Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => POČETNICI PITAJU => Autor teme: Mario - 07-05-2007, 13:30:07
-
Prema mojim saznanjima i skromnim iskustvima, vađenje drva iz prirode se obavlja u proljeće i jesen. Zadnjih 4-5 vikenda sam obilazio šume i polja u okolici Zagreba. Naišao sam na zanimljive primjerke, no kako ne znam što smijem i smijem li išta poduzimati sada kao pripreme za vađenje, pitam vas iskusne, stručnjake i majstore.
Što sada mogu/smijem raditi na drvcima u prirodi koja su mi zapela za oko?
Zanimaju me jedino primjerci iz prirode, vrtni centri kao komercijalna ponuda me ne interesiraju. S obzirom na 40-tu koja mi je sve bliže, uzgoj iz sjemena i mladih biljčica je dug proces koji prihvaćam, no 5-10 zrelih stabala bi volio imati i o njima se brinuti dok biljčice iz sjemena i mladice iz prirode stasaju za unuke.
Na balkonu/loži imam jednog pinusa kojeg pokušavam oblikovati i od njega učiniti bonsai. (slike su već bile na forumu: http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=276.0).
U šumi sam pronašao nekolik interesantnih bukvi no njihovo vađenje mi se čini kao nemoguća misija. Malo sam ih otkopao i skoro sve rastu iz žila nekog velikog stabla ili mi se barem tako čini. Na "lijevu i desnu" stranu imaju debeli korijen, dok tek poneka ima korijen i na "prednju" stranu. Onaj centralni prema dolje nema ni jedna.
Može li se i kada taj korijen oštetiti kako bi pustio mlado korijenje i omogućio presađivanje?
Da li je dobro u isto vrijeme dirati debelo korijenje i krošnju?
Kako i gdje u okolici ZG pronaći samostalno drvo?
Molio bi iskusne da u ovaj post odgovore kao i da stave linkove (hrvatski jezik) na kojima ima više informacija o vađenju iz prirode. A možda doma slučajno čuvate pisane materijale koje ste spremni podijeliti sa početnicima :smile:
Pozdrav
Mario
-
Koliko sam čuo, na jesen treba odsjeći prvo onaj dio korijena bliže velikom stablu, iduću jesen prekinuti korijenje koje odlazi dalje od malog stabla. Pustiti još tu godinu i onda na proljeće vaditi. U međuvremenu možeš pripremati i orezivati grane. Možeš sve osim defolijacije jer je to ipak predrastično. Svaki put na oštećeni korijen staviti malo hormona za ukorjenjivanje.
Ja sam zimus odsjekao nekoliko takvih korjena i bukve se odlično drže, što istina nije ni čudo jer sad imaju višak, samo za sebe. Tjeraju ko lude.
-
U osnovi sve si rekao. Nema se kaj dodati osim strpljenja.
-
Koliko sam čuo, na jesen treba odsjeći prvo onaj dio korijena bliže velikom stablu, iduću jesen prekinuti korijenje koje odlazi dalje od malog stabla. Pustiti još tu godinu i onda na proljeće vaditi. U međuvremenu možeš pripremati i orezivati grane. Možeš sve osim defolijacije jer je to ipak predrastično. Svaki put na oštećeni korijen staviti malo hormona za ukorjenjivanje.
Ja sam zimus odsjekao nekoliko takvih korjena i bukve se odlično drže, što istina nije ni čudo jer sad imaju višak, samo za sebe. Tjeraju ko lude.
Vidim da osim što si čuo, ti si to i praktično primjenio :smile:
Kad na jesen odječem dio korijena bliže drvetu, što sa krošnjom ili viškom stabla? Defolijacija, je trganje listova!? Znači li to da ne smijem kidati listove sa grana koje ne odsječem? Hormona imam, nadam se da nemaju rok trajanja. Datiraju iz 2002g.
Hvala
-
U osnovi sve si rekao. Nema se kaj dodati osim strpljenja.
Strpljenje i nije neki problem, za dvije godine od sada mogu početi uživati u miru doma i baviti se s drvcima. Sad još samo da uspijem nečime popuniti ove dvije godine strpljenja. :smile:
Hvala
-
Vidim da osim što si čuo, ti si to i praktično primjenio :smile:
Kad na jesen odječem dio korijena bliže drvetu, što sa krošnjom ili viškom stabla? Defolijacija, je trganje listova!? Znači li to da ne smijem kidati listove sa grana koje ne odsječem? Hormona imam, nadam se da nemaju rok trajanja. Datiraju iz 2002g.
Hvala
Primjenio sam ali tek polovično, najveći dio posla tek slijedi, za sada se sve čini u redu. Višak stabla i suvišne grane slobodno makni, na taj način ćeš potaknuti novi rast spavajućih pupova, ali pričekaj zimu ili rano proljeće za taj dio posla. . Dakle najesen glavni korjen koji vodi prema deblu, a nešto kasnije slobodno odfikari sve grane koje su višak, bez straha. Pripazi kako ih piliš da ne ostaviš batrljke ali to vjerovatno znaš.
Defolijacija je odstranjivanje listova ali to moraš pričekati...a i kasnije se radi po točno utvrđenim pravilima i u točno određeno vrijeme. Za sada zaboravi na to.
-
Primjenio sam ali tek polovično, najveći dio posla tek slijedi, za sada se sve čini u redu. Višak stabla i suvišne grane slobodno makni, na taj način ćeš potaknuti novi rast spavajućih pupova, ali pričekaj zimu ili rano proljeće za taj dio posla. . Dakle najesen glavni korjen koji vodi prema deblu, a nešto kasnije slobodno odfikari sve grane koje su višak, bez straha. Pripazi kako ih piliš da ne ostaviš batrljke ali to vjerovatno znaš.
Defolijacija je odstranjivanje listova ali to moraš pričekati...a i kasnije se radi po točno utvrđenim pravilima i u točno određeno vrijeme. Za sada zaboravi na to.
Držim ti fige da i finale priprema prođu u redu.
Pomalo mi postaje jasnija predodžba što i kada raditi. No pitanja ima još. Treba li ožiljke od suvišnih grana i eventualno viška stabla, premazati voćarskim voskom ili ih treba ostaviti otvorene? Ima li nekih pravila i preporuka kako piliti korijen (okomiti rez, kosi rez prema zemlji, kosi rez prema površini)? Ako drvo ima više korijena (npr.4) koliko ih treba odrezati prilikom prvog zahvata?
Sad sam se sjetio da, kad sam razgrtao zemlju oko korijena, naišao sam na puno sitnog i isprepletenog korijenja. Većinom je to neko strano korijenje, no nikad nisam siguran jel možda to baš od ciljanog drva. Ima li neka metoda kojom se to sigurnije utvrdi?
Pričekat ću još sa puno pitanja, to je sigurno. Prije 6g. sam se dobro ufurao u bonsai svijet, no kako nisam bio kontinuiran, isparilo je puno toga.
Hvala
-
Treba li ožiljke od suvišnih grana i eventualno viška stabla, premazati voćarskim voskom ili ih treba ostaviti otvorene? Ima li nekih pravila i preporuka kako piliti korijen (okomiti rez, kosi rez prema zemlji, kosi rez prema površini)? Ako drvo ima više korijena (npr.4) koliko ih treba odrezati prilikom prvog zahvata?
Sad sam se sjetio da, kad sam razgrtao zemlju oko korijena, naišao sam na puno sitnog i isprepletenog korijenja. Većinom je to neko strano korijenje, no nikad nisam siguran jel možda to baš od ciljanog drva. Ima li neka metoda kojom se to sigurnije utvrdi?
W. Pall je rekao da se priroda sama pobrine za svoje ožiljke i da joj ne treba nikakva pomoć. Korjen bi trebalo otpilati tako da je rez okrenut zrcalno u odnosu na površinu zemlje jer će iz korjenove kore pustiti novo korijenje. Možeš porezati sve, a može krepati i od samo jednog podrezanog, sigurniji je put jedan po jedan, a to kad zbrojiš, kolko korijenja tolko godina ili barem pola od toga. Kaj se tiće sitnog korijenja večinom je od drugih biljaka, ali kad iskopaš nokoliko primjeraka naučit češ ih raspoznavat.
-
W. Pall je rekao da se priroda sama pobrine za svoje ožiljke i da joj ne treba nikakva pomoć. Korjen bi trebalo otpilati tako da je rez okrenut zrcalno u odnosu na površinu zemlje jer će iz korjenove kore pustiti novo korijenje. Možeš porezati sve, a može krepati i od samo jednog podrezanog, sigurniji je put jedan po jedan, a to kad zbrojiš, kolko korijenja tolko godina ili barem pola od toga. Kaj se tiće sitnog korijenja večinom je od drugih biljaka, ali kad iskopaš nokoliko primjeraka naučit češ ih raspoznavat.
W.Pall dobro zbori, ...priroda je savršena, dok mi to nismo.
Pod zrcalno misliš, ožiljak prema nebu? Jel pod 45 stupnjeva? Ili nije bitno?
Da sve nakon rezanja sigurno zavisi od prirode, treba samo paziti da joj olakšamo posao i trenirati strpljenje :smile:
Ne žuri mi se vaditi drvca, gušt mi je šetati šumom i obilaziti ih. Vjerujem da puno zadovoljstva može pružiti i priprema u prirodi, a dobro dođe i za kondiciju.
Hvala
-
Pod zrcalno misliš, ožiljak prema nebu? Jel pod 45 stupnjeva? Ili nije bitno?
:halt: ...ne..rez korjena mora biti okrenut prema "Kini", prema dubini zemlje ili pod najvećim mogućim kutem prema dubini, pa korjenje raste u dubinu...logično?!
-
:halt: ...ne..rez korjena mora biti okrenut prema "Kini", prema dubini zemlje ili pod najvećim mogućim kutem prema dubini, pa korjenje raste u dubinu...logično?!
:great: sad je i to gradivo usvojeno do u detalje :smile:
Hvala ti !
P.S.
Logika (po meni) nije univerzalna, ona je više osobna ;)
Ali definitivno je točno da korjen raste u dubinu !
-
Pod zrcalno misliš, ožiljak prema nebu? Jel pod 45 stupnjeva? Ili nije bitno?
:halt: ...ne..rez korjena mora biti okrenut prema "Kini", prema dubini zemlje ili pod najvećim mogućim kutem prema dubini, pa korjenje raste u dubinu...logično?!
To sam ja prije par mjeseci i rekao na zagrebackoj radionici, kad sam vidio kako sjecu zile.
M
-
Ma ne sječemo tako ;) grane prema gore a korijen prema dole,to je bilo prvo što su me naučili. Ima doduše jedno drvce sa loše odsječenim korijenom, ali ono je odaaavno tako odsječeno i zapravo bi rez trebao biti pod zemljom... ali ko za vraga ponekad proviri :mdr:
-
Kakva su iskustva i ima li netko da je u ovo vrijeme vadio grab iz prirode?
-
Kakva su iskustva i ima li netko da je u ovo vrijeme vadio grab iz prirode?
Nemreš izdržati ha? :lol:
Grab podnosi dosta toga i vjerovatno bi preživio, ali čemu riskirati? Strpi se malo do zime pa ćeš biti siguran da će preživjeti.
-
Sezona rasta je počela i sada se ne vadi. To spada u ona pravila koja se nikada ne krše. :no:
-
Kakva su iskustva i ima li netko da je u ovo vrijeme vadio grab iz prirode?
Bukvalno govoreći sve što izvadiš sa kompletnim korijenjem i zemljom vrlo vjerojatno će preživjeti vađenje bilo kad.... Takvi primjerci su stari tek nekoliko godina i u bonsai svijetu neupotrebljivi. Što je drvo starije, to je hranidbeno - sitno korijenje dalje od stabla (pod uvjetom da nije zarobljeno u kakvoj kamenoj duplji - kao recimo u primorju), dakle iskop je teži i kompliciraniji. Sječeš debelo korijenje i čekaš da okolo pusti sitno (neke vrste kao masline puštaju vrlo lako pa je moguče posječi većinu odmah ili sve..), da bi ga izvadio onda kad će ga imati dovoljno da preživi. Neke vrste puste lakše korijenje, a neke teže...itd, itd. Dakle nema tu trikova, samo osnove biologije iz osnovne škole i elementarno poznavanje vrsta. Sa recimo listopadnim drvećem ako ima premalo korijenja, njegov nedostatak možeš nadoknaditi povečanim i češćim zalijevanjem, prskanjem..., a primjerice kod četinara višak vlage će ubiti i ono malo korjenja. Zato se borovi vade onda kad je stablu korjenje najmanje potrebno........Zaključak bi bio i kao Marijin.
-
Nemreš izdržati ha? :lol:
Grab podnosi dosta toga i vjerovatno bi preživio, ali čemu riskirati? Strpi se malo do zime pa ćeš biti siguran da će preživjeti.
Da teško je izdržati i biti strpljiv :smile:
Strpljenje treba vježbati, a prateći ovaj forum, teško je gledati sve vaše miljenike, čekati jesen i biti besposlen ;)
-
Strpljenje treba vježbati, a prateći ovaj forum, teško je gledati sve vaše miljenike, čekati jesen i biti besposlen ;)
:halt:
imaš ti posla, kopaj po webu informacije o bonsaima ... prevađaj s engleskog, zapisuj najvažnije i naoružavaj se alatom i informacijama da zimu dočekaš spreman
-
imaš ti posla, kopaj po webu informacije o bonsaima ... prevađaj s engleskog, zapisuj najvažnije i naoružavaj se alatom i informacijama da zimu dočekaš spreman
Svaka ti je na mjestu :smile:
Sve to i radim osim ovog s engleskog na HR, tu sam tanak.
Naime radi se o grabu kojeg sam jučer slučajno spazio, a tamo vjerojatno više nikad neću ići. Sve je bilo jače od pravila koja se nikad ne krše. Nadam se da će drvo preživjeti. Poslat ću sutra fotke. Možda se ti za tim drvetom ne bi ni okrenula, al meni neiskusnom je to bio vrh :smile:
-
Bukvalno govoreći sve što izvadiš sa kompletnim korijenjem i zemljom vrlo vjerojatno će preživjeti vađenje bilo kad....
Ovaj ima puno sitnog korijenja ispod samog stabla, rastao je u šodru sa malo pjeska i zemlje.
Vjerujem da će preživjeti.
Takvi primjerci su stari tek nekoliko godina i u bonsai svijetu neupotrebljivi.
Meni i previše toga izgleda upotrebljivo, no s vremenom ću naučiti :smile:
Što je drvo starije, to je hranidbeno - sitno korijenje dalje od stabla (pod uvjetom da nije zarobljeno u kakvoj kamenoj duplji - kao recimo u primorju), dakle iskop je teži i kompliciraniji. Sječeš debelo korijenje i čekaš da okolo pusti sitno (neke vrste kao masline puštaju vrlo lako pa je moguče posječi većinu odmah ili sve..), da bi ga izvadio onda kad će ga imati dovoljno da preživi. Neke vrste puste lakše korijenje, a neke teže...itd, itd. Dakle nema tu trikova, samo osnove biologije iz osnovne škole i elementarno poznavanje vrsta. Sa recimo listopadnim drvećem ako ima premalo korijenja, njegov nedostatak možeš nadoknaditi povečanim i češćim zalijevanjem, prskanjem..., a primjerice kod četinara višak vlage će ubiti i ono malo korjenja. Zato se borovi vade onda kad je stablu korjenje najmanje potrebno........Zaključak bi bio i kao Marijin.
Hvala ti na konkretnim postovima :worthy:
-
Sadnice iz rasadnika uvijek možeš počupati uz malo kreme za prste
-
Ovo je najgore vrijeme za vadjenje i presadjivanje drva! :yes:
Eh, sad sam vidio da su ti rekli! U svakom slucaju, ako je drvo mlado, mozes probati...
-
Ako sam dobro shvatio, drvo si već izvadio, ako je tako, drži ga u dubokom hladu, prskaj mu vodom krošnju i zemlju, a samu zelenu masu smanji za pola, ako treba, skini i dio grana. Nikako ne prignojavaj drvo. I da ne zaboravim, svaku večer prije spavanja, pomoli se da preživi. :mdr:
-
Preživjeti će :great: :great: Točno u ovo vrijeme prošle godine sam se počeo zanimati za bonsai i naravno odmah ssm htio neko drvce, isčupao sam jedan grab i jedan javor. Oboje je preživjelo iako sam ih baš isčupao iz zemlje, kasnije sam ih vratio jer su bile mladice...još su žive tako da mislim da će i njegov grabić preživjeti.
Ako ne preživi, onda će mu to biti dobra škola za ubuduće.
-
baš gadno gledat kako se suši, a ne možeš pomoć... i još ako si ga izvadio u krivo vrime pa onda i onaj crv koji ti kopa po glavi-nisi ga još triba vadit...
ti nisi baksuz ka ja, tebi će se primit :smile:
-
baš gadno gledat kako se suši, a ne možeš pomoć... i još ako si ga izvadio u krivo vrime pa onda i onaj crv koji ti kopa po glavi-nisi ga još triba vadit...
ti nisi baksuz ka ja, tebi će se primit :smile:
hmmm .... (http://www.day.az/forum/style_emoticons/default/thinking.gif) zanimljivo....
a da ti nisi nešto izvadio od kada samo zadnji put bili kod tebe ... :threatening:
-
baš gadno gledat kako se suši, a ne možeš pomoć... i još ako si ga izvadio u krivo vrime pa onda i onaj crv koji ti kopa po glavi-nisi ga još triba vadit...
ti nisi baksuz ka ja, tebi će se primit :smile:
hmmm .... (http://www.day.az/forum/style_emoticons/default/thinking.gif) zanimljivo....
a da ti nisi nešto izvadio od kada samo zadnji put bili kod tebe ... :threatening:
:nails: nema šanse... skupa ćemo, zajedno smo jači... samo sam na deblu onog lipog bora uriza ANDRIJA + MARIJA :love:
-
Evo grabića,
Lisna masa mu je smanjena za 90%, u prirodi je bio visok kao i sada, dvije grane na vrhu su bile najdeblje, a pružale su se prema dolje u krug oko 1-1,5m. Njih sam odmah odrezao da bolje vidim samo drvo. Drvo je izgledalo prosuto po tlu kao kad iz tački istreseš šoder. Probao sam cimnuti drvo, a kako je bilo u šljunku i pjesku, odgovorilo mi je "vadi me", sve je prošlo lako jer nakon rezanja 4 postrane deblje žile, busen sitnih žilica ispod njega je imao oblik bonsai posude. Na ostavljenim granama ima novih pupova koji se dobro drže. Hrvoje je jučer bio kod mene i veli da će preživjeti, a zakaj mu ne vjerovati :smile:
-
Ako sam dobro shvatio, drvo si već izvadio, ako je tako, drži ga u dubokom hladu, prskaj mu vodom krošnju i zemlju, a samu zelenu masu smanji za pola, ako treba, skini i dio grana. Nikako ne prignojavaj drvo. I da ne zaboravim, svaku večer prije spavanja, pomoli se da preživi. :mdr:
Hvala na savjetima, raduje me što sam postupio prema svemu ovome kako si napisao. Jedino mi ovaj dio sa gnojenjem nije najbistriji, dobio sam savjet od Hrvoja da ga pognojim sa 10-52-10, kao i tvoj savjet da ga nikako ne gnojim. Kaj sad?
Preživjeti će :great: :great:
Hvala na vjeri koju dijeliš samnom :great:
...ti nisi baksuz ka ja, tebi će se primit :smile:
Hvala ti na podršci :great:
-
Dobar materijal, lijepi pokret i solidan nebari, samo stavi neki predmet pored da se stekne dojam o veličini. A kaj se tiće gnjojenja g.Walter kaže da netom iskopana drva prvo folijarno prihranjuje, pa tek onda gnoji zalijevanjem,... a ja ću reći ako je preživio u šodru, sad je u vrlo hranjivom humusu, zašto onda još i kemija. Inaće svako od nas slijedi svoj put i modificira ga po vlastitim mogučnostima i uvjetima kojim raspolaže. Ja ovih par godina upotrebljavam DRIN - folijarno gnjojivo i biološki stimulator... (kasno navečer).
-
Dobar materijal, lijepi pokret i solidan nebari, samo stavi neki predmet pored da se stekne dojam o veličini. A kaj se tiće gnjojenja g.Walter kaže da netom iskopana drva prvo folijarno prihranjuje, pa tek onda gnoji zalijevanjem,... a ja ću reći ako je preživio u šodru, sad je u vrlo hranjivom humusu, zašto onda još i kemija. Inaće svako od nas slijedi svoj put i modificira ga po vlastitim mogučnostima i uvjetima kojim raspolaže. Ja ovih par godina upotrebljavam DRIN - folijarno gnjojivo i biološki stimulator... (kasno navečer).
Kako mi se usta razvlače u smješak :happy:
Evo ga sad i sa folijarnim prihranjivanjem... no to mi se čak čini i najprimjerenije s obzirom da je stavljen u humusnu zemlju, ovaj kasnovečernji termin mi je vrlo prihvatljiv...zašto? Zato jer sam čitao na forumu da neki biljke zalijevaju ujutro, ne bi se štel praviti pametan, ali iz nekih drugih interesnih područja, zalijevanje biljaka i prihrana se preporuča upravo navečer jer zemlja ima svoj ritam udaha i izdaha, nešto kao i čovjek, pa će sve što joj se da u večer, bolje prihvatiti i iskoristiti.
-
Ako sam dobro shvatio, drvo si već izvadio, ako je tako, drži ga u dubokom hladu, prskaj mu vodom krošnju i zemlju, a samu zelenu masu smanji za pola, ako treba, skini i dio grana. Nikako ne prignojavaj drvo. I da ne zaboravim, svaku večer prije spavanja, pomoli se da preživi. :mdr:
Hvala na savjetima, raduje me što sam postupio prema svemu ovome kako si napisao. Jedino mi ovaj dio sa gnojenjem nije najbistriji, dobio sam savjet od Hrvoja da ga pognojim sa 10-52-10, kao i tvoj savjet da ga nikako ne gnojim. Kaj sad?
Trenutno ti nije cilj napraviti bonsai od ovog drveta već omogučiti mu uvijete da preživi. Veljko ti je savjetovao da drvo ne prignojavaš. OK. Odluči sam kako ćeš postupiti. Postoji više načina dolaska do cilja, neki su brži a neki sporiji.
-
Dobar materijal, lijepi pokret i solidan nebari, samo stavi neki predmet pored da se stekne dojam o veličini. A kaj se tiće gnjojenja g.Walter kaže da netom iskopana drva prvo folijarno prihranjuje, pa tek onda gnoji zalijevanjem,... a ja ću reći ako je preživio u šodru, sad je u vrlo hranjivom humusu, zašto onda još i kemija. Inaće svako od nas slijedi svoj put i modificira ga po vlastitim mogučnostima i uvjetima kojim raspolaže. Ja ovih par godina upotrebljavam DRIN - folijarno gnjojivo i biološki stimulator... (kasno navečer).
Kako mi se usta razvlače u smješak :happy:
Evo ga sad i sa folijarnim prihranjivanjem... no to mi se čak čini i najprimjerenije s obzirom da je stavljen u humusnu zemlju, ovaj kasnovečernji termin mi je vrlo prihvatljiv...zašto? Zato jer sam čitao na forumu da neki biljke zalijevaju ujutro, ne bi se štel praviti pametan, ali iz nekih drugih interesnih područja, zalijevanje biljaka i prihrana se preporuča upravo navečer jer zemlja ima svoj ritam udaha i izdaha, nešto kao i čovjek, pa će sve što joj se da u večer, bolje prihvatiti i iskoristiti.
Laički rečeno, drvo preko dana radi, sakuplja hranu i vodu, a po noći se hrani. Tvoje drvo je i onako oslabljeno, pa ćemu ga onda mučiti da još po danu i radi, samo mu pred večer daš papat i to je to. :mdr:
-
Ako sam dobro shvatio, drvo si već izvadio, ako je tako, drži ga u dubokom hladu, prskaj mu vodom krošnju i zemlju, a samu zelenu masu smanji za pola, ako treba, skini i dio grana. Nikako ne prignojavaj drvo. I da ne zaboravim, svaku večer prije spavanja, pomoli se da preživi. :mdr:
Hvala na savjetima, raduje me što sam postupio prema svemu ovome kako si napisao. Jedino mi ovaj dio sa gnojenjem nije najbistriji, dobio sam savjet od Hrvoja da ga pognojim sa 10-52-10, kao i tvoj savjet da ga nikako ne gnojim. Kaj sad?
Trenutno ti nije cilj napraviti bonsai od ovog drveta već omogučiti mu uvijete da preživi. Veljko ti je savjetovao da drvo ne prignojavaš. OK. Odluči sam kako ćeš postupiti. Postoji više načina dolaska do cilja, neki su brži a neki sporiji.
Trenutno ti nije cilj napraviti bonsai od ovog drveta već omogučiti mu uvijete da preživi. Hknezovi ti je savjetovao da drvo pognojiš. OK. Odluči sam kako ćeš postupiti. Postoji više načina dolaska do cilja, neki su brži a neki sporiji.
P.S. Kako je ovo zabavno! :histerical:
-
Ako sam dobro shvatio, drvo si već izvadio, ako je tako, drži ga u dubokom hladu, prskaj mu vodom krošnju i zemlju, a samu zelenu masu smanji za pola, ako treba, skini i dio grana. Nikako ne prignojavaj drvo. I da ne zaboravim, svaku večer prije spavanja, pomoli se da preživi. :mdr:
Hvala na savjetima, raduje me što sam postupio prema svemu ovome kako si napisao. Jedino mi ovaj dio sa gnojenjem nije najbistriji, dobio sam savjet od Hrvoja da ga pognojim sa 10-52-10, kao i tvoj savjet da ga nikako ne gnojim. Kaj sad?
Trenutno ti nije cilj napraviti bonsai od ovog drveta već omogučiti mu uvijete da preživi. Veljko ti je savjetovao da drvo ne prignojavaš. OK. Odluči sam kako ćeš postupiti. Postoji više načina dolaska do cilja, neki su brži a neki sporiji.
Definitivno mi je preživljavanje drveta jedina briga!!!
Jel sad prignojavanje brži ili sporiji način?
Vidim da se i Veljko uključio u zabavu :yupi:
Nije mi cilj, birati između dva kontradiktorna savjeta, već da se svi skupa sa mojim drvetom veselimo kak se super primilo, a izvađeno je u vrijeme kad se to definitivno ne bi smjelo !
Poštujem svaki dobronamjerni savjet, pa tako i vaše. Sigurno svako od vas ima svoj sistem i iskustva stečena na greškama, na meni je da počnem graditi svoje iskustvo, a na vama dobra volja da obrazložite svoje stavove, što ste više manje i učinili. :yes: :smile:
-
Ja bih na tvom mjestu poslušao Gala. Ovo je za ozbiljno.
-
Ja bih na tvom mjestu poslušao Gala. Ovo je za ozbiljno.
Već sam napisal da mi se Galov savjet čini najprimjerenijim. Hvala i tebi na sužavanju opcija :great:
Nisam siguran u brojke NPK, ovog substrata u koji sam piknuo drvo (sutra ću provjeriti), no prvo kaj mi se nameće kao razmišljanje je potaknuti ga što više i dati mu volje, a ne skuriti ga kemijom. Za sada ću ga ostaviti u hladu i osvježavati mu krošnju i drvo običnom vodom, dok ne nabavim neku folijarnu prihranu, a do tada ću valjda i znati jel se primilo.
Nego... kolko vremena treba proći da znam jel operacija uspjela i jel preživjelo drvo?
Gal !
Jel može informacija gidi nabaviti taj DRIN?
-
Jedino mi ovaj dio sa gnojenjem nije najbistriji, dobio sam savjet od Hrvoja da ga pognojim sa 10-52-10, kao i tvoj savjet da ga nikako ne gnojim. Kaj sad?
Ni u kom slucajju nemoj tek izvadjeno drvo gnojit!!!Tek eventualno pred ljeto kad znas da ti se primilo, svako dva tijedna folijarno.Rekao sam eventualno, ne obavezno.
PS/ Vrlo solidno drvo, deblo dobrog karaktera.
M
-
Gal !
Jel može informacija gidi nabaviti taj DRIN?
Ja sam ga kupil u običnoj selskoj poljoapoteci prije 4g. Porijeklo talijansko, detalje neznam, nepokvarljiv, nepotrošiv (tri kapi na 1l vode - 0,3 ml)...
-
Ja kad sam gladan ja idem jesti pamakar nemo ni zube. :666:
P.S. Marinko tvoj način pali kod drveća kad se vade tokom 2 mj. a ne kad sve buja i raste.
-
Ja kad sam gladan ja idem jesti pamakar nemo ni zube. :666:
P.S. Marinko tvoj način pali kod drveća kad se vade tokom 2 mj. a ne kad sve buja i raste.
Ja ću citirati g.Waltera: paradoks je da list hrani korjen, a ne korjen lišće, lišće daje energiju od čega raste korjenje... iz toga treba izvlačiti zaključke (osnove biologije)
Moj bi bio: ...čovjeku bez zuba ne daš pršut (pa nek glođe :tlab: ), već mu daš finu goveđu juhicu...
-
Jedino mi ovaj dio sa gnojenjem nije najbistriji, dobio sam savjet od Hrvoja da ga pognojim sa 10-52-10, kao i tvoj savjet da ga nikako ne gnojim. Kaj sad?
Ni u kom slucajju nemoj tek izvadjeno drvo gnojit!!!
M
I mi smo do sada tako djelovali. Nikada nismo gnjojili tek izvađena ili presađena drva. I pazi ti ovo??!! Pitali smo Palla, i to nekoliko puta jer nismo mogli vjerovati da to on tako radi... Rekao je da on sve svoje biljke odmah nakon presađivanja ili odmah nakon vađenja iz prirode gnoji kao i sve ostale biljke, samo malo više novo presađene gnoji folijarno. Zapravo on to radi tako da uzme kanticu s pripremljenih gnojivom i zalije biljku po zemlji, a one koje je tek presadio ili izvadio a imaju lišće, onda polije i po listovima. I tako svakih 10-14 dana. Kaže on: Ako mi ne vjerujete da je to dobro za biljke, dođite u moj vrt i sami se uvjerite. Svi kažu da su moje biljke izuzetno zdrave i 'prpošne' (ne znam koju je točno riječ upotrijebio). Da sad ne ulazim u detalje njegovog objašnjenja... on je rekao da je sve dobro ispitao kod stučnjaka na fakultetima i ljudima koji se bave isključivo tom tematikom prihranjivanja biljaka te da je to bio jedini logičan zaključak i do se pokazalo kao dobro. Nešto je govorio i o knjigama koje pišu ljudi koji i nisu neki mrak srtučnjaci i da se puno toga samo stihijski prepisuje iz knjige u knjigu te nije potkrepljeno iskustvom onog koji piše. Pozvao se na prilično velike razlike u klimi (vlaga, temperatura..) između Japana i Evrope te i u tome leži takva velika razlika u vremenskim periodima presađivanja, gnojenja...i ostalog. A nažalost, većina autora knjiga temelj nalazi u japankim knjigama ne vodeći računa o tim razlikama. Možda negdje pronađem na sminkama točno obajšnjenje ZAŠTO, ono sam malo improvizirala.
-
Čisto dobro si improvizirala. Doslovce tako je rekao i onda kad je vidio čuđenje na licima prisutnih, još dodatno pojasnio tako da nema mjesta nesporazumu. Walter Pall gnoji odmah i to jednakom koncentracijom kao i kod starijih biljaka a još dodatno folijarno prihranjuje nove biljke.
Mislim ipak da nije mislio na ovakav slučaj kada je drvo izvađeno van sezone vađenja...tu bi možda ipak trebalo pustiti da rane na korjenu barem malo zarastu.
-
Moj bi bio: ...čovjeku bez zuba ne daš pršut (pa nek glođe :tlab: ), već mu daš finu goveđu juhicu...
Zato ljudima koji leze u bolnici na intenzivnoj njezi i ne daju prsut nego iz boce.To ti je ista stvar,kad vidis da je drvo nevitalno i lisce mu blijedi, prvo sta trebas napravit jeste skinut mu gnojivo(biogold ili ostalo)sa zemlje,stavit ga u hlad te mu provjerit korjenje.
Kod yamadorija treba prvo biti siguran(najmanje do ljeta) da se primio pa tek onda gnojiti.
M
-
Čisto dobro si improvizirala. Doslovce tako je rekao i onda kad je vidio čuđenje na licima prisutnih, još dodatno pojasnio tako da nema mjesta nesporazumu. Walter Pall gnoji odmah i to jednakom koncentracijom kao i kod starijih biljaka a još dodatno folijarno prihranjuje nove biljke.
Mislim ipak da nije mislio na ovakav slučaj kada je drvo izvađeno van sezone vađenja...tu bi možda ipak trebalo pustiti da rane na korjenu barem malo zarastu.
Ne znam što se događa kod drva izvađenih van sezone, ali Walter je bio prilično jasan i dobro kažeš da smo ga nekoliko puta pitali. On nema nikakvih posebnih tretmana za drva izvađena iz prirode i ona koja su već u posudama odavno. Zapravo ona netom izvađena još prihranjuje i folijarno. Možemo ga pitati na njegovoj stranici što se s ovakvih slučajevima, ali nekako mi se pri razgovoru o prihranjivanju činilo da kod njega nema izuzetaka. Nije li bilo tako?
-
Moj bi bio: ...čovjeku bez zuba ne daš pršut (pa nek glođe :tlab: ), već mu daš finu goveđu juhicu...
Zato ljudima koji leze u bolnici na intenzivnoj njezi i ne daju prsut nego iz boce.To ti je ista stvar,kad vidis da je drvo nevitalno i lisce mu blijedi, prvo sta trebas napravit jeste skinut mu gnojivo(biogold ili ostalo)sa zemlje,stavit ga u hlad te mu provjerit korjenje.
Kod yamadorija treba prvo biti siguran(najmanje do ljeta) da se primio pa tek onda gnojiti.
M
Vidiš, Walter kaže da kod nema nema iznimki niti kod yamadorija. I kaže, kao što sam već napisala, dođite k meni pa se sami uvjerite. A o bolesnim drvima ga posebno nismo pitali, i ona se po svoj literaturi ne bi smjela prihranjivati. Ali ovo njegovo nije bolesno koliko sam shvatila iz letimičnog pregleda marijevih tekstova.
-
Čisto dobro si improvizirala. Doslovce tako je rekao i onda kad je vidio čuđenje na licima prisutnih, još dodatno pojasnio tako da nema mjesta nesporazumu. Walter Pall gnoji odmah i to jednakom koncentracijom kao i kod starijih biljaka a još dodatno folijarno prihranjuje nove biljke.
Mislim ipak da nije mislio na ovakav slučaj kada je drvo izvađeno van sezone vađenja...tu bi možda ipak trebalo pustiti da rane na korjenu barem malo zarastu.
Ne znam što se događa kod drva izvađenih van sezone, ali Walter je bio prilično jasan i dobro kažeš da smo ga nekoliko puta pitali. On nema nikakvih posebnih tretmana za drva izvađena iz prirode i ona koja su već u posudama odavno. Zapravo ona netom izvađena još prihranjuje i folijarno. Možemo ga pitati na njegovoj stranici što se s ovakvih slučajevima, ali nekako mi se pri razgovoru o prihranjivanju činilo da kod njega nema izuzetaka. Nije li bilo tako?
Jeste, on jednako prihranjuje i tek izvadjene primjerke kao i one dobro zakorijenjene! Bas cu da probam da mojoj smreki dam jednu dobru dozu nPK gnojiva da vidim kako ce da reaguje!
-
Nije li bilo tako?
Je. Točno tako...ali ipak mi je malo čudno :whistle:
-
Nije li bilo tako?
Je. Točno tako...ali ipak mi je malo čudno :whistle:
Meni se cini logicno... Drvetu prihrana pomaze i daje mu snagu za rast novog korijena i oporavak...
-
Nisam cuo sve kada je govorio o supstratu... Sta bjese on koristi... Cini mi se da je spominjao treset i lomljenu ciglu... Ali bilo je jos nesto? :sarcastic:
-
da, i ja sam ćuo što je Pall rekao, ali ne zna ći da ću poslušati i postupiti po njegovom naputku. Ja prošle dvije godine uopće nisam prihvanjivao drva (što ne znaći da je to dobro za biljke). Pa koga ćete slušati, Palla ili moju malenkost? :mdr:
Prvo, ovo je bila šala, a drugo, trebalo bi znati čemu služe gnojiva. Ona su kao razno razne mirodije koje čovjeku služe za začinjavanje jela. Neslana juha nije dobra(barem meni), umjereno posoliti je dobro, osiguravamo kalcij i sl, potreban našem tijelu, ali previše soli... definitivno nije dobro, višak soli izaziva mnoge bolesti. Isto je sa šečerom, voćem punim vitamina itd.(o tome bi nam naši doturi mogli više pričati)
E, tako vam je dragi moji i sa prihranom biljaka. Malo nije dobro, kao i previše. Umjereno je za biljku najbolje.
Eto ja sam do sad tako radio, pokazalo mi se dobro, pa ću sa ovom recepturom nastaviti i nadalje. :smile:
-
Nisam cuo sve kada je govorio o supstratu... Sta bjese on koristi... Cini mi se da je spominjao treset i lomljenu ciglu... Ali bilo je jos nesto? :sarcastic:
Jesi li ti to sjedio na ušima? :threatening:
Samo to koristi. 80% lomljene pečene cigle (2-8mm) i 20% treseta. Rekao je da još nekad baci na to i ugljena jer ugljen ima baktericidna i fungicidna svojstva te rane na korijenu biljaka brže i lakše zarastaju te je drvo više zaštićeno.
-
Samo to koristi. 80% lomljene pečene cigle (2-8mm) i 20% treseta. Rekao je da još nekad baci na to i ugljena jer ugljen ima baktericidna i fungicidna svojstva te rane na korijenu biljaka brže i lakše zarastaju te je drvo više zaštićeno.
Ja bih te samo malo ispravio. On koristi maxit - pećene glinene kuglice otvorenih pora (građevinski materijal za suhe estrihe), ali je istih svojstava kao i lomljena cigla osim što nije crvena i ne treba ju prosijavati. I čini mi se ta je rekao da ga mješa sa humusom. Čisti treset je izrazito kiseo pH 3,5-4,5 i nije nimalo hranjiv (bjeli npr.)....Oću reći da se u takvu kiselost sade npr. azeleje...pa da si nebi neko uništio drvo. Ima na B4me pH tablica za pojedine vrste, pa provjeriti ph zemlje prije mješanja.
-
Ivo ripa video od vikenda, uskoro će biti gotov ... pa ćemo riješiti sve nejasnoće :smile:
-
Samo to koristi. 80% lomljene pečene cigle (2-8mm) i 20% treseta. Rekao je da još nekad baci na to i ugljena jer ugljen ima baktericidna i fungicidna svojstva te rane na korijenu biljaka brže i lakše zarastaju te je drvo više zaštićeno.
Ja bih te samo malo ispravio. On koristi maxit - pećene glinene kuglice otvorenih pora (građevinski materijal za suhe estrihe), ali je istih svojstava kao i lomljena cigla osim što nije crvena i ne treba ju prosijavati. I čini mi se ta je rekao da ga mješa sa humusom. Čisti treset je izrazito kiseo pH 3,5-4,5 i nije nimalo hranjiv (bjeli npr.)....Oću reći da se u takvu kiselost sade npr. azeleje...pa da si nebi neko uništio drvo. Ima na B4me pH tablica za pojedine vrste, pa provjeriti ph zemlje prije mješanja.
Meni se ipak čini da se radilo o tresetu (možda crnom) jer je glavni razlog što ga stavlja naveo da zadržava vlagu i mrvicu organske komponente, a biljke hrani tako da ih prihranjuje. To ga je i Sebastijan pitao još prije 2 mjeseca mejlom i tak je rekao.
A da, on ima maxit, no to si ja tak nekak prevedem u nama dostupno ovdje.
-
Ivo ripa video od vikenda, uskoro će biti gotov ... pa ćemo riješiti sve nejasnoće :smile:
Tak mi je žao kaj nemam više vremena. Sebastijan je nekaj već gledao, ali ja nemam ni 5 minuta mira. Da, treba to dobro još jednom ( više puta) odslušati pa će biti jasnije.
-
Ovo je što ja znam o tresetima...
Bijeli
Karakterizira ga velika moć upijanja, 10-15 puta veća od vlastite težine suhog.
Također ima i visoku kiselost koja se kreće pH 3,5-4,2. Najčešće se primjenjuje za uzgoj crnogorice i drugih acidofilnih biljaka (Azalea, Rododendron, idr.).
Bijeli treset je posve organskog sastava i sadrži tek tragove hranjivih mineralnih tvari, pa se pozitivno djelovanje bijelog treseta bez hranjiva sastoji u poboljšanju vodnog režima, zračne propusnosti tla i zakiseljavanja alkalnih zemljišta.
Crni
Crni treset u svom sastavu posjeduje veće količine mineralnih tvari koje su pogodne za rast biljaka.
Kiselost mu se kreće pH 6, 5-7, 2 tako da je i po tom svojstvu pogodan za uzgoj većine biljaka kojima odgovara neutralna ili slabo alkalna reakcija.
-
i meni se čini da je spomenio 20% treseta... ugljen je izuzetak, može ga se stavit... reka je da ugljen nekad koristi i kad ima ispravit biljku pa gurne na dno posude...
-
Ovo je što ja znam o tresetima...
Bijeli
Karakterizira ga velika moć upijanja, 10-15 puta veća od vlastite težine suhog.
Također ima i visoku kiselost koja se kreće pH 3,5-4,2. Najčešće se primjenjuje za uzgoj crnogorice i drugih acidofilnih biljaka (Azalea, Rododendron, idr.).
Bijeli treset je posve organskog sastava i sadrži tek tragove hranjivih mineralnih tvari, pa se pozitivno djelovanje bijelog treseta bez hranjiva sastoji u poboljšanju vodnog režima, zračne propusnosti tla i zakiseljavanja alkalnih zemljišta.
Crni
Crni treset u svom sastavu posjeduje veće količine mineralnih tvari koje su pogodne za rast biljaka.
Kiselost mu se kreće pH 6, 5-7, 2 tako da je i po tom svojstvu pogodan za uzgoj većine biljaka kojima odgovara neutralna ili slabo alkalna reakcija.
mašala!
-
Koristi treset, to sam dobro cuo! I napomenuo je da mjesavina ima bas malo minerala stoga ih treba puno prihranjivati... Vjerovatno odatle potice ona prica o "maxi prihrani"!
-
U MBM-u sam uzeo 250g nekog gnojiva 10-52-10. U literaturi piše da je P-fosfor zadužen za jačanje korijena i stabla. U petak naveče sam razmočio gnojivo, 1ml na 1L vode. U uputama na gnojivu piše 10ml na 2L vode. Time sam zalio grab i zalijevat ću ga svakih 7 dana. Kaj se bude dogodilo, budem vidio i pisao.
Jel ima gdi u ZG kupiti manje pakiranje treseta? Ono u Zrinjevcu je ogromna vreča koju nemam gdi ni držati, a ni potrošiti u par godina.
-
Sve mješavine koje se naprave za bonsai drveće su siromašne mineralima nevezano za vrstu treseta koji se koristi. Sama mješavina zemlje se kreira na taj način da zemlje biva vodopropusna čime se i smanjuje udio hranjivih tvari koje većinom zadržavaju vlagu u posudi. Ukoliko bi povećali njegov udio dobili bi korijen koji je podložan bakteriološkom napadu i on bi strunuo, a biljka uvenula. Kako bi rane brzo zacijelile i razvio se korijen potrebni su minerali koji se fotosintezom pretvaraju u različite oblike kemiskih spojeva.
:warn: I kako je već napisao Mario, P-fosfor je zadužen za stvaranje encima za rast. :warn:
Time hrana i samo dohranjivanje bivaju jako bitna stvar i nakon vađenja drveća iz prirode.
-
Sve mješavine koje se naprave za bonsai drveće su siromašne mineralima nevezano za vrstu treseta koji se koristi. Sama mješavina zemlje se kreira na taj način da zemlje biva vodopropusna čime se i smanjuje udio hranjivih tvari koje većinom zadržavaju vlagu u posudi. Ukoliko bi povećali njegov udio dobili bi korijen koji je podložan bakteriološkom napadu i on bi strunuo, a biljka uvenula. Kako bi rane brzo zacijelile i razvio se korijen potrebni su minerali koji se fotosintezom pretvaraju u različite oblike kemiskih spojeva.
:warn: I kako je već napisao Mario, P-fosfor je zadužen za stvaranje encima za rast. :warn:
Time hrana i samo dohranjivanje bivaju jako bitna stvar i nakon vađenja drveća iz prirode.
Moja odluka je definitivna i dok mi iskustvo ne pokaže drugačije, ja ću biljke prihranjivati u zemlju, tjedno jednom, nježnim otopinama gnojiva. Sad mi se još javlja neki crv koji me kopa da i folijarno navečer primjenim jedan tretman tjedno. Recimo petak zemlja, utorak list. Pa bum vidio kaj postižem. Naravno, jednog dana kad drvo postigne željeni izgled i bude bonsai, razmišljat ću, a i znati više, kako i koliko sa gnojivom.
-
Drvecu tolika kolicina "dopinga" moze samo da skodi... :yes:
-
Drvecu tolika kolicina "dopinga" moze samo da skodi... :yes:
i ja mislim da je to previše. Dovoljno je jednom u 2 tjedna. A tako je rekao i Pall u Kaštelima ;)
-
Drvecu tolika kolicina "dopinga" moze samo da skodi... :yes:
i ja mislim da je to previše. Dovoljno je jednom u 2 tjedna. A tako je rekao i Pall u Kaštelima ;)
Očekivao sam ovakve reakcije :yes:
Sad jel previše ili nije, pokazat će vrijeme. Preporučenu količinu sam oslabio za 5x a primjenjivat ću je 3x više. Meni to trenutno izgleda OK.
Svaka čast Pallu i svaki savjet koji dolazi od nekog iskusnog treba uzeti u obzir, no i Pall kao i svi mi, spreman je odstupiti u nekim situacijama i modificirati pravila shodno situaciji i konkretnom primjeru. Ne tvrdim ja da radim najispravniju stvar, samo isprobavam ;)
-
Od prošle srijede do jućer, skratio sam nekoliko hrastova. Neke do prve grane, a neke do visine primjerene debljini. Debljine su od 5-10cm. Jednom sam orezao i postrane korijene. Nisam ih fotkao jer su uglavnom ravni sa ponekim zanimljivim nebariem, ništa spektakularno. Baš me zanima kak će se ponašati i hoće li pustiti nove grane. Ako puste grane, poćet ću ih pripremati za vađenje. Pisat ću povremeno kaj se događa s njima, možda nekog zanima.
Grab o kojem smo pisali u ovoj temi se još drži. Jedan dan mi ga je malo zahvatilo sunce pa su neki listovi izgubili sok i djelomično se osušili. Stalno ga mistam, po 3-4 puta dnevno i naravno, lagano gnojim... i njega naravno :smile:
-
Samo piši, mene jako zanimaju hrastovi i prije ili kasnije će pasti neki kapitalac :chinaman:
-
I šteta što nisi slikao, tek toliko da se vidi o čemu pričaš. Ubuduće okidaj pa bilo to ne znam kako loše drvo.
-
I šteta što nisi slikao, tek toliko da se vidi o čemu pričaš. Ubuduće okidaj pa bilo to ne znam kako loše drvo.
Ajde onda budem fotkao :smile:
Malo mi je bed, lutati svim tim šikarama i nositi fotić koj mi je predragocijen da mu se nekaj desi u provlačenju kroz grmlje ili nekom slučajnom padu, no strpat ću ga u neku torbu :great:
-
Grab sa druge stranice ove teme je počeo pokazivati znakove života. Po deblu je pokazao 10tak pupova koji su svaki dan sve prpošniji. Ako se posreći i počnu se otvarati, budem fotkao da vidite kak izgleda.
Sad mi se javlja pitanje, jel su se ti pupovi pojavili zbog moje velike brige o njemu i stalnog mistanja (3-4x dnevno) ili su normalna reakcija nakon prvobitnog šoka od vađenja iu "krivo" vrijeme. Nadam se i vjerujem da je sve normalno, te da se grab primio i poćeo svoj novi život.
Isto kad i ovaj veći, izvadio sam i jedan manji, taj je pupove bacio još snažnije. Do kraja tjedna ću postati fotke jer imam male nedoumice oko jedne grane, kao i oko cijele koncepcije krošne.
Volio bi da mi netko napiše iskustva sa grabovima i trebam li ih i dalje držati u hladu ili ih sad mogu sunčati?
-
Grab tjera, to bolje što ga više šišaš :yes: Baš nemam neko veliko iskustvo, u proljeće sam izvadio jedan prilično stari grab. Grane su bile teško upotrebljive pa sam ga ošišao na nulu :mdr: ostavivši samo dvije najniže. Na svakom mjestu gdje je bila grana potjeralo je barem pet-šest novih grančica. Posađen je u hladovinu ali koliko sam čuo, sunce mu ne smeta, dapače. Ipak poluhlad bi bio najbolje riješenje s obzirom na situaciju kod tebe.
-
Grab tjera, to bolje što ga više šišaš :yes: Baš nemam neko veliko iskustvo, u proljeće sam izvadio jedan prilično stari grab. Grane su bile teško upotrebljive pa sam ga ošišao na nulu :mdr: ostavivši samo dvije najniže. Na svakom mjestu gdje je bila grana potjeralo je barem pet-šest novih grančica. Posađen je u hladovinu ali koliko sam čuo, sunce mu ne smeta, dapače. Ipak poluhlad bi bio najbolje riješenje s obzirom na situaciju kod tebe.
Zadnja rečenica je bit i suština, naglašavam "situaciju kod tebe" :great:
Vađen je u nepovoljno vrijeme, podosta je star, imao je veliku krošnju i debele žile koje su odlazile daleko od njega. Jedina pozitivna stvar u slučaju je bila relativno dobra korijenova bala sitnih dlačica.
Svuda se može pročitati da grab voli sunce i da ga se drži na suncu, a da sam ja ovog svog držao na suncu, danas bi imao sječanje na neuspio pokušaj. Ne zanosim se da sam uspio u ićemu, no grab pokazuje znakove života i sigurno ću ga držati više u hladu nego na suncu, pa makar i imao veće listove ove godine. Nek mi poživi do godine a i dulje pa će se sunčati do mile volje :yes:
Zaboravio sam reči da mu staro lišće propada iz dana u dan, na granama nisam primjetio ni jedan pup koji bi pokazivao znakove života, no možda se i to promjeni. Ako i ne bude... narast će nove grane. Ako je netko propustio... prihranjivao sam ga, petkom u zemlju. utorkom folijarno.
-
Veli meni moj grab da ima volje z aživotom. Fotke su snimljene u četvrtak, jučer sam mu skinuo sve listove jer su propali, a novih pupova sada ima i po granama, sve u svemu, svaki dan sam sve više radostan kad se pojavi nova zelena kvržica ili stara malo naraste :yupi:
-
Bilo je riječi i o ovom mališanu koji je potjerao još snažnije. Pustit ću ga nek divlja, ali ga neču vaditi iz ove posude, za sada! Volio bi čuti vaša mišljenja kak bi ga oblikovali. Ja sam povukao neke linije u bojama, oko kojih se troumim kaj maknuti, a vjerujem da imate i novih prijedloga za oblikovanje.
-
U subotu sam proveo 3h šetajući šumom. Privukla me ova bukva, visoka je oko 5m ali se na vršnih 2m osušila. Sviđa mi se nebari i kora koja je glatka i neoštečena. Ako se na jesen odlučim na pripremu, mislim da bi prvo trebao odrezati bočne korijene, možda bi je odmah i shratio, ustvari sigurno bi. Ako neko ima volje, nek mi da savjet, kada i kako da krenem u pripremu.
Skoro sam zaboravil... pri korjenju je debela 10-12 cm.
-
Krasno korijenje ali deblo je problematično. Gdje god da ga otpiliš nemaš rezervne grane koja bi mogla koliko toliko neprimjetno preuzeti ulogu novog vrha. Deblo je jednake debljine, ne stanjuje se i to bi ti mogao biti problem. Da se barem negdje piga...bemmu stvarno šteta
-
Krasno korijenje ali deblo je problematično. Gdje god da ga otpiliš nemaš rezervne grane koja bi mogla koliko toliko neprimjetno preuzeti ulogu novog vrha. Deblo je jednake debljine, ne stanjuje se i to bi ti mogao biti problem. Da se barem negdje piga...bemmu stvarno šteta
Gornja desna grančica bi mogla postati vrh, ako bukvu odpilim od nje prema lijevo dolje. Na fotki se ne vidi možda dobro, no drvo se sužava ravnomjerno. Meni se baš sviđa kaj je ravna ko svječa, ono baš mi je bukovski nastrojena :smile:
-
Onda probaj. Kada na jesen otpiliš vrh , odsjeci korjenje s jedne strane, iduće godine s druge strane. Onda ćeš već vidjeti da li ima i centralni korijen, tj, da li se klima ili je i dalje čvrsta. Ako je i dalje čvrsta onda je ostaviš još tu godinu i na iduće proljeće režeš centralni i vadiš. Za to vrijeme bi trebala pustiti nove grane, ako ne pusti, onda je nema smisla vaditi ali ako pusti, onda sretno 8) Uostalom tako ćeš dobiti na vremenu i sam vidjeti da li te zadovoljava. Tako su jednom meni ovdje savjetovali... i bili su u pravu.
Ja ih nekoliko tako pripremam za vađenje, ali nekak slabo tjeraju nove grane, bolje mi se razvija ono što sam izvukao odprve.
-
Bilo je riječi i o ovom mališanu koji je potjerao još snažnije. Pustit ću ga nek divlja, ali ga neču vaditi iz ove posude, za sada! Volio bi čuti vaša mišljenja kak bi ga oblikovali. Ja sam povukao neke linije u bojama, oko kojih se troumim kaj maknuti, a vjerujem da imate i novih prijedloga za oblikovanje.
Ja bih crvenim linijama, pa ožicat (kad padne lišće) prema stilu "puhanja vjetra". A grane bih sada maknuo, jer rane kroz sezonu rasta lakše zacijele.
-
Onda probaj. Kada na jesen otpiliš vrh , odsjeci korjenje s jedne strane, iduće godine s druge strane. Onda ćeš već vidjeti da li ima i centralni korijen, tj, da li se klima ili je i dalje čvrsta. Ako je i dalje čvrsta onda je ostaviš još tu godinu i na iduće proljeće režeš centralni i vadiš. Za to vrijeme bi trebala pustiti nove grane, ako ne pusti, onda je nema smisla vaditi ali ako pusti, onda sretno 8) Uostalom tako ćeš dobiti na vremenu i sam vidjeti da li te zadovoljava. Tako su jednom meni ovdje savjetovali... i bili su u pravu.
Ja ih nekoliko tako pripremam za vađenje, ali nekak slabo tjeraju nove grane, bolje mi se razvija ono što sam izvukao odprve.
Najviše volim ovak jednostavne savjete :yupi:
Čitao sam, ako se ne varam tvoje postove u kojima govoriš isto ovo. To mi se čini sasvim OK, a i vrijeme koje utrošim na pripremu, radi za mene i ostavlja mi prostora da mi bukva sama veli, kakve su joj namjere ;)
Samo da me ne pukne onaj crv nestrpljivosti :whistle:
-
Bilo je riječi i o ovom mališanu koji je potjerao još snažnije. Pustit ću ga nek divlja, ali ga neču vaditi iz ove posude, za sada! Volio bi čuti vaša mišljenja kak bi ga oblikovali. Ja sam povukao neke linije u bojama, oko kojih se troumim kaj maknuti, a vjerujem da imate i novih prijedloga za oblikovanje.
Ja bih crvenim linijama, pa ožicat (kad padne lišće) prema stilu "puhanja vjetra". A grane bih sada maknuo, jer rane kroz sezonu rasta lakše zacijele.
Crveno je i meni izgledalo najbolje prvih dana, poslije su došle dvojbe pa trojbe. Sad mi opet crveno izgleda dobro, al si mislim jel dovoljno samo dvije grane ili bi trebalo još koju gurati u smjer vjetra. Ima dolje po deblu novih pupova iz kojih mogu pustiti grane, no one bi bile tanj eod gornjih pa ne zanam kak bu to izgledalo.
-
Evo još jedne koju sam srezao prije 1mj. dana. Znam bi sam nestrpljiv i protiv pravila. :rules:
U subotu sam je obišao i ona iako ne tjera nove pupove (bar nisam skužio), izgleda dobro i živo. Ona je na klizištu i od prije mj. dana je izgubila puno zemlje ispod sebe. Mogla bi uskoro ostati sva u zraku, drži se za jedan korijen koji ide u brijeg,a ovi vidljivi su svi u zraku. Kaj bi vi napravili? Na fotki se loše vidi drvo, u prirodi izgleda bolje i sviđa mi se. Debela je oko 15cm, možda malo tanja.
-
Ja bi to izvukao. Ako zemlja opada s nje, može riknut, Ali bi je zakopao u zemlju a ne u posudu. Btw meni izgleda bitno bolje od one stupaste.
-
Evo još jedne koju sam srezao prije 1mj. dana. Znam bi sam nestrpljiv i protiv pravila. :rules:
U subotu sam je obišao i ona iako ne tjera nove pupove (bar nisam skužio), izgleda dobro i živo. Ona je na klizištu i od prije mj. dana je izgubila puno zemlje ispod sebe. Mogla bi uskoro ostati sva u zraku, drži se za jedan korijen koji ide u brijeg,a ovi vidljivi su svi u zraku. Kaj bi vi napravili? Na fotki se loše vidi drvo, u prirodi izgleda bolje i sviđa mi se. Debela je oko 15cm, možda malo tanja.
Čekaj sezonu mirovanja, pa vadi vani!!! :smile:
-
Ja bi to izvukao. Ako zemlja opada s nje, može riknut, Ali bi je zakopao u zemlju a ne u posudu. Btw meni izgleda bitno bolje od one stupaste.
I ja bi, još jedna jača kiša i stvarno bi mogao biti osuđen na propast. A možda preživi ako ga zakopam na povoljnije tlo.
Da izgleda zanimljivo! No još ga treba skratiti, barem na pola visine. Kad sam bio prvi puta, nisam imao jači alat od škara, a drugi put sam imao fotić pa se nisam penjao. Vadim ga prvom prilikom, pa kak Bog da!
-
I ja bi, još jedna jača kiša i stvarno bi mogao biti osuđen na propast. A možda preživi ako ga zakopam na povoljnije tlo.
Da izgleda zanimljivo! No još ga treba skratiti, barem na pola visine. Kad sam bio prvi puta, nisam imao jači alat od škara, a drugi put sam imao fotić pa se nisam penjao. Vadim ga prvom prilikom, pa kak Bog da!
neće mu bit ništa od kiše ... kako je do sada živio.
Gora je stvar vaditi biljke u sezoni rasta.
-
Marija to kaj veliš je istina, ali ovo drvo je raskopano zbog ljudske ruke. Održavanje cesta je u puno slučajeva kobno za drveće u njihovoj blizini. Moje skromno mišljenje je da je vadiš što prije kako se nebi osušio nebari jer ako je kasnije izvadiš više je ne buš mogao ukorijeniti.
-
Meni se cini da bi mogao imati velikih problema oko korijenja kod ove bukve. Vjerovatno joj je sitno korijenje duboko i morat ces je posadit u veliku posudu ili mozda cak vrt. Ovi korijencici koji se vide su vjerovatno vec suhi. Da sam je nasao to stablo i da ga zelim izvadit, zariskirao bih (nece bas biti puno jakih kisa do sezone mirovanja i odrona) i vadio je zimi, jer radi se o ionako osjetljivom i ne bas vitalnom (cini mi se s obzirom koliko je razgranata) drvu kojem vadjenje u sezoni rasta ne bi bas pasalo.
-
Valjda se ne drži za ove velike bukve?! Mi smo prije nekog vremena našli jednu fenomenalnzu , ali rasla je iz korijena velike iz neppsredne blizine cca 2m. Bojim se da to onda i nije neka sretna okolnost. Dobro, ova već ima jedan dio korijena vani pa djeluje obečavajuće.
-
Mišljenja su podijeljena pa već vidim Maria kako vadi bukvu :mdr:
Biti će to zanimljivo iskustvo za sve.
-
Mišljenja su podijeljena pa već vidim Maria kako vadi bukvu :mdr:
Biti će to zanimljivo iskustvo za sve.
:lol:
Da znaš da mi nije lako :smile:
Bukva izgleda bolje nego na fotki, ovi korijeni koji vise u zraku i suhi su, bi se mogli iskoristiti za suhu dekoraciju (jin, ako se ne varam) i cijela bukva bi izgledala zanimljivo, no i posuda bi trebala biti oveća ili ostaviti suhe dijelove van posude. Bilo bi mi najdraže kad bi neko (npr. ti) otišao samnom tam da vidiš, ipak imaš iskustva s bukvama.
Na novom nam forumu sam dobio vrlo konstruktivan savjet od Sandeva, sve kaj tam piše je tolko realno i podkrjepljeno da se teško tome suprostaviti. U tekstu mi je približio bukvu više nego sve knjige koje sam imao u rukama (dobro nije ih puno bilo). Pogriješio sam samim tim što sam bukvi uklonio puno krošnje, sada sam stvarno u nedoumici i prospavat ću još koju noć prije odluke.
-
Moja iskustva su ti više nego skromna, imam nešto bukvica a neke pripremam u prirodi ali to je sve započelo tek prije desetak mjeseci i ne znam kako će se dalje razvijati. Moji savjeti uglavnom nisu bazirani na iskustvu nego na pročitanom ili na savjetima koje sam dobio od iskusnijih ovdje na forumu. Koliko znam, jedino Gal i Sandev imaju neposredna iskustva s bukvama.
A što se tiće savjeta od Sandeva, on ih daje bez zadrške i uvijek su konkretni i kvalitetni.
Ako želiš, možemo otići to pogledati, ali bojim se da ti neću biti od neke velike pomoći jer i sam tek učim.
-
Koliko znam, jedino Gal i Sandev imaju neposredna iskustva s bukvama.
Jok! Prvu sam izvadio prošle godine (neke i uz višegodišnju predhodnu pripremu, a neke bez..), tak da....mi mnoge stvari nisu sjele na mjesto. Jedino sam u potpunosti siguran da su mnogo mušićavije nego sam to mogao naslutiti, a onda vlada pravilo da nema pravila... Nije se primila samo jedna od njih deset i to ona najbolja, preko noći se osušilo lišće ko da ju je netko brenerom spalio... polažem nadu da će možda potjerati krajem ljeta. Nikad se ne zna.
-
...Ako želiš, možemo otići to pogledati...
Zadovoljstvo je moje ako se dogovorimo i odemo, ako ništ drugo budemo kvalitetnije procjenili ponudu :yupi:
-
Valjda se ne drži za ove velike bukve?! Mi smo prije nekog vremena našli jednu fenomenalnzu , ali rasla je iz korijena velike iz neppsredne blizine cca 2m. Bojim se da to onda i nije neka sretna okolnost. Dobro, ova već ima jedan dio korijena vani pa djeluje obečavajuće.
Nisam sad 100% siguran, jel se drži za veliku bukvu. Ako se sve poklopi, idem jedan dan za vikend pa ću procijeniti.
-
Od prošle srijede do jućer, skratio sam nekoliko hrastova. Neke do prve grane, a neke do visine primjerene debljini. Debljine su od 5-10cm. Jednom sam orezao i postrane korijene. Nisam ih fotkao jer su uglavnom ravni sa ponekim zanimljivim nebariem, ništa spektakularno. Baš me zanima kak će se ponašati i hoće li pustiti nove grane. Ako puste grane, poćet ću ih pripremati za vađenje. Pisat ću povremeno kaj se događa s njima, možda nekog zanima.
U subotu sam obišao hrastove. Svi su potjerali nove grane po stablu (cca 20 dana), i oni kojima sam skratio bočno korjenje i oni kojima nisam dirao korijen. Jedina razlika u načinu tjeranja novih grana je kod mlađih hrastova s glatkom korom koji su obilno pustili grane za razliku od starijih sa grubom i raspucalom korom koji imaju duplp manje grana. Ohrabren time, srezao sam i jednog kapitalca debelog cca 15 cm pri tlu. Orezao sam mu i bočno korijenje koje baš i ne čini neki nebari, no budemo vidli kaj bude dalje.
-
Obišao sam u subotu bukve po medvednici. One kojima nisam dirao korijen već samo drastično srezao grane, počele su puštati nove pupove, a neke več imaju i nove grane. Jedna kojoj sam odrezao površinsko korijenje, a ostavio centralni, počela se sušiti i mislim da će propasti, no stoji tam gdi je pa čemo vidjeti do godine.
Evo fotki gdi se vidi da su bukve živnule, pa i ona na klizištu.
-
Evo i dvije fotke možebitnog formiranja klizištnebukve
-
Još jedno drfce za koje nisam potpuno siguran jel jela il nije, no dopalo mi se, a vas pitam ima li smisla od ovoga raditi bonsai?
Visoko je oko 35cm. Pustilo je nove izdanke po deblu, pa si mislim da bi možda moglo još koji, a ako ne, ima ova dva koja bi mogla napredovati.
-
I još jedna viđena bukva, sa možebitnim rezom i granama koje bi ostavio u cijelosti dok ne potjera nove.
Iznad korijena je široka cca.12cm.
-
Obišao sam u subotu bukve po medvednici. One kojima nisam dirao korijen već samo drastično srezao grane, počele su puštati nove pupove, a neke več imaju i nove grane. Jedna kojoj sam odrezao površinsko korijenje, a ostavio centralni, počela se sušiti i mislim da će propasti, no stoji tam gdi je pa čemo vidjeti do godine.
Evo fotki gdi se vidi da su bukve živnule, pa i ona na klizištu.
Eto vidiš.... korijenje se ne dira u sezoni rasta. S krošnjom je hvala bogu druga stvar :smile:
-
Eto vidiš.... korijenje se ne dira u sezoni rasta. S krošnjom je hvala bogu druga stvar :smile:
Bukvi se izgleda ne dira :smile:
No hrastovi su potjerali ko bedasti, grabovi također, a srezao sam im korijenje, ako nisam slao fotke, poslat ću ih !
-
Ovako je grab izgledao nakon vađenja:
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=284.msg4982#msg4982
Ovako kad je počeo puštati pupove:
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=284.msg5781#msg5781
A ovak izgleda sada, sa novim lišćem, jer staro se osušilo pa sam ga skinuo čim su pupovi ojačali.
Na doljnjoj desnoj grani ima tri pupa koja se najsporije kreču, no živi su. Pretpostavljam da sad drvo razvija korijen, jer su listići ovak već dva tjedna.
-
Isti dan je izvađen i ovaj maleni:
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=284.msg5783#msg5783
Koji sada izgleda ovako...
-
Opet sam u subotu bacio jednu laganu šetnjicu po Medvednici. Evo nekoliko fotki trenutnog stanja par drva koje su na čekanju. Vrijeme će pokazati kaj s njima bude u budučnosti, mislim sama drva će pokazati :smile:
Prvo jedna jela, orezana prije 1mj, pa opet u subotu, tek tolko da grane budu po pravilu.
-
I dvije bukvice...
-
I jedna bukvica koju sam orezao prije više od mj. dana i dok sam je rezao, nešto je puklo u korijenu, pomislio sam da sam je trajno oštetio i da ću je idući puta nači suhu, no ona veli da ima nade i volje za život. Lagano sam je prodrmao i ponovo se uvjerio da je ne drži ništa. Vidjet čemo kaj bude do proljeća, e da, ima i novih pupova po njoj.
-
Jedan glog koji sam srezao prije 5g. pa je u međuvremenu gorio pa sam ga opet rezao i sad je on pokazal volju za druženjem. Prva fotka je onak kak je sada, a druga fotka onak kak si ja mislim da bude.
-
Svidio mi se nebari kod ovog graba pa sam ga malo skratio. Vidjet ću kak će potjerati pa ga možda iskopam za koju godinu.
-
Na kojoj visini si ga odrezao?
-
Na kojoj visini si ga odrezao?
6x debljina debla kod ove žučkaste točke na zadnjoj fotki. Mislim da ima 50-60cm, no to je full otprilike.
-
Svidio mi se nebari kod ovog graba pa sam ga malo skratio. Vidjet ću kak će potjerati pa ga možda iskopam za koju godinu.
Svidja mi se ovaj grab! :smile: :great:
-
Svidio mi se nebari kod ovog graba pa sam ga malo skratio. Vidjet ću kak će potjerati pa ga možda iskopam za koju godinu.
Svidja mi se ovaj grab! :smile: :great:
Od svih grabova koje sam pronašao, ovaj ima najbolji nebari i dobro deblo koje ima dobar muving i simpa uzdužnu raspucalost kore pa izgleda staro. Zavoj od korijena na deblo je bar meni najbolji dio. Nadam se da će baciti nove grane i rasporediti ih donekle smisleno. Vjerujem ja u njega :smile:
-
Slažem se sa Andrijom. Ja bih je vadio u XI-XII mesecu . Veliki je problem ako je izrasla iz korena velike bukve, što ja mislm da je slučaj. Tada je verovatno ne bih ni vadio.
-
Moj odgovor se odnosi na bukvu :tup:
-
Slažem se sa Andrijom. Ja bih je vadio u XI-XII mesecu . Veliki je problem ako je izrasla iz korena velike bukve, što ja mislm da je slučaj. Tada je verovatno ne bih ni vadio.
O da, i meni se tako čini. Medvednica je puna krasih mali bukvi koje rastu iz korijena velikih bukvi. Milsim da je to uzaludan posao.
Kaj se nebarija tiće na grabu... super. Onće vjerojatno ionako potjerati. Grabovi su ko kineski brijestovi. Teško ih je ubiti, al ima i takvih :mdr:.
Neki dan sam pročitala na Pallovoj stranici... veli da uopće ne razmatra opciju vađenja bilo kojeg bjelogoričnog drva ukoliko nebari nije vrhunski. To mi zvuči dosta normalno. Čovjer si može u vrlo kratkom vremenu 'načupati' toliko drveća a da zapravo nemaju primarne kvalitete budućeg bonasaija. A čini mi se da je to u prvom redu korijen i njegov izgled. Grane se puno lakše formiraju i 'stvore' na željenim mjestima.
-
e bas sam trazil ovu temu moze samo ukratko da neko objasni...
znaci dok se vadi drvo iz prirode npr u nekoj sumi, koji je postupak da se izvadi ak nije lako izvaditi
-
e bas sam trazil ovu temu moze samo ukratko da neko objasni...
znaci dok se vadi drvo iz prirode npr u nekoj sumi, koji je postupak da se izvadi ak nije lako izvaditi
Trebaš imati kramp i neki alat za detaljno kopanje. Treba sačuvati što više sitnog korijenja. Mladice nije vadit neka znanost, ali za kvalitetnije primjerke koji često znaju rasti u zeznutim uvjetima, u kamenitom terenu, vađenje je zabava koja traje ponekad i par sati.
-
da znam za kamenje...imam kramp nije bas pravi mali rucni je ali on mi je bolji za kamenje.
inace mene muci to kaj tam di ja najvise drva nadjem (stari kamenolom, stara pruga ili šuma) tam 90% drva ima 2,3 duga korjena prek kojih sve uzimaju hranu a opce nema malog sitnog korjenja okolo nek sve ide prek ta 2 korjena koji su jako dugi i onda na kraju imaju sitno korjenje...probal sam na nekim drvima odrezati korjen je i cekati da se razvije ali nije se razvilo :cry: u uvenula su drva
a drugi problem u sumama dok sve okolo iskopam oko korjenja kaj da onda otpilim glavni korjen koji ide duboko ta drva u sumi imaju vise korjenja pa je lakse i dali treba maknuti tu zemlju s korjenja dok se ide posaditi u supstrat
-
Ako je kamenito onda veliki kramp, poluge i već legendarni Čajkomlat :mdr:
-
imam i ono dljeto za klesanje kamena...s tim jako dobro ide ali sporo
e da pitam imam na dvoristu jedan javor koji je sirok oko 20 cm mozda malo manje (budem snimil)
ima jako debelo korjenje i nema opce sitnog korjenja pri vrhu i na onoj visini di bi trebalo...kak da to izvadim jer mislim da je to korjenje ispod siroko prek 70 cm i isto tolko duboko