činjenice da potpunu prodornost otopljenog konsolidanta nije moguće izvesti ili zbog dijelomične povratne migracije tvari (konsolidanta) koja je eksperimentalno uočena. U svakom slučaju više će se konsolidanta zadržati na površini nego u središtu objekta. Tako neujednačena distribucija konsolidanta nije nužno loša jer tako ojačana površina pospješiti će čvrstoću i upojnu otpornost, a također poboljšava jačinu na lijepljenim dijelovima." ...
*** citati su odavde > Konsolidacija drva (http://hr.wikipedia.org/wiki/Konsolidacija_drveta)
-
Možda će ovo što sada pišem izgledat ludo ali ja sam ove godine radi pokusa premazao jedan shari na Grabu sa Trafo uljem. Drvo ga je upilo,živo je već 5mj. i normalno napreduje. Za sada je sve u fazi pokusa , vidjet ću kako će se dalje razvijat (za sada je sve O.K.).
-
Što je trafo ulje?
-
Možda će ovo što sada pišem izgledat ludo ali ja sam ove godine radi pokusa premazao jedan shari na Grabu sa Trafo uljem. Drvo ga je upilo,živo je već 5mj. i normalno napreduje. Za sada je sve u fazi pokusa , vidjet ću kako će se dalje razvijat (za sada je sve O.K.).
Naravno da je ludo :idiot:
Ludim su proglasili i one koji su tvrdili da Zemlja nije ravna ploća .... Dobrodošaouklub :takoTreba:
Siguran sam da će sve biti u redu sa drvetom!
-
Što je trafo ulje?
Trafo ulje je ulje kojim se pune transformatori. Meni je jedan stolar predložio da grede na kući premažem njime da spriječim truljenje i nametnike pa sam ja to primjenio i na živa drva pa ćemo vidjet ko živ ko mrtav.
-
Što je trafo ulje?
Trafo ulje je ulje kojim se pune transformatori.
...da bi se njime hladili !?!?
-
Što je trafo ulje?
Trafo ulje je ulje kojim se pune transformatori.
...da bi se njime hladili !?!?
A..bo... nije mi to struka.
-
Da, ulje izvrsno prenosi temperaturu i služi za hlađenje. Ali to je ulje ko ulje, firnajz ili laneno ulje bi trebali imati isti efekat
-
Da, ulje izvrsno prenosi temperaturu i služi za hlađenje. Ali to je ulje ko ulje, firnajz ili laneno ulje bi trebali imati isti efekat
i ja isto mislim!
-
Onda imamo sve za testiranje....breneromspaljenodrvo, nekoulje i jintekučinu... sad još samo treba strpljenja i objaviti rezultate kad ih bude :turpija:
Nego, ja sam doma napravio prekonekoliko metara drvenih polica, od jelovine i premazao ih rabljenim uljem iz traktora. Prvih 7 dana, smrdilo je do booooola i sjajilo se kao ogledalo, no sada police izgledaju ... recimo grafitnosivo i mat, ni trunke sjaja na njima. Dakle (ne rabljeno ulje) neko od ulja bi moglo biti odlično kao riješenje. Ono što znam, stari štaglji (sjenici) su premazivani takvim rabljenim uljem i evo ih, stoje i danas i odoljevaju vremenu!
-
Spomenula si razrjeđivanje epoksida. U prvi mah mi se to činilo kao nepotrebno i neučinkovito, no sad mi sve više izgleda kao možebitno idealno riješenje, ako se dobro razrijedi i uspije upiti dublje u strukturu, sredstvo kojim smo ga razrijedili će ishlapiti, a on on neće napraviti "plastifikaciju" Tak si mislim, no treba probati, a sad je idealno vrijeme za to, s obzirom na temperature :great:
Walter kaže da je nanio 2 puta hardener prije nego je nanio jin tekučinu ... znači da je sigurno bio dobro razrjeđen, jer je kasnije nanio i jin tekučinu. Da je epoksi smola bila gusta jin tekučina ne bi imala nikakav efekt. Očito, on napravi omjer koji ne rezultira potpunom plastifikacijom drva, to i fotografija između ostalog pokazuje. > Walter Pall - mugo deadwood (http://walter-pall-bonsai.blogspot.com/2009/07/mugo-5.html)
-
Da, ulje izvrsno prenosi temperaturu i služi za hlađenje. Ali to je ulje ko ulje, firnajz ili laneno ulje bi trebali imati isti efekat
Da samo što je trafo ulje rijetko kao voda i drvo ga upija ko ludo, kakvo je laneno ulje neznam jer ga nisam nikad koristio.
-
Da, ulje izvrsno prenosi temperaturu i služi za hlađenje. Ali to je ulje ko ulje, firnajz ili laneno ulje bi trebali imati isti efekat
Da samo što je trafo ulje rijetko kao voda i drvo ga upija ko ludo, kakvo je laneno ulje neznam jer ga nisam nikad koristio.
Evo baš sam maloprije mazala daske za stol .... masno je i gusto, nešto kao maslinovo ulje.
Testno sam namazala i jedan suharak od patuljaste kleke ... sad je na sušenju!
-
Mislim da je ogromna razlika u zaštiti zdravog drva (laneno ulje, lakovi i sl,) i sanaciji drva, ako se to tako može nazvati. Sanacijai starog polutrulog sharija od 50-ak godina, to se sigurno ne radi na isti način, zato što je za ovo drugo bitan još jedan faktor a to je učvršćavanje - nešto što će konzervirati i očvrsnuti te već polutrule dijelove i sačuvati ih ....
-
... nešto što će konzervirati i očvrsnuti te već polutrule dijelove i sačuvati ih ....
Opet mi ulje izgleda idealnim! Drvo će ga upiti i konzervirati, a jin tekučina odbiti napasnike. Primjeniti to svake godine, mislim da je dobro rješenje.
Naravno, zavisno od slučaja i mogučnosti (čeka se pokus) negdje će i razrjeđeni epoksid odigrati važnu ulogu. Tak si ja to sad mislim, a kad ulovim vremena. ću i probati :great:
-
Sada sam pričao sa jednim tipom koji se na amaterskoj bazi bavi restauriranjem namještaja. On u svrhu učvršćivanja polutrulog drva koristi najobičniji drvofiks. Naglašava da mora biti "Karbon" jer on se sporo suši i ne ostavlja tragove.
Drvofiks je na vodenoj bazi i treba ga dobro razrijediti tako da ga drvo lako i što dublje upije. To što je bijel, ne smeta jer kada se osuši postaje bezbojan. Dubina prodiranja ovisi o stupnju razrijeđenosti.
Naravno prvo treba isprobati negdje gdje se ne vidi
-
Postoje profi sredstva za restaruriranje. Andrija zne neke restauratore pa će se raspitati.
-
Sada sam pričao sa jednim tipom koji se na amaterskoj bazi bavi restauriranjem namještaja. On u svrhu učvršćivanja polutrulog drva koristi najobičniji drvofiks. Naglašava da mora biti "Karbon" jer on se sporo suši i ne ostavlja tragove.
Drvofiks je na vodenoj bazi i treba ga dobro razrijediti tako da ga drvo lako i što dublje upije. To što je bijel, ne smeta jer kada se osuši postaje bezbojan. Dubina prodiranja ovisi o stupnju razrijeđenosti.
Naravno prvo treba isprobati negdje gdje se ne vidi
Da, al bojim se da ostavlja sjajan trag... :umm:
-
Sada sam pričao sa jednim tipom koji se na amaterskoj bazi bavi restauriranjem namještaja. On u svrhu učvršćivanja polutrulog drva koristi najobičniji drvofiks. Naglašava da mora biti "Karbon" jer on se sporo suši i ne ostavlja tragove.
Drvofiks je na vodenoj bazi i treba ga dobro razrijediti tako da ga drvo lako i što dublje upije. To što je bijel, ne smeta jer kada se osuši postaje bezbojan. Dubina prodiranja ovisi o stupnju razrijeđenosti.
Naravno prvo treba isprobati negdje gdje se ne vidi
Da, al bojim se da ostavlja sjajan trag... :umm:
otac mi je restaurirao namještaj. Tako se to radi s drvofixom, poslije se pobrusi i prelakira. Može se čak i sitna prašina od pilotine zamiješati.
Ipak mislim da to nije za našu namjenu!
-
Sada sam pričao sa jednim tipom koji se na amaterskoj bazi bavi restauriranjem namještaja. On u svrhu učvršćivanja polutrulog drva koristi najobičniji drvofiks. Naglašava da mora biti "Karbon" jer on se sporo suši i ne ostavlja tragove.
Drvofiks je na vodenoj bazi i treba ga dobro razrijediti tako da ga drvo lako i što dublje upije. To što je bijel, ne smeta jer kada se osuši postaje bezbojan. Dubina prodiranja ovisi o stupnju razrijeđenosti.
Naravno prvo treba isprobati negdje gdje se ne vidi
Možda to šljaka na, od vanjskih utjecaja zaštičenim predmetima. Sunce, kiša, vjetar i sve kaj drvo prolazi, sigurno unište taj drvofiks i on puca ko staklo, a ako uđe u strukturu drveta, može polomiti i paženomaženi suharak. Mislim si da je to riskantno, no ništ ne tvrdim.
-
On čak koristi one konjske injekcije za vađenje krvi. Razrijedi jako i onda injektira sredstvo u dubinu drva koliko se može. što trulije drvo to dublje ulazi injekcija :dunno:
Možda bi trebalo probati sa nekim suharkom
-
Ja drvofiks koristim za preparaciju ljepenki za slikanje- onda minimalno upijaju boju. Što je gušći to bolje štiti, no onda je sjajniji. No, i sa vodom se sjaji ko pasija kesa ukoliko mislite nešto dobro zaštititi. Polako i oprezno sa drvofiksom.
-
Pitala sam na IBF > ovdje (http://www.internationalbonsaiforum.com/index.php?topic=399.msg2147#msg2147) što ljudi koriste i javio se Pall.
On stalno govori o wood hardeneru, ali meni nije jasno koji bi to proizvod bio na našem tržištu?! Kaže da se taj hardener sastoji od acetona i neke plastične supstance te da kada prodre u drvo aceton ishlapi a stanice drva se nasupaju tom plastikom i očvrsnu.
Amerikanci imaju > Minwax wood hardener (http://www.minwax.com/products/wood_maintenance_and_repair/high_performance_wood_hardener.html), ali nemaju zastupništvo u Hrvatskoj.
Sivac ovo je tvoja struka, znaš li ti što po ovom pitanju!
-
možda ovo - WEATHERSHIELD AQUATECH OPAQUE
http://www.kemosan.hr/index_files/Page745.htm
-
Ne, ovo je pokrivni premaz. Potrebno je nešto što prodire duboko u drvo i djeluje iznutra.
-
Čačkao sam na sve načine, ne bi li saznao više... i skoro pa nisam ništ saznao :idiot:
Wood hardener kojeg Pall spominje, može biti jedino epoksid ili poliester. Kako god...razgovarao sam sa majstorom koji radi brodove/plovila/jahte, od kojeg sam nabavio Westov epoksi i rekao je da se on razrjeđuje acetonom (koji je jeftiniji od originalnog razrjeđivaća, a koji se i ne koristi u HR), ako želimo da prodre dublje u drvo, no pri radu na visokoj temperaturi (trenutna u HR) epoksi će sam od sebe prodrjeti dublje u drvo. Jedina mana acetona je brzo hlapljenje, pa sve treba dobro isplanirati i pripremiti jer će aceton ishlapiti u roku 10-20min. Dakle za veće površine treba više puta zamješati komponente. Aceton ne razara strukturu epoksia i nema nikakve opasnosti od njegove upotrebe.
Sve imam doma i čim stignem ću probati na nekom suharku, a ak budete dobri, budem vam prenio rezultate :idiot:
-
Opet Remers.
proizvod: Aidol HK lazur
http://www.hr.remmers.com (http://www.hr.remmers.com)
-
Razgovarao sam sa nekoliko restauratora i Marija je pitala na forumu za savjet - http://www.juricek.hr/forum/index.php?topic=921.0 (http://www.juricek.hr/forum/index.php?topic=921.0)
Svi preporučuju paraloid b72 pa sam ga i nabavio i malo eksperimentirao. Rezultati su odlični jer drvo odlično upija paraloid b72 i sjaj je neznatan, a ako se i pojavi onda se površinski sloj lako odstrani acetonom.
-
Čačkao sam na sve načine, ne bi li saznao više... i skoro pa nisam ništ saznao :idiot:
Wood hardener kojeg Pall spominje, može biti jedino epoksid ili poliester. Kako god...razgovarao sam sa majstorom koji radi brodove/plovila/jahte, od kojeg sam nabavio Westov epoksi i rekao je da se on razrjeđuje acetonom (koji je jeftiniji od originalnog razrjeđivaća, a koji se i ne koristi u HR), ako želimo da prodre dublje u drvo, no pri radu na visokoj temperaturi (trenutna u HR) epoksi će sam od sebe prodrjeti dublje u drvo. Jedina mana acetona je brzo hlapljenje, pa sve treba dobro isplanirati i pripremiti jer će aceton ishlapiti u roku 10-20min. Dakle za veće površine treba više puta zamješati komponente. Aceton ne razara strukturu epoksia i nema nikakve opasnosti od njegove upotrebe.
Sve imam doma i čim stignem ću probati na nekom suharku, a ak budete dobri, budem vam prenio rezultate :idiot:
Pa kako izgledaju uzivo suhi dijelovi premazani tim sredstvom?
Plastificirira li to drvo ili ne?
-
Čačkao sam na sve načine, ne bi li saznao više... i skoro pa nisam ništ saznao :idiot:
Wood hardener kojeg Pall spominje, može biti jedino epoksid ili poliester. Kako god...razgovarao sam sa majstorom koji radi brodove/plovila/jahte, od kojeg sam nabavio Westov epoksi i rekao je da se on razrjeđuje acetonom (koji je jeftiniji od originalnog razrjeđivaća, a koji se i ne koristi u HR), ako želimo da prodre dublje u drvo, no pri radu na visokoj temperaturi (trenutna u HR) epoksi će sam od sebe prodrjeti dublje u drvo. Jedina mana acetona je brzo hlapljenje, pa sve treba dobro isplanirati i pripremiti jer će aceton ishlapiti u roku 10-20min. Dakle za veće površine treba više puta zamješati komponente. Aceton ne razara strukturu epoksia i nema nikakve opasnosti od njegove upotrebe.
Sve imam doma i čim stignem ću probati na nekom suharku, a ak budete dobri, budem vam prenio rezultate :idiot:
Pa kako izgledaju uzivo suhi dijelovi premazani tim sredstvom?
Plastificirira li to drvo ili ne?
Prvi pokušaj je rezultirao laganim sjajem, no to se da riješiti sa dodavanjem više punila, kako bi se dobila mat nijansa. Da, plastificira drvo i kroz to, voda više nema ulaza, UV je stabilan i postojan... no za još prirodniji izgled, trebalo bi neposredno nakon premazivanja epoksiem, drvo očistiti sa acetonom. Epoksi ostaje u strukturi drveta i čuva ga iznutra, a vanjski sloj gdi smo ga donekle otklonili, suši se puno brže od atmosferalija i ne propada. Jedino nedefinirano, ostaje, da li smo zadovoljnji stupnjem izbjeljivanja suharka koje treba napraviti limesulphurom, jer nakon epoksia, limesulphur više nema funkciju koju smo navikli vidjeti...eto ukratko!
U međuvremenu sam si kod Waltera nabavio taj woodhardner i sad mogu kemijati do mile volje... godine će pokazati!
-
Ja sam u još u fazi eksperimentiranja. Epoksi smola za razliku od paraloida se ne može ukloniti ako se stvori sjaj i zato nije dobra. Walter mi je poklonio wood hardener, malo pakiranje http://www.bormawachs.com/ (http://www.bormawachs.com/) , koji se isto može lako čistiti npr. acetonom i efekt je odličan.
Meni se za sada čini da je najbolje imati kombinaciju paraloid b72 (oko 300kn 1kg) i kao otapalo para-ksilen. To je kombinacija jeftinija od Walterovog hardenera i imaš mogućnost miksanja kako ti odgovara a efekt mi se za sada čini potpuno identičan. Mislim da bi bilo dobro premazati 2 ruke sa 5% paraloida u para-ksilenu da dublje uđe u drvo i onda koju ruku gušće (ovisi i o suhoći drva i moći upijanja), višak se uvijek može odstraniti acetonom (oko 20kn 1L), koji nije dobar kao glavno otapalo jer prebrzo hlapi pa ne može duboko penetrirati zbog toga u drvo. Efekt je takav da se drvo plastificira iznutra i sa vanjske strane se to ne vidi, ako se i sjaji malo onda to jednostavno odstraniš acetonom. Najbolje kao otapalo bi bio para-ksilen (jer sporo hlapi) zatim obični ksilen pa toluen pa tek onda aceton koji mi se čini dosta lošiji od ostalih jer prije ishlapi nego što duboko prodre u drvo.
-
...znao sam da samo treba napraviti korak... evo već smo u galopu... fakat smo perspektivna ekipa :great:
-
...znao sam da samo treba napraviti korak... evo već smo u galopu... fakat smo perspektivna ekipa :great:
.... dragi susjedi, započeli smo za mješanjem nekih opasnih kemikalija čudnih imena, preporučam vam da započnete sa izgradnjom atomskih skloništa... :nails: :idiot:
ili jednostavno odmaglite glavom bez obzira i prepustite nam da se teritorijalno proširimo u vaš vrt, a da u vašoj kući držimo zalihe supstrata :tlab:
-
.... dragi susjedi, započeli smo za mješanjem nekih opasnih kemikalija čudnih imena, preporučam vam da započnete sa izgradnjom atomskih skloništa... :nails: :idiot:
ili jednostavno odmaglite glavom bez obzira i prepustite nam da se teritorijalno proširimo u vaš vrt, a da u vašoj kući držimo zalihe supstrata :tlab:
To više važi za Waltera, on je kad smo bili kod njega govorio o tome kako radi na novoj tekućini za jinove koja ne bi imala prebijel efekt nego prirodniju boju. Jedan od sastojaka se koristi za izradu ekspoloziva :blink:
-
Pozdrav svima
Kakva su Vam sada iskustva sa zastitom suvih delova i kakve preparate koristite?
:hvalaaa:
-
Isključivo vapneni sulfat kojeg sam sam skuhao kod kuće i mogu ti reći da mi drugo ne treba.Imaš tu negdje na forumu recept koji je Marija napisala.
-
Koristimo Paraloid za zaštitu i očuvanje, a jin tekućinu isključivo za ujednačavanje boje...
vidi ovdje: http://www.hobibonsai.com/index.php?topic=3211.msg45961#msg45961 (http://www.hobibonsai.com/index.php?topic=3211.msg45961#msg45961)
-
Pozdrav
Posle kog vremenskog perioda radite na suvim delovima ?
-
Na suhim granama možeš raditi uvijek, jer su to mrtvi djelovi drveta!
-
Posle kog vremenskog perioda radite na suvim delovima ?
U godiini kad si stablo izvadio i na oporavku je ne diraš deadwood. Nikada u istoj godini ne presađuješ i drilaš.
Drilanje na stablu koje nije ukorijenjeno ili se oporavlja od šoka presađivanja nije dobro jer je dodatni stres!
-
Pozdrav svim bonsaistima i sve pohvale za kvalitet ovog foruma.Pratim vas već par godina i slobodno mogu da kažem da sam 80% stvari vezano za bonsai naučio na ovom forumu.
Mislim da su sva početnička pitanja detaljno obrađena ali imam pitanje za ovu temu koje mi nije do kraja naj jasnije pa ako bi neko bio ljubazan da odgoviri.
Pitao bih u kakvom su odnosu , po pitanju zaštite (za lišćare pre svega naročito grab) paljenje izdrilanog dela i premazivanje sa paraloidom ili wood hardener-om.Odnosno ako spalim da li ga premazujem i posle koliko vremena, ili ako premazujem onda ne spaljujem i gde se u sve to uklapa jin tekućina .Hvala
-
Hvala vam :hvalaaa: