Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => HORTIKULTURA => Autor teme: Marija - 02-12-2009, 15:18:25
-
Na nekim grabovima imamo malo hrđe.
Pretpostavljamo da se o tome radi kao posljedici čestog zalijevanja i suhe klime.
Da li netko ima iskustva s tim?
-
mozda jesen je u pitanju :)
-
Na tom bjelograbu lišće je počelo otpadati barem mjesec dana prije nego na ostalima i otpala je prvo gornja polovica krošnje a donja još i danas ima zelenog lišća. Možda na ovim fotografijama nema pokazatelja hrđe ali ovi simptomi sa prijevremenim otpadanjem lišća su mi sumnjivi.
-
Meni se tako nešto dogodilo na običnom grabu i objasnio sam si to folijarnim gnojivom :dunno:
-
Ja sam mislio da sam ovaj grab spalio zalijevanjem po krošnji po velikoj vrućini (ne prihranjujem folijarno), međutim to je samo mit, prskanje vodom je dobro ali može i aktivirati gljivična oboljenja (hrđu).
-
mozda jesen je u pitanju :)
a daj nisam baš toliki amater poslije svih ovih proživljenih jeseni .... :mdr:
mislim da je hrđa zbog ovih crnih točaka, koje se javljaju točno u ovoj fazi.
Valjda će Ivan vidjeti slike ... mislim da je on najkompetentniji :hihihi:
-
:ashamed:
-
Nesto malo imao sam i ja na obicnim grabovima ali ne na svima,tako da neznam tocan uzrok.Kada lisce izgubi svoju ljepotu i pocne se susiti i smezurati,ja sve rucno skinem sa drveta.Na taj nacin sprjecavam eventualno daljnje sirenje bolesti.Na rano proljece prije pupanja krosnje drvaca gdje su pupovi i sitne grancice poprskam sa bijelim uljem.Tako suzbijem neke od bolesti odmah u startu.Nakon prskanja ostane malo crvenkaste boje ali ona sa vremenom nestane.Zanima me dali vi prakticirate kakvo zimsko prskanje. :question:
-
Nesto malo imao sam i ja na obicnim grabovima ali ne na svima,tako da neznam tocan uzrok.Kada lisce izgubi svoju ljepotu i pocne se susiti i smezurati,ja sve rucno skinem sa drveta.Na taj nacin sprjecavam eventualno daljnje sirenje bolesti.
Mislim da nema neke štete od ove hrđe, stablo je normano raslo ovu vegetacijsku sezonu. Ipak voljela bih se toga riješiti.
"HRĐE
Gljivice iz rodova Puccinia, Uromyces, Phragmidium uzročnici su ove bolesti. Uočavamo je na naličju listova. U kasno proljeće nastaju ecidije u obliku malih bijelih prištića koji prođu nezapaženo, a potom se pojavljuju smeđi jastučići koji kasnije pocrne. Pjege mogu biti kružno raspoređene ili razbacane po listu. Na licu lista uočavaju se svijetložućkaste pjege, u sredini bez boje. Razvoju bolesti pogoduje visoka temperatura i visoka vlažnost zraka.
Suzbijanje možemo vršiti fungicidima: Saprol, Tilt 250EC Baycol 250 i Cineb."
*** citat kopiran odavde: http://mojcvijet.hr/content/view/157/66/ (http://mojcvijet.hr/content/view/157/66/)
Na rano proljece prije pupanja krosnje drvaca gdje su pupovi i sitne grancice poprskam sa bijelim uljem.Tako suzbijem neke od bolesti odmah u startu.Nakon prskanja ostane malo crvenkaste boje ali ona sa vremenom nestane.Zanima me dali vi prakticirate kakvo zimsko prskanje. :question:
Bijelo ulje se koristi protiv različitih vrsta ušiju. Van skupine otrova je. Mi ga ne koristimo preventivno, već samo ako se pojave uši što je iznimno rijetko.
Preventivno jedino "zaprašujem" masline i planike nordoxom odnosno bordoškom juhom radi gljivičnih oboljenja...
-
Tjekom vegetacije ja prskam sa Artea 330-EC od Herbosa.To mi je preporucila gospoda u poljoprivrednoj apoteci.Navodno to koriste i vrtlari u rasadnicima.Sredstvo je inace namjenjeno za suzbijanje pepelnice,hrde,smede pjegavosti,palezi u zitaricama.Od kad prskam sa time nemam pepelnice na hrastovima,grabovima i javoru.Znaci da nesto valja.Prskam i u prvoj fazi kad se pupovi otvaraju kad su najosjetljiviji i kad je najlaksa mogucnost da se zaraze listovi sa gljivicama koje se takoder bude sa toplijim danima proljeca. :chinaman:
-
Tjekom vegetacije ja prskam sa Artea 330-EC od Herbosa.To mi je preporucila gospoda u poljoprivrednoj apoteci.Navodno to koriste i vrtlari u rasadnicima.Sredstvo je inace namjenjeno za suzbijanje pepelnice,hrde,smede pjegavosti,palezi u zitaricama.Od kad prskam sa time nemam pepelnice na hrastovima,grabovima i javoru.Znaci da nesto valja.Prskam i u prvoj fazi kad se pupovi otvaraju kad su najosjetljiviji i kad je najlaksa mogucnost da se zaraze listovi sa gljivicama koje se takoder bude sa toplijim danima proljeca. :chinaman:
Super hvala na savjetu, svakako ću nabaviti!
Imam doma Herbosov katalog i nisam našla Arteu jer nije njihov proizvod već Syngentin! :hihihi:
http://www.syngenta.co.za/item.php?i_id=57 (http://www.syngenta.co.za/item.php?i_id=57)
-
Ja imam pakovanje od prije dvije godine gdje je valjda Herbos bio posrednik ili distributer,jer njihovo ime pise na bocici.No drago mi je da postoji jos,nije bitno ciji je. :great:
-
Na nekoliko grabova imamo po 10-ak listova koji izgledaju ovako kao na slici.
Na jednom grabu nam dvije godine zaredom odumiralo nekoliko grana i sušili se novi izbojci. Hvala bogu, nakon toga su krenuli novi tako da stablo nije uništeno.
Očito se radi o nekim gljivičnim oboljenjima ...
Da li itko koristio preparate na bazi preslice kao sredtvo protiv gljivica. To je ekološka varijanta.
-
Kod mene po poljima ima jako puno preslice,međutim nisam koristio takve preparate.Nisam imao probleme sa odumiranjem grana i napadom gljivica.Samo pepelnica,tu i tamo pokoja rđa i biljne uši.Prskam sa Arteom i sredstvima koja se inače koriste u vočarstvu.Za sada je sve OK. 8)
-
Evo i ove godine ista priča. Sjenilo u vrtu je čini mi se ublažilo stvar ali ožegline na listovima su se opet pojavile na dosta grabova u isto vrijeme. Iako mrzim koristiti fungicide čini mi se da ću morati i to isprobati za rješavanje ovog problema. Kupio sam "SYSTHANE 24 E" koji pokriva dosta različitih gljivičnih oboljenja.
-
Ne mogu reći ništa sa sigurnošću, no i ja sam jednom imao istu sliku na grabu i brezi nakon što ih je supruga slučajno oprskala šlauhom hladne vode na +30°C. Nakon toga breza je odbacila svo lišće i otišla u nebesa, a grab se jedva oporavio i sad je već 2 godine u voćnjaku u zemlji.
Jučer sam došao s posla i uočio da je jedan novi grab iz proljeća u prihvatnoj posudi kojem sam stavio 80% pumice isto dobio ožegotine, iako ga zalijevam šlauhom svaki dan tek poslije 20 sati. Pretpostavio sam da još nema dovoljno korijenja za takvu žegu i pumicu. Stavio sam ga u potpuni hlad.
Inače, sušenje i uvijenje rubova listova je tipično za manjak kalija u sušnim godinama.
Ja bi probao naredne godine jedno drvo držati u toj fazi cijeli dan u sjeni da se uvjerim o čemu se radi, a zalijevati ga bez polijevanja po listovima.
LP AH
-
I ja ih zalijevam kasno iza 19h i to kad su već svi u debeloj hladovini. Zanimljivo da Sivac (Split) svoje grabove svakodnevno zalijeva i prska ljeti po najjačoj žegi i suncu i nikad nije imao ovaj problem. Ja sam do sad bio uvjeren da je problem sunce jer nakon što bi grabovi dobili ožegline stavio bi ih u plastenik koji je zasjenjen nakon čega bi počeli izbacivati nove zdrave izboje. Sumnjam na neko gljivično oboljenje jer 2 graba stoje jedan pored drugog a jedan ima ovaj problem dok drugi nema a oba su tretirana jednako. Ne vjerujem da je u mom slučaju problem kalija jer baš ove godine sam ih prehranio dva puta sa organskim peletiranim gnojivom NPK: 6-8-15. Grabovi koji su u sjeni imaju isto ovaj problem ali u manjoj mjeri ... nije mi jasno kakvo je to gljivično oboljenje koje se jače manifestira na suncu, obično je obrnuta situacija :blink:
-
Ja sam sve prskao dva puta TILTOM pa su betulusi u plitkim ker. posudama svejedno dobili ožegotine, pa zaključujem da je to posljedica vručina, a ono odumiranje poluotvorenih izboja na granama (poprilično siguran) je posljedica žicanja (točnije jesensko/zimsko žicanje + boravak na otvorenom (vjetar) - imao prvi put slučaj ove godine (na dva drveta ostale samo neožicane grane).
-
Ja sam sve prskao dva puta TILTOM pa su betulusi u plitkim ker. posudama svejedno dobili ožegotine, pa zaključujem da je to posljedica vručina,
Po toj bi logici sada u prirodi većina grabova po sebi trebala imati ožegline. Nema druge nego popodne u grabovinu :sick:
a ono odumiranje poluotvorenih izboja na granama (poprilično siguran) je posljedica žicanja (točnije jesensko/zimsko žicanje + boravak na otvorenom (vjetar) - imao prvi put slučaj ove godine (na dva drveta ostale samo neožicane grane).
Meni se to dogodilo na istom grabu i ove godine iako nije bio ožicavan. Znači 3 godine za redom isti grab isti problem, to je očito neka bolest i nije isto što i ožegline koje su mi se javile sada na pola grabova.
-
Po toj bi logici sada u prirodi većina grabova po sebi trebala imati ožegline. Nema druge nego popodne u grabovinu :sick:
...u prirodi je grabovo korjenje duboko u hladnoj zemlji/kamenju, dok se naša drva kuhaju u keramici na +40 i više stupnjeva... A što se tiće bolesti može bit svašta, i biljke napadaju osim gljivica, bakterije i virusi... :dunno:
-
...u prirodi je grabovo korjenje duboko u hladnoj zemlji/kamenju, dok se naša drva kuhaju u keramici na +40 i više stupnjeva...
Možda bi trebalo razmisliti o odnosu količine apsorpicjskog korijenja bale u posudi i količine zelene lisne mase koju to treba opskrbiti za adekvatnu transpirciju u ovim uvjetima. Meni je to prvo palo na pamet pošto mi je jedini s problemom friško vađeni i u pumici.
-
Dečki, redovito zalijevam drveće u podne ili oko 14, 15h po najsnažnijem suncu (naravno po čitavoj krošnji, listovima...svo drveće bez izuzetka) i nikada nisam imao problema s tim.
Mislim da je mit o zalijevanju usred sunčanog dana samo mit. Ili ja živim neku drugu stvarnost već cca 20 godina.
Ne može biti to. Mora da je u nečemu drugom problem.
-
Mislim da je vjerojatniji uzrok problema pregrijavanje posuda nego zalijevanje po suncu. Također, imao sam dosta problema sa odumiranjem grana žicanih prije proljeća...po zimi.
Od kada orintalisi prezimljavaju u grijanoj prostoriji gdje se temp kreće oko 0 do +3, mislim da niti s tim ne bi trebalo više biti problema.
Gljivica...hmmm???
-
Meni tako izgledaju listovi ponekad kada pretjeram s folijarnom prihranom, rubno se posuše...čini se klasični "leaf burn" kako to nazivaju vani. Događa se i kod sušnog i vjetrovitog vremena kod biljaka koje su friške u posudama i imaju nerazvijen korijenski sustav. Listovi brže gube vodu nego što ju korijen može dopremiti pa rubovi prvi nadrapaju.
Sada sam ispucao sve što mi pada na pamet. Gljivica...viruse...ma neeee. Mislim da grabovi nisu baš tako tipični hipohondri, oni su prilično slobodni od takvih stvari, zar ne?
Nekada na orientalisu odumre grana, ili čitav dio debla, skupa s korom koja se počne ljuštiti. Drvo jednostavno više " ne želi" taj dio sebe pa ga demarkira i odbaci. To mi se isto događalo.
-
Folijarno gnojivo ne koristim na ovim biljkama. Zalijevam grabove sa vodom iz bunara. Možda bi mogao biti problem ako u njoj ima iti malo soli ... možda su grabovi na to osjetljivi jer niti jer niti jedna druga vrsta u vrtu mi nema ovaj problem.
-
Mislim da je mit o zalijevanju usred sunčanog dana samo mit. Ili ja živim neku drugu stvarnost već cca 20 godina.
Ne može biti to. Mora da je u nečemu drugom problem.
I Walter je kazao da je to samo mit i da biljke dapače vole prskanje po lišću kada je jako sunce. Sivac prska svoje biljke po najvećem suncu i nikakve probleme nema.
-
Ajd da kažem svoja iskustva po ovom pitanju,možda pomogne.Ja biljke zalivam po najvećoj vrućini i nemam tih problema.Do prošle godine sam biljke unosio u negrijanu prostoriju da prezime i takvi vragovi su mi se javljali na grabovima i klenu,ali prošlu zimu su biljke izdržale napolju pod snegom samo su posude bile utopljene suvim lišćem,i ove sezone nema te napasti na lišću.Možda je to slučajnost ili je onih -25 pobilo gamad.Jedino mi je mraz posušio neke grane na kedrovima,ali nije opasno pošto su se oporavili.
-
Slažem se sa Sandevom i Galom. Znači ajd da nabrojimo stvari koje utječu na ožegotine.
PL - ukupna površina listova (prosječna pov lista x broj listova)
Ipl – indeks osunčanja lisne površine (ukupna površina listova/dio izložen suncu x100)
Azk – količina apsorpcijske mase aktivnog korijenja (srednji promjer korijenja x ukup. dužina)
Sdt – srednja dnevna temperatura (min + max / 2)
Js - Jačina sunčeve radijacije (lux)
Bvj - brzina vjetra koji pospješuje transpiraciju
Fv 1 – faktor za pojedinu biljnu vrstu ovisan o voštanosti listova.
Fs – faktor propusnosti i isušivanja supstrata (pumica, liadrain mali, ilovica veliki)
T - tlak zraka
Vz - relativna vlažnost zraka
Ako to uvrstimo u formulu možemo izračunati potrebu micanja ili ostavljanja dvetra s teglom u sjenu.
Sdt x Ipl x Bvj x Pl x js
Faktor isušivanja = ------------------------------- x Fv 1 x √ Fs
Azk x√T x vz/100 x1
Ima još nekih drugih faktora no tada bi izašli iz granica amaterskog bonsaizma.
Popodne ću još malo probati razraditi formulu....
-
Slažem se sa Sandevom i Galom. Znači ajd da nabrojimo stvari koje utječu na ožegotine.
PL - ukupna površina listova (prosječna pov lista x broj listova)
Ipl – indeks osunčanja lisne površine (ukupna površina listova/dio izložen suncu x100)
Azk – količina apsorpcijske mase aktivnog korijenja (srednji promjer korijenja x ukup. dužina)
Sdt – srednja dnevna temperatura (min + max / 2)
Js - Jačina sunčeve radijacije (lux)
Bvj - brzina vjetra koji pospješuje transpiraciju
Fv 1 – faktor za pojedinu biljnu vrstu ovisan o voštanosti listova.
Fs – faktor propusnosti i isušivanja supstrata (pumica, liadrain mali, ilovica veliki)
T - tlak zraka
Vz - relativna vlažnost zraka
Ako to uvrstimo u formulu možemo izračunati potrebu micanja ili ostavljanja dvetra s teglom u sjenu.
Sdt x Ipl x Bvj x Pl x js
Faktor isušivanja = ------------------------------- x Fv 1 x √ Fs
Azk x√T x vz/100 x1
Ima još nekih drugih faktora no tada bi izašli iz granica amaterskog bonsaizma.
Popodne ću još malo probati razraditi formulu....
E ovog se ni Ajnštajn nebih setio! :tup:
-
Za izračunat PL Mariji&Andriji bi trebalo minimalno 100 godina (uz uvjet da to nestašno lišče ne otpada )
-
Što mislite ima li kakve veze temp vode kod takvog zaljevanja . Jer mislim da nije isto špricati biljku mrzlom vodom iz bunara 15 st.C koja je puno hladnija od vode iz vodovoda 23 st.C ili odstajalom negdje u hladu 28st.C . Je li moguće da biljka zbog mrzle vode dobije nekakav šok pa da se to rezultira također na neki način po listovima ili također uzrokuje pojavu nekih gljivica . Čisto laičko razmišljanje jer mislim da ni nama nije isto da li se istuširamo onako ugrijani sa mrzlom , umjereno hladnom ili mlakom vodom .
-
...ja se ne zamaram više, lišće će otpast, izrast će novo... preporućam bukvu ili drijen te dvije vrste imaju besprijekorno lišće :mdr:
-
Prošle godine sam drva stalno zalijevao po Walterovoj šemi- Nijagara slapovi po cijelom drvetu, i to predvečer....Negdje krajem 7. mjeseca-početkom 8 sam uočio iste hrđe i palež, crnjenje novih mladih izbojaka (pretvaranje u pepeo)...Neki primjerci koji su bili potpuno zdravi (klenovi) dobili su po lišću gljivice i trebalo mi je dosta dugo da to izliječim....
To sam si u to vrijeme objasnio možda pretjeranim zalijevanjem po krošnji, jako sunce i bla bla...
Ove sezone zalijevam samo korijen (posudu), krošnju uopće ne diram- grabovi su mi zdravi, međutim gotovo na svim drvima vađenima ovog proljeća ista priča, pogotovo kod mlađih izbojaka....List počne crniti sa strane i isto dobiva to metalik smeće po sebi. Prskanja i ostali pothvati polako rade svoje...
Inače, vrlo blizu mene je šuma pa me počela proganjat misao da nije ni čudo da su mi drva tolko često bolesna...Tak mi veli i Radovan.
Čak i na bukvi, izvađenoj ove godine, za koju Gal veli da ima besprijekorno lišće, događa se ista stvar...
Na brezi sam folijarnim gnojivom spalio (kombinacija s direktnim suncem) lišće iako sam joj manju koncentraciju istog dao pred večer, lišće je počelo žutiti i otpadati, breza je stagnirala....Nakon još jačeg gnojenja i zalijevanja, te uklanjanja bolesnih listova, vrlo brzo je počela pupat ko luda...
:zalijevanje:
-
Ovo prvo što si opisao mogla bi biti obična pepelnica. To što ju je prošle godine bilo a ove je nema, ne bi dovodio u vezu sa zalijevanjem iako se ona širi kad je vlažno vrijeme. Ova godina je takva, pepelnice nema ni na grožđu koje je najosjetljvije i na kojemu se prvo pojavi
-
Ovo prvo što si opisao mogla bi biti obična pepelnica. To što ju je prošle godine bilo a ove je nema, ne bi dovodio u vezu sa zalijevanjem iako se ona širi kad je vlažno vrijeme.
Prošle godine mi je puknula po prvi put po grabovima i to poprilično. Ove godine su stari primjerci čisti a neki i na istom mjestu kao i primjerci vađeni ovog proljeća- Stari su zdravi "ko dren" a mladi bolesni....
S vremenom budu oni očvrsnuli kak i sve ostalo u prirodi.... :great:
-
... međutim gotovo na svim drvima vađenima ovog proljeća ista priča, pogotovo kod mlađih izbojaka....List počne crniti sa strane i isto dobiva to metalik smeće po sebi. Prskanja i ostali pothvati polako rade svoje...
Ja bi se sad opet osvrnuo na ono što su rekli Gal i Seba. Ovogodišnji možda još nemaju toliko razvijen korijenov sistem u odnosu na lisnu površinu, a kako su u liadrainu, koji brzo isuši na vjetru i vrućinama, rubne opržotine listova mogu lako biti od isušivanja na vrućini i toplome vjetru.
Meni se to desilo jedino na grabu koji je vađen ovog proljeća i to dosta kasno, kad je već krenuo. Inače ja i dalje polijevam sva drva poprijeko, kao i uvijek, ali baš izbjegavam najvrućiji dio dana.
-
Prošle godine sam imao sličan problem sa ožegotinama listova (večinom na grabovima nešto na glogu i malo na bukvi) kao i vi, ove godine mi se problem ponavlja, znam da je bunarska voda bila zatrovana (previše nečega) a nemrem naći gdje ste o tome pisali. Ja koristim vodovodnu vodu, izvor je u šumi na brdu daleko od naselja pa bi voda morala biti OK. Rubovi listova prek noći postanu popareni ko da sam ih umoćio u vrelu vodu i onda za dan dva pocrne i osuše se da ih možeš prstima mrviti. Bolest nije - triput tretirao sa dva različita sistematika + jedno preventivnim bakrom. Problem je samo na drvima u plitkoj keramici. Prekopao sam svu dostupnu literaturu, izgleda najsličnije nedostatku kalija, dodao sam Hascon koji ima puno kalija no situacija je poslije bila još gora, konkretno ove godine problem samo na jednom grabu, stavio ga natrag u trening pot, i napravio defolijaciju jer je lišće počelo samo otpadati. Sad mi se stvar počinje ponavljati na još jednom grabu u plitkoj keramici, jel imate ideji kaj bi moglo biti, jel bi moglo biti do zagušenosti korjena ili možda pregnjojavanje (svaka dva tjedna mineralno - (od substrala sa guanom do baumarket jeftinih gnjojiva ali svi sa mikroelementima), između folijarno (drin, protifert, folifertil, organsko plantela + željezo).... DAkle ničega nebi trebalo nedostajati... Kako glupa situacija, imam gotovo drvo i sad nakon desetak godina neznam ga održati na životu :loco:
Evo mislim da je zanimljiva tema, pa kopiram s pp-a.
Naš problem s ožegotinama je bio na svom listopadnom drveću, a ne samo na grabovima. Događao se problem sa drvećem koje je skroz na suncu i koje je u hladovini, u posudama i u drvenim kašetama. Prvo smo mislili da je do sunca, pa smo napravili sjenilo, a problem je ostao i sljedeće godine, pa smo mislili da je do prihrane, pa smo je sljedeće godine promijenili i smanjili, a problem je ostao, pa smo sumnjali na gljivično, tretirali ali ništa.... isšli smo do prirode usred ljeta i pregledavali grabove u periodu velikih vrućina bez kiše, ne bi li našli ožegotine - ali ne, grabovi u prirodi su izgledali znatno zdraviji nego naši paženi u vrtu ....
Budući da koristimo Walteru metodu prihrane (čak istu vrstu i proizvođača) i substrat s njim smo se konzultirali, ne bi li skužili u čemu je razlika i tako detektirali problem. Zadnje na listi naših sumnji je bila voda. Mi koristimo bunarsku iz bunara na zemlji. Odnijeli smo je analizu gdje je utvrđeno da voda ima previše soli (ne misli se na morsku, već su soli svi otopljeni elementi). Nitrati su nama bili 18 nečega po litri a čini mi se da je dozvoljena gornja granica do 5 (prema utvrđenim parametrima za vodu za navodnjavanje). Isto taka električna vodljivost vode je zbog soli prevelika. Odmah nakon što smo posumnjali na vodu prebacili smo se na vodovodnu vodu. To je bilo u 7. mjesecu lani. Biljke su pokazivale znakove oporavka, ali potrebna je cijela sezona rasta da nakon promijenjenih uvjeta testirate jel ima promjene.
Od ove sezone nastavljamo s vodovodnom vodom a da ništa drugo nismo mijenjali (prihrana, položaj i sl.).
Biljke su startale nikad snažnije, mjesec dana ranije nego lani smo trebali počet skidat žicu i orezivat. Ožeglina nema, tek na nekoliko stabala na nekim grančicama - minimalno. Pretpostavljamo da je to zbog snažne prihrane. Smatramo da su sve ožeglije ovog tipa (pa i u Galovom slučaju) zbog viška soli. Ono što smo još uveli je obavezno jako ispiranje supstrata sutradan nakon prihrane, ili čak oba dana nakon prihrane. To prije nismo radili.
Sedmi mjesec je uvijek bio najkritičniji, neka on još prođe, pa ćemo biti sigurni da smo problem riješili.
Zašto su soli problem? Soli poput spužve upijaju vodu iz korijena i stvaraju dehidraciju a na jakim vrućinama ljeti u suhoj mediteranskoj klimi to je još snažnije.... a posebno u plitkim posudama...
Kad se pojavi ovako neki problem, spaljeni list se ne može obnovit, može se jedino sačekat kraj sezone, pa dogodine krenut testirat nakon što učiniš jednu promjenu, od početka sezone rasta. Nama su trebale godine da skužimo u čemu je problem, baš zbog toga jer je proces dobivanja povratne informacije od biljke spor. Treba eliminirat jedno po jedno.
-
Opet da dodam. Dva graba kojima sam u rano proljeće jako skratio korijen zbog sadnje u bonsai posudu duuugo su čekali zatopljenje da krenu i sa nadzemnim rastom, a i sa rastom korijenja. Sad su se odjednom našli opet na 33-35°C već 5. dan. Količina apsorpcijskog korijenjakoja je u tom kratkom periodu narasla, je premala za ovakvu potrebu transpiracije i nije čudo da su već trećeg dana ovih žega dobili ožegotine.
-
Količina apsorpcijskog korijenjakoja je u tom kratkom periodu narasla, je premala za ovakvu potrebu transpiracije i nije čudo da su već trećeg dana ovih žega dobili ožegotine.
Ima logike, ali vjerujem da i ovo sa solim isto ima logike.
-
Ovo kod Adriana i kod nas se ne može uspoređivat. To su dva odvojena slučaja, svaki sa svojim razlozima.
-
Takve ožegotine sam imao na svim svojim grabovima dok nisam napravio sjenilo. Druge godine samo na jednom i to onom kojega je kasno poslijepodne lovilo sunce.
Od kako su u sjeni od 80% ni traga ožegotinama. Voda uvijek ista, iz vodovoda :dunno:
-
Ne postoji samo jedna vrsta ožegotina, treba pažljivo promatrati list.
Ovaj naš slučaj kad dođe do toksičnosti u listu karakterizira rubna ožegotina lista - cijeli list je po rubu zagoren.
Ožegotina od sunca izgleda drukčije.
-
et Mare prije par godina san ti lipo reka da analiziras vodu iz vodovoda i pogotovo onu iz bunara ili busotine haaa,nisi mi virovala.taj problem znaci vodu iz vodovoda tretitan sa Ph- ista tekucina ili prasak koji se upotrebljava za plivacke bazene.u muzeju smo ugradili automatski ubrizgavac te tekucine i biljke su kao preporodjene iako je vlasnik muzeja bio skeptican ja sam predlozija da cu platiti sav matrijal ako nije zadovoljan rezultatom.jos mi ostaje tezi zadatak da ga obrlatin da ne sprica drva po liscu ali doci cu i sa tim na kraj jednog lipog dana.ajde kad sam vec tu pa onda mogu nadodati i to da vise ne hranimo drva sa gnjojivima nego sa Glucose anhydre 5g za litru vode i za smolce pravi domaci med 2g za 10 litara vode,ma gospe mi pucaju od radosti :yupi:
astalavista
-
et Mare prije par godina san ti lipo reka da analiziras vodu iz vodovoda i pogotovo onu iz bunara ili busotine haaa,nisi mi virovala.taj problem znaci vodu iz vodovoda tretitan sa Ph- ista tekucina ili prasak koji se upotrebljava za plivacke bazene.u muzeju smo ugradili automatski ubrizgavac te tekucine i biljke su kao preporodjene iako je vlasnik muzeja bio skeptican ja sam predlozija da cu platiti sav matrijal ako nije zadovoljan rezultatom.jos mi ostaje tezi zadatak da ga obrlatin da ne sprica drva po liscu ali doci cu i sa tim na kraj jednog lipog dana.ajde kad sam vec tu pa onda mogu nadodati i to da vise ne hranimo drva sa gnjojivima nego sa Glucose anhydre 5g za litru vode i za smolce pravi domaci med 2g za 10 litara vode,ma gospe mi pucaju od radosti :yupi:
astalavista
Šećer i med, to se zove slatki život :gigle:
Što kažu muhe i pčele na takav nači prihrane? Jel opsjedaju drva ili ne primjećuju?
-
izgleda stvarno sladji njima i meni,pogotovo nema vise malih musica,comaraca itd ;).
onda da utvrdite sami potrazite na internetu U STO PRETVARAJU MICORIZE (SPECIFICNE SVAKA ZA SVOJU VRSTU STABLA) razna gnojiva i minerale prije nego ih absorbira drvo?????????????????????????? :zamisljen:.
astalavista
-
ups zaboravio naglasiti glukoza a ne saharoza velika i vazna razlika.
-
Ožegotina od sunca izgleda drukčije.
evo klasične ožegotine od sunca na lišću kaline...
nakon što je jaaako orezana, nutarnje lišće je došlo na direktni udar onog naajjačeg sunca prije 10ak, 15ak dana... pa je dobilo po buksi! Ali nema brige jer je prrrsnula brrdo novih pupova... :haaaahaaaaa:
-
primjer kada na bjelograbu stokilašu kada nakon dugog perioda kiša i vlage drvo potjera bilijon izboja koji narastu preko pola metra, i onda okrene vrijeme na 35Celz i žegu!!! svi meristemski vrhovi sve i jedne grane su se osušili i drvo je postavilo vršni pup na svaku granu i stala sa danjim rastom u duljinu... kao da je rekla: "HAAAAAAALTTT!!! doosta za ovu sezonuuuu!!! imam dosta lišća i ne trebam ga još više jer nebu dosta vode za transpiraciju i turgooor!!!"
-
Nisam htio otvarati novu temu sa mojim problemom jer vidim da se radi o bolestima na čišću i o bijelograbu.
Doduše, moj je problem na "običnom" grabu, kakvog ima širom kontinentalnog djela lijepe naše.
Izvađen proljetos, posađen sa kompletnom korjenovom balom u duboki kalj. Kalj (posudu) sam, naravno, prilagodio zhatijevima yamadorija, izbušio sam mu dovoljno velike otvore na dnu kako bih osigurao nesmetano otjecanje vode. Zalijevao sam gotovo svaki dan, prihranjivao. Jedina razlika od vaših postupaka jest to da drvca nisam sadio u nekakav supstrat, već su ostala u bali uz dodatak nešto malo supstrata ako je posuda bila veća od bale.
Krenuo je sasvim ok, zajedno sa još nekoliko primjeraka te vrste. Sklonio sam ih na vrijeme sa jakog ljetnog sunca u polusjenu (hladovinu velike trešnje).
Stoga vjerujem kako se u mom slučaju ne radi o ožegotinama.
Konkretno, na mojim je drvcima (najprije samo na jednom da bi se kasnije raširilo na još tri) lišće počelo tamniti, kasnije i smeđiti po cijeloj površini, dakle ne po rubovima. S gornje strane dobiju nekakvu bijelu, kao masnu, površinu, koja se da otkloniti prelaskom prsta preko lista. Sami list gubi onu svoju savitljivost, elastičnost, pa lako, ukoliko ga savijem, puca. Djeluje suho iako je još uvijek zadžao tamno zelenu boju sa nepravilno razbacanim tamnim, smeđim područjima. Nerijetko takvi listovi otpadnu pri treskanju ili jakom vjetru. Mladi listovi budu normalno zeleni ali kasnije dobiju te fleke.
Prilažem sliku, loše kvalitete ali možda pomogne.
-
Nisam htio otvarati novu temu sa mojim problemom jer vidim da se radi o bolestima na čišću i o bijelograbu.
Doduše, moj je problem na "običnom" grabu, kakvog ima širom kontinentalnog djela lijepe naše.
Izvađen proljetos, posađen sa kompletnom korjenovom balom u duboki kalj. Kalj (posudu) sam, naravno, prilagodio zhatijevima yamadorija, izbušio sam mu dovoljno velike otvore na dnu kako bih osigurao nesmetano otjecanje vode. Zalijevao sam gotovo svaki dan, prihranjivao. Jedina razlika od vaših postupaka jest to da drvca nisam sadio u nekakav supstrat, već su ostala u bali uz dodatak nešto malo supstrata ako je posuda bila veća od bale.
Krenuo je sasvim ok, zajedno sa još nekoliko primjeraka te vrste. Sklonio sam ih na vrijeme sa jakog ljetnog sunca u polusjenu (hladovinu velike trešnje).
Stoga vjerujem kako se u mom slučaju ne radi o ožegotinama.
Konkretno, na mojim je drvcima (najprije samo na jednom da bi se kasnije raširilo na još tri) lišće počelo tamniti, kasnije i smeđiti po cijeloj površini, dakle ne po rubovima. S gornje strane dobiju nekakvu bijelu, kao masnu, površinu, koja se da otkloniti prelaskom prsta preko lista. Sami list gubi onu svoju savitljivost, elastičnost, pa lako, ukoliko ga savijem, puca. Djeluje suho iako je još uvijek zadžao tamno zelenu boju sa nepravilno razbacanim tamnim, smeđim područjima. Nerijetko takvi listovi otpadnu pri treskanju ili jakom vjetru. Mladi listovi budu normalno zeleni ali kasnije dobiju te fleke.
Prilažem sliku, loše kvalitete ali možda pomogne.
Drvo ti ima pepelnicu.
Sve se uklapa...držiš ga u hladu...blizu zemlje (tla) gdje je loša cirkulacija zraka i, vjerojatno, previše ga zalijevaš. Prva sezona nakon vađenja...slabašno drvo bori se za život...lako podložno gljivičnim i drugim bolestima.
Sve jasno. Ujedno i ništa tragično. Presadi ga u kvalitetan supstrat i izvadi ga iz hlada. Zalijevaj ga kada treba.
Sada je već kasno ali, slijedeće godine možeš upotrijebiti nekakav kontaktni fungicid ili insektofungicid (chromosul 80, ili sistemski Tilt)...ali mislim da ti neće trebati. Promijeni uvjete biljci i biti će zdrava i bez špricanja
-
Definitivno pepelnica. Pripazi da svo zaraženo lišće baciš, spališ. Ako bi se napad ponovio i iduće godine imaš problem. Ja koristim Trapez fungicid koji djeluje sistemski dakle iz nutra dočeka bolest i ne dopusti joj da se razvije. To radim zbog blizine vinove loze koja je često ugroženai svake godine su mi grabovi bili napadnuti. Jedno prskanje je dovoljno iako se za lozu preporučuju barem dva
-
Hvala Sandev i Don...znači - prvo pa muško :ashamed:
A ništa...onih par stabalaca koja obećavaju ću podvrgnuti kemiji (uz primjeren supstrat, više sunca, višlje od tla, prozračnije mjesto)...a ostatak ide onim prvim Sandeovim prijedlogom, dakle bez kemije...
I ja imam situaciju da mi je loza blizu, pa imamo isti problem, Don...tako da će mi ovo bez kemije biti manje uspješno....vjerujem...no, vidjet ćemo ....
Hvala još jednom :great:
-
Nisam htio otvarati novu temu sa mojim problemom jer vidim da se radi o bolestima na čišću i o bijelograbu.
Otvori Hortikulturu i dolje imaš post PEPELNICA