Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => ESTETIKA => Autor teme: marinko beg - 28-01-2007, 00:58:08
-
Ja bih pokrenuo ovu po meni jednostavnu a opet vrlo vaznu temu u vezi sa kreiranjem bonsaia od,izrazit cu se "divljeg materijala"tj.Yamadorija.
Tlo bivse JUG. je vrlo pogodno za nalazenje vrhunskih yamadorija i vidim da se dosta njih bavi ili pokusava baviti time.
Da bi yamadori bio to sto jest,treba da ispuni nekoliko kriterija.Kao prvo da ne bude zabluda,ne moze se yamadori zvat bilo kakvo drvo samo zato sto je malo.
Kao prvo,treba da bude dovoljno staro.Gdje je granica?Pitanje dobre prosude,ja uvjek kazem "nesto sto je sigurno starije od mene"
Treba da je zakrzljalo i da po mogucnosti bude"karakterno",sto znaci deblo cudnovatih proporcija,dovoljno debelo za svoju velicinu,ima dobar nebari krivudavo deblo...U nekim slucajevima moze drvo da se drasticno skrati,kao u slucaju Aleksinog jasena.Uglavnom da skratim radi se o materijalu poput maslina ,zelenika i drugih dobrih stvari koje Marija i njeni kompanjoni nalaze. :great:
Nakon sto se yamadori iskopa i presadi prodje vise godina truda i tehnike da bi se pridobilo na razgrananju.Ovdje se preporuca drvena kaseta jer drvo u njoj najbrze raste.kad se ustanovi da je drvo dovoljno razgranato,ozici ga se i formira(taj se dio cesto zove prvo formiranje jer drvo moze u buducnosti da "evoluira")te do godine u proljece posadi u bonsai posudu.
Do sada se ovo zvao materijal,a od sada mozemo da kazemo da smo dobili Pre-bonsai!Ovo stoji pod usklicnikom jer vidim da neki vec mrsavo drvo od par godina posadjeno u posudu zovu bonsai,a to sigurno nije.
Zavisno od tehnike,pravilnog zalijevanja,odgovarajuce zemlje,pravilne fertilizacije i ostalih uslova ovo drvo moze sto prije da evoluira od Pre-bonsaia do konacno Bonsaia.Nazalost se cesto mnogima dogadja da nikad ne postane bonsai zbog zanemarenih kriterija koje sam naveo ovdje gore.
Neka neki ne padaju u "depresiju" zbog ovoga objasnjenja.Ovo izgleda komplicirano,i meni je bilo u pocetku,vjerujte mi;ali sve se da naucit.
Naravno lako je meni reci,jer ipak sam ja ovaj hobby naucio na zapadu uz budno oko vrhunskog ucitelja.I sve je ovdje lakse,mi ovdje imamo pred nosom sve od A do Z samo treba novaca...Samo da vam recem jednu stvar u cemu su Spanjolci ,Talijani VI u prednosti nad zapadom europe.Vi imate krs,a to je zlatni rudnik.Ja se od srca nadam da ce se jednog dana i zemlje bivse JUG. moci mjeriti sa najboljim nacijama u europi;a ja cu u dijaspori kolekama reci;"Da...To su bonsai mojih zemljaka".
Hvala na paznji.
Marinko
-
Ne moze se yamadori zvat bilo kakvo drvo samo zato sto je malo.
Istina. Obratite pažnju od čega su ova tri istinska bonsai majstora krenuli da bi dobila ove bonsaije.
-
... još
-
... još
-
To od čega su krenuli većina početnika bi zaobišla u širokom luku. Ono što je njih zanimalo je dio od površinskog korjena (nebari) i deblo. Taj dio traži da bude zanimljiv i on je taj koji daje ljepotu stablu. Krošnja se naknadno postiže kroz godine, priroda je oblikovala onaj najljepši dio.
-
To od čega su krenuli većina početnika bi zaobišla u širokom luku. Ono što je njih zanimalo je dio od površinskog korjena (nebari) i deblo. Taj dio traži da bude zanimljiv i on je taj koji daje ljepotu stablu. Krošnja se naknadno postiže kroz godine, priroda je oblikovala onaj najljepši dio.
To si vrlo dobro rekao.Ovo je vrlo vazno za one koji traze yamadori u divljini a nemaju dosta iskustva.I ja sam prije u alpama ponekad prolazio mrtav,hladan kraj"prirodnih remek djela".
M
-
Pozdrav svima!
Dosad nisam imao prilike da se predstavim... pa evo ukratko: bavim se ovim lijepim hobijem cca 4 godine, počelo je kao kod većine kupovinom trgovačkog sfrkanog smeća koja je naravno uvenulo... što i nije tako loše jer je rezultiralo radoznalošću, traženjem prikladne literature te naposlijedku danonoćnim kopanjem po netu…i eto uvuče ti se pod kožu i prije nego si toga svjestan…. godina surfanja bila je otprilike dovoljna da izbjegnem početničke greške (sjemenke, mladice, čupanje svega što se da iščupati…) i to zahvaljujući ljudima na forumima koji su otvoreno pisali o tome. Tako je prvo vađenje yamadorija bilo gotovo 90 % uspješno, no početnički uspjeh rezultirao je prevelikom sigurnošću pa sam borove vadio i krajem ljeta (netko je napisao da je imao upravo tada najbolje rezultate), moji su bili poražavajući. Nekoliko primjeraka sam "ubio" i pretjeranim-preranim oblikovanjima…. Da ne dužim, namjera mi je bila reći kako je razmjena iskustava ma kakva ona bila bolja podloga za učenje od bilo kakve literature. Naravno klubovi i radionice su na prvom mjestu, a za one koji nisu u mogućnosti djelovati preko kluba (na primjer ja) forum je dragocjeno mjesto. Ovim putem zahvaljujem pokretačima i administratorima na trudu, 8) a ja ću koliko mi vrijeme bude dopustilo podijeliti svoja iskustva sa Vama. Želio bih da na ovom forumu objavljujemo naša iskustva (slike, slike i slike)…
Kako je Zagorje "poznato po kršu" takov je i materijal! :grrrrrr: Evo jedan crni bor koji nije nikako bio pogodni materijal za bonsai ali je bil na mjestu gdje ne bi još dugo opstal. Nakon jdne godine počivanja i oporavljanja pokušal sam sa tehnikom dodavanje grane. Zasad dobro urasta, no pitanje je dal će ikad sokovi krenuti novim putem (za par godina ću sigurno saznati…). Nažalost nemam međuslike (pravi bonsaista u desnoj ruci drži alat, a u lijevoj fotoaparat…)
-
Dobrodošao 8)
-
Dobro dosao!Sta se tice borova,to jest istina da je najbolji dio godine za iskopavanje upravo KRAJ LJETA.Zasto je to tako?borovi krajem ljeta cesto produciraju tzv "drugi rast",prvi i najaci je naravno u proljece.Takodjer vrijeme za rekuperaciju ostecenih zila je idealno.
M
-
Dobro dosao!Sta se tice borova,to jest istina da je najbolji dio godine za iskopavanje upravo KRAJ LJETA.Zasto je to tako.borovi krajem ljeta cesto produciraju tzv "drugi rast",prvi i najaci je naravno u proljece.Takodjer vrijeme za rekuperaciju ostecenih zila je idealno.
M
Da teoretski to je stverno tako...no moje iskustvo je nešto sasvim drugo. Krajem ljeta (rujan/listopad) 2004 sam vadio borove Pinus Sylvestris (nekoliko ne odveć starih primjeraka) primio se samo jedan. Jednostavno nisu na proljeće potjerali pupove i početkom ljeta su se osušili - primio se samo jedan. Na proljeće (ožujak) 2005 i 2006 vadio sam iste, sa istog mjesta, u istu mješavinu zemlje... evo svi rastu ni jedan nije krepal! Ali sa vađenjem borovnice se desilo upravo obrnuto. Nijedna se nije primila koja je izvađena u proljeće (bilo je primjeraka sa kompletnim korjenjem). Na Slovenskom Bonsai forumu neko je napisao da otkad presađuje borovnice sredinom rujna nije mu se ni jedna osušila. Tako sam i ja došao na ideju da u to vrijeme probam vaditi i prve izvađene 2005 su se sve primile. Prošle godine sam vadio nekoliko starih primjerka, kako su prošla 4 mjeseca samo je jedna malo "sumnjiva" ostale su odbacile pojedine grane (iglice na tim grančicama su postale svjetlo smeđe i otpadaju). Inaće tako izvađene borovnice tjekom zime izgube zelenu boju (posive ili lagano posmeđe) no dok ne postanu svjetlo smeđe (bez primjesa zelene boje) dotle nisu za otpis. Na proljeće jednostavno ponovo zazelene i potjeraju izboje. Godinu dana prije i poslije vađenja ili presadnje ne podnose nikakvo orezivanje.
-
Taj teren gdje vadis silvestrise,jeli kamenit ili samo zemlja?Ipak treba imat posebnu tehniku.
M
PS/Nisam znao da u zagorju ima krsa!???
-
Dobro dosao!Sta se tice borova,to jest istina da je najbolji dio godine za iskopavanje upravo KRAJ LJETA.
Kraj ljeta u Belgiji nije isto što i kraj ljeta u Dalmaciji ili Zagrebu i oko toga bi trebalo pripaziti...
Inače što se borova tiče, oni se ne vade krajem ljeta, već u 8. mjesecu kada je najveća vrućina - jer upravo zbog te vrućine kako bi se zaštitili borovi zapadnu u stadij mirovanja (iako je sezona rasta za sve ostale biljke) :warn: .... to mi je rastumačio magistar šumarstva ... :yes:
-
Taj teren gdje vadis silvestrise,jeli kamenit ili samo zemlja?Ipak treba imat posebnu tehniku.
M
PS/Nisam znao da u zagorju ima krsa!???
Jedini tereni na kojima se mogu naći zakržljala drvca su na mjestima gdje se na 5 cm ispod šumskog tla nalazi čisti pijesak (kvarcni), a drugo mjesto su stjenoviti obronci i napušteni kamenolomi (živim u blizini planine Ivančice). Silvestrise sam vadio na oba - na pijescima štihačom i alatom za kopanje, a na stjenama "teškim alatom" čekić, poluga, štemajzlin, prskalica sa vodom i ostalo. Što se tehnike tiće to ovisi o drvetu (vrsti i veličini), tlu (kamen, pjesak..), lokaciji (udaljenost od ceste, odnosno koje je vrijeme potrebno od vađenja do sadnje..), a i o godišnjem dobu. Ukratko prvo kad drvo pronađem obilježim ga na karti (sada i fotografiram), u miru kod kuće analiziram (dali ću prvo formirati krošnju - grubo orezivanje, ili ću prvo krenuti sa oštećivanjem glavnog korijenja, ili u kombinaciji...), drveće vadim tek kad sam siguran da sam sve poduzeo (koliko mi to znanje dopušta) za što sigurnije preživljavanje. Na primjer dan prije vađenja kod kuće imam uvjek spremno nekoliko posuda različitih veličina, ali i mjesto u "vrtu", jer nikad neznaš koliko ćeš korijenja izvaditi... Ponekad i nakon nekoliko sati štemanja odustanem od vađenja. Nadavno sa napravio kalendar vađenja za nekoliko godina unaprijed sa lokacijama, vrstama drveća, predradnjama i planiranim vremenom vađenja...koji dopunjujem kako materijal nalazim...
-
]
Kraj ljeta u Belgiji nije isto što i kraj ljeta u Dalmaciji ili Zagrebu i oko toga bi trebalo pripaziti...
Inače što se borova tiče, oni se ne vade krajem ljeta, već u 8. mjesecu kada je najveća vrućina - jer upravo zbog te vrućine kako bi se zaštitili borovi zapadnu u stadij mirovanja (iako je sezona rasta za sve ostale biljke) :warn: .... to mi je rastumačio magistar šumarstva ... :yes:
Nije isto,samo ja sam mislio na kraj ljeta u alpama a ne u Belgiji.Ovo drugo si u pravu,zapravo oko 15/8,samo problem je u klimatskoj razlici i visini izmedju Alpa i Belgije plus 1000 km transporta po vrucini,tako da ja borove ipak vadim u rujnu! :yes:
M
-
Ja borove vadim isključivo od 12 do 02 mjeseca, hvala bogu, uspjeha imam, svi prežive. :neutral:
-
Ja borove vadim isključivo od 12 do 02 mjeseca, hvala bogu, uspjeha imam, svi prežive. :neutral:
I ja ih vadim u tom periodu ... iako se može u fazi tog ljetnog mirovanja... :smile:
-
Ako neko "manje iskusan" (ipak smo svi manje ili više početnici - bez uvrede!) pročitao sve postove lako može zaključiti da se borovi mogu vaditi praktički cjele godine. Stoga jedan paušalni zaključak:
-priobalje: borove vaditi u 8, 12, 1 i 2 mjesecu.
-kontinent: kraj 2 do sredine 3 mjeseca (ako snijeg dopusti inaće pričekati slijedeću godinu)
-alpe 9 mjesec (vrlo logično jer snijeg se nerijetko zadržava do 5 mjeseca...)
-
Slika prva: Pinus nigra izvađen krajem veljače 2004.
Slika druga: mirovanje do jeseni prošle godine
slika treća: prva obrada grana - grane su potpuno krute te pucaju i na najmanje savijanje - pa stoga tehnika sa rafijom...
izvađen je sa litice gdje mu je korijenje bilo u jednoj pukotini te je rastao u cca pola litre zemlje, zato je "mršav" premda bi prema odsjećenim granama trebao imati barem 30-40ak godina...kritike i sugestije molim!
-
Slika prva: Pinus nigra izvađen krajem veljače 2004.
slika treća: prva obrada grana - grane su potpuno krute te pucaju i na najmanje savijanje - pa stoga tehnika sa rafijom...
Vidim da se nakon 3 godine nista ne razgranjuje,stvar neprimjenjivanja pravilne tehnike.
Cudi me da grane pucaju i da su krute,ako to radis po zimi kad su niske temperature,to je druga stvar.Ja sam grane od bora starog 300 godina savijao bez rafije,ali u proljece.Sta se tice drva,cini mi se da te je impresioniralo gdje raste,tako da ti se u ocima stvorila iluzija dobrog yamadorija.Govorim iz licnog iskustva,jer sam i ja prije padao na iste fore.Drvo je previsoko i previtko.Da deblo ima karakter,to bi bilo odlicno,a ovako ide gotovo ravno u vis.
Stvarno ne mogu nista da preporucim,osim da ga posadis u vrt.Mogao bi za 10 g da bude solidan vrtni bonsai.
M
-
Da drvo je previsoko i previtko i svjestan sam da nije dobar materijal, a sa druge strane mi ga je "žao" (početničke dječje bolesti - j..i ga!) zbog starosti. Primjetio sam da je u "prirodi" rastao na način da je kod godišnjeg prirasta zadržavao po jedan pupoljak koji je narastao cca 2cm i tako je produžavao granu. Prošlo proljeće je tek krenulo nekoliko povratnih pupova koji nisu razvili "pravu" svijeću već ćuperak iglica, a ove godine je krenulo puno više pupova …???Što se tiče grana krivo sam se izrazio – puca kora, a kako su grane tanke - rafija da lakše (sigurnije) zarasta. Zahvaljujem na mišljenju!
-
Prilažem slijedeći materijal-crni bor desno od postanog. Također za kritike molim...!
-
To je usvakom slucaju bolje,ali formiranje bi trebalo bit bolje.Da ti objasnim kako da dobijes na razgranjivanju:Vidim tu imas iglice i vise pupoljaka na krajevima grana.U proljece nakon formiranja "svijeca"pocinju da izlaze nove iglice.To je onaj momenat kad trebas one najvitalnije,jedna,dvije ili tri(zavisi od broja svijeca na grani)da potpuno osisas do baze.Time stimuliras rast pupova na dubljim djelovima grane.Moze se dogodit da od njih cak iste godine izadju nove iglice,ako ne do godine.
M
-
To je i urađeno prve i druge godine, ali u prvom primjeru (lijevi) grane su toliko stare da nije došlo do stvaranja povratnih izboja dok se desni fino zgusnuo (nemam slike iz perioda vađenja - 2005g). Zato u tri godine i nema novih grana! samo su se vrhovi zgusnuli. Stog razloga ove godine puštam "lijevog u puni rast" sa verojatnom kombinacijom sadnje u vrt - odnosno zadebljavanje postojećeg stanja..
-
To je i urađeno prve i druge godine, ali u prvom primjeru (lijevi) grane su toliko stare da nije došlo do stvaranja povratnih izboja dok se desni fino zgusnuo (nemam slike iz perioda vađenja - 2005g). Zato u tri godine i nema novih grana! samo su se vrhovi zgusnuli. Stog razloga ove godine puštam "lijevog u puni rast" sa verojatnom kombinacijom sadnje u vrt - odnosno zadebljavanje postojećeg stanja..
Cudno,dvije godine treninga i zelenilo samo na vrhovima.Nesto nije u redu...I nema veze sto su grane stare...Jesi li ti siguran da su ovi borovi "austrijanci"?Meni se cini po reakcijama na sjecu i po slikama da su ovi dva "pinus silvestris".Crni borovi najbolje reagiraju na sjecu.Iglice su im tamnije boje i dulje su(pogledaj Veljkov bor)Uostalom podnose i sisanje (skracivanje)iglica.
Evo ti primjera mog muga;Nakon prvog formiranja bacao je nove pupoljke ko blesav,ali samo pri vrhovima.Na slici se vidi 2-nd styling.Ovako cu da ga posadim u proljece.(u istu posudu)Posto sam se malo kasno "probudio",tjedan dana prije slikanja sam posisao polovicu zelenila!Mnogi bi rekli kad bi vidili drvo prije sisanja;"jesi lud,drvo izgleda super",ali ja ocu nove pupove iznutra.Ovako izgleda golo,ali do godine bi trebalo da se da se razgrana.
M
-
Mogu li sada da orezem jedan planinski bor? Imam jednu sadnicu od prosle godine pa bih da je sredim...
Inace, Marinko, bor ti je... :surprised:
-
Mogu li sada da orezem jedan planinski bor? Imam jednu sadnicu od prosle godine pa bih da je sredim...
Sadnice su druga stvar,nisam siguran...pitaj Mariju,ona puno cita. :glasses:
M
-
Mislio sam da ga orezem jesenas, ali rekose mi ljudi sa Sveta biljaka da sacekam proljece... :neutral:
-
Mislio sam da ga orezem jesenas, ali rekose mi ljudi sa Sveta biljaka da sacekam proljece... :neutral:
Ako se ne varam,u pravu su.
M
-
Cudno,dvije godine treninga i zelenilo samo na vrhovima.Nesto nije u redu...I nema veze sto su grane stare...Jesi li ti siguran da su ovi borovi "austrijanci"?
[/quote]
Pa da riješimo i tu dilemu (skraćeno sa www.sumfak.hr), a za sve one koji ne znaju ili nisu sigurni:
Crni bor (Pinus nigra) - kora svijetlosiva do tamno sivosmeđa, u starijih stabala duboko uzdužno ispucala; pupovi jajasti do duguljastojajasti, sivosmeđi, smolavi; iglice po 2, zelene do tamnozelene, prilično tvrde, 8-16 cm duge, 1-2 mm debele, ravne ili povinute, fino napiljene; smolenice u iglici medijalno smještene; rukavac oko iglica trajan, 10-12 mm dug; ženski češerići su crvenkasti a muški ("rese") su žuti; češeri su sjedeći, okomito otklonjeni, 4-8 cm dugi, 2-4 cm široki, žutosmeđi ili svijetlosmeđi, sjajni,
Crveni bor (Pinus sylvestris) - kora stabla u donjem dijelu izbrazdana i sivosmeđa, a u gornjem crvenkastosmeđa koja se ljušti u tankim ljuskama; izbojci u početku zelenkastožuti, kasnije sivosmeđi; pupovi duguljastojajasti, 6-12 mm dugi, crvenkastosmeđi, uglavnom nisu smolavi; iglice po 2 u čuperku, duge 4-7 cm, široke oko 2 mm, nešto usukane, plavkastozelene ili sivozelene, fino napiljenog ruba, otpadaju nakon 2-3 godine; smolenice uz epidermu smještene; rukavci iglica trajni; jednogodišnji češerići na duljoj stapci, povinuti prema dolje, nalaze se pojedinačno ili do 4 u pršljenu; češeri su na stapci povinuti prema dolje, sivosmeđi, bez sjaja, jajastočunjasti, 2,5-7 cm dugi, 2-3,5 cm široki;
-
Jeste,ipak je crni.Na slici gore se cini svjetliji,to je od mraza i od fotografije sa flesom,ako se ne varam.
M
-
Eto i to se dogodilo ... Nismo uspjeli izvaditi ovaj primjerak. Zelenika je sa svih strana okovana kamenom. Neka vas ne zavara ova zemlja koju vidite jer kamen je i ispod nje. Izrasla je u malom procjepu i dalje nismo mogli tuci kamen.
-
Ej Andrija,a sta je sa onom debelom zelenikom?Jeste li je izvadili,ili je za do godine?
M
-
Donesi macu, udri par puta da kamen napuca i miči kamen, a onda, opet par puta macom, pa micat kamen. Alo je ona u zemlji, mora bit šuplje di se ona nalazi, maca bi to brzo riješila, ona velika za razbijat zidove, a ako to ne uspije uvik možeš iskoristit poznati ANDRIJIN LOW KICK
-
Donesi macu, udri par puta da kamen napuca i miči kamen, a onda, opet par puta macom, pa micat kamen. Alo je ona u zemlji, mora bit šuplje di se ona nalazi, maca bi to brzo riješila, ona velika za razbijat zidove, a ako to ne uspije uvik možeš iskoristit poznati ANDRIJIN LOW KICK
Ne ide to baš tako - živi kamen je sa svih strana oko debla!
Osim toga imali smo sa sobom nešto bolje od "mace" - akumulatorsku udarnu bušilicu i nije išlo.... :frown:
-
onda ima još samo jedna dobra šansa s čiketom, al treba znalac :666:
-
onda ima još samo jedna dobra šansa s čiketom, al treba znalac :666:
Paaaa, ne bih baš :frown:
Neka raste, možda se vratimo do njega kad budemo pametniji! :whistle:
-
Ej Andrija,a sta je sa onom debelom zelenikom?Jeste li je izvadili,ili je za do godine?
Nismo je izvadili, ona je slijedeca na repertuaru. Pokusat cemo je izvaditi, ako bude premalo korijenja na vrhu ostetit cemo glavni i pricekati da iz njega krenu sitni korijencici ...
-
Donesi macu, udri par puta da kamen napuca i miči kamen, a onda, opet par puta macom, pa micat kamen.
Znas, i meni je prosla kroz glavu velika maca.
-
onda ima još samo jedna dobra šansa s čiketom, al treba znalac :666:
Za cikete sam ja znalac,kao dite sam se napucal tih stvari. :mdr: :glasses:
M
-
onda ima još samo jedna dobra šansa s čiketom, al treba znalac :666:
Za cikete sam ja znalac,kao dite sam se napucal tih stvari. :mdr: :glasses:
Vi ste 2 CRNA DJAVLA!!! :666: :666:
:ange:
-
Vi ste 2 CRNA DJAVLA!!! :666: :666:
Otočani su najopakiji bonsaisti :666: ... kako su se samo nanjušili :no:
-
Otočani su najopakiji bonsaisti :666: ... kako su se samo nanjušili :no:
Di si zemo!!!Znas onu;"jebes Hrvatsku bez otoka." :666: :rofl:
M
-
Pozdrav! Sve pozitivno čujem od Marije i Andrije od tvog posjeta, vidim imaš i lijepe primjerke i dosta znanja, al jedino ako ti bude trebala profi lekcija oko namotavanja žice slobodno se javi, Marija ti ima moje reference. :glasses:
-
jedino ako ti bude trebala profi lekcija oko namotavanja žice slobodno se javi, Marija ti ima moje reference. :glasses:
Kako to mislis?Na ozicavanje stabla ili nesto drugo?
M
-
sta je sa onom debelom zelenikom?
Evo slike te zvijeri. Ima odlican nebari i deblo dobro vijuga. Kora je isto zadovoljavajuca. Trebalo bi napravit nekakav saba-miki da vrh umjetno ne zavrsava.
-
sta je sa onom debelom zelenikom?
Evo slike te zvijeri. Ima odlican nebari i deblo dobro vijuga. Kora je isto zadovoljavajuca. Trebalo bi napravit nekakav saba-miki da vrh umjetno ne zavrsava.
Bemti,izgleda bolje na slici nego kad sam je vidio u zivo.To je vjerojatno zbog toga sto ste jos malo stemali. :glasses:
Koji nebari!!!Koji movement!!!Rodjeni moyogi!!!
M :great: :great: :great:
-
Bemti,izgleda bolje na slici nego kad sam je vidio u zivo.
Meni se inace cini da su neki bonsai jednostavno fotogenicniji??? :neutral:
-
Evo ja sam zbog jedne "oštre" kritike napravio restyling na crnom boru (još je daleko od idealnog... al ne odričem ga se još :no: ). Ovim želim pokazati da kritika može gurati naprijed... :great: ! Uostalom prosudite sami...
-
koliko je visok
-
koliko je visok
Opet sam pozabil jaje :mdr: ! ...sad oko 36 cm. Ako jedna grana razraste da sakrije vrh onda bi ga mogao skratiti za još nekih 8 cm.
-
Fotke kostile ili koprivice u prirodi prije 2 god.. netom izvađene i ljetos.
-
Divlji sipak izvađen prije 2 god i danas.
-
fotke sipka