Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => HORTIKULTURA => Autor teme: Andrija Zokić - 18-10-2010, 22:45:07
-
Da li netko još ima problem kloroze? Naša drva, gotovo sve vrste imaju taj problem a najočitije je kod planike, zelenike, masline ... grabovi nešto manje ali je problem isto vidljiv. Koliko sam uspio primjetiti ovaj problem je u našem slučaju povezan sa jakim suncem usljed čega se pojavi nedostatak željeza??? (čini mi se da u hladovini biljke imanju manje izražen taj problem). Kako stoje stvari kod vas kontinentalnije?
-
Da li netko još ima problem kloroze? Naša drva, gotovo sve vrste imaju taj problem a najočitije je kod planike, zelenike, masline ... grabovi nešto manje ali je problem isto vidljiv. Koliko sam uspio primjetiti ovaj problem je u našem slučaju povezan sa jakim suncem usljed čega se pojavi nedostatak željeza??? (čini mi se da u hladovini biljke imanju manje izražen taj problem). Kako stoje stvari kod vas kontinentalnije?
...je nemam tih problema, moguće zbog toga što imam običaj zakucati korjen čavlima za sanduk - željezo intravenozno... :hihihi:
-
...je nemam tih problema, moguće zbog toga što imam običaj zakucati korjen čavlima za sanduk - željezo intravenozno... :hihihi:
He,he, pa i ja to radim ali ne pomaže :hihihi:
U 8. mjesecu gotovo cijeli vrt ima klorozu, živice od leprike, ružmarina ... a sve je to u drugačijoj zemlji od ove u posudama i ne prihranjuje se na isti način pa zbog toga smatram da bi jako sunce moglo tome biti uzrok. Možda je i do vode iz bunara sa kojom sve zalijevam?
Prihranili smo željezom koje nije baš jeftino i ono je prilično pomoglo ali bih volio skopčati koji uzrok toj klorozi koja mi se ne čini baš bezazlena.
-
Probat ćemo ovo staviti iduću sezonu umjesto čikenšita.
FERROUMATO
ORGANSKO DUŠIČNO GNOJIVO S 10% ŽELJEZA
Ferroumato je kruto organsko, dušično gnojivo (isušeni kravlji, ptičji i konjski gnoj) sa željezom i sumporom koji omogućuje ozelenjivanje i kiseljenje. U dvogodišnjim pokusima u vinogradima zaustavljena je pojava kloroze a samim time povećao se urod i kvalitet grožđa u odnosu na gnojidbu sa mineralnim gnijivima. Kao i humoscam termički je obrađen što znači da nema klijavih korova i patogenih mikroorganizama. Praktičan je u primjeni, sipak, lako se transportira pakiran u vrećama od 25 kg. Za maslinike, voćnjake i vinograde najbolji trenutak za gnojidbu
je nakon berbe ili u proljeće prilikom kretanja vegetacije. Kod povrtnih kultura preporučuje se gnojidba prije sjetve odnosno presađivanja a kod krumpira desetak dana prije sadnje. Doziranje po kulturama:
masline: 0,5 -1 kg/ biljci;
loza: 400-800 kg/ha; špinat, krumpir, salata: 400-800 kg/ha
voćnjaci:0,5-1 kg/biljci
povrtne kulture: 400-800 kg/ha