Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => POČETNICI PITAJU => Autor teme: Helio - 20-03-2017, 22:08:07
-
Je, čitao sam Somina forever temu,ali sam isto jednom naletio na članak o vadjenju juniperusa i tamo su bile spomenute neke "tajne" uspjeha. Treba ih vadit iz granitnih stijena nikako iz karbonatnih (0% uspjeha)
naravno pretpostavka je da imaju neki džep zemlje. Ostaviti originalno tlo i sadit u supstrat od 1-2 mm.
Vremenski prozor je isto uzak,sami početak vegetacije. Pa ono ako ste voljni pokušat.
Nadam se da sad Marija neće :P90: :diablo:
-
Treba ih vadit iz granitnih stijena nikako iz karbonatnih (0% uspjeha) naravno pretpostavka je da imaju neki džep zemlje.
Da ... zato je i želimo margotirat. :)
-
Je, čitao sam Somina forever temu,ali sam isto jednom naletio na članak o vadjenju juniperusa i tamo su bile spomenute neke "tajne" uspjeha. Treba ih vadit iz granitnih stijena nikako iz karbonatnih (0% uspjeha)
naravno pretpostavka je da imaju neki džep zemlje. Ostaviti originalno tlo i sadit u supstrat od 1-2 mm.
Vremenski prozor je isto uzak,sami početak vegetacije. Pa ono ako ste voljni pokušat.
Nadam se da sad Marija neće :P90: :diablo:
U Somina forever temu (http://www.hobibonsai.com/index.php?topic=2638.0) ne ulazim da se neutješno ne rasplačem face
Jedno je teorija a drugo praksa. Tren je bio škrapovit i minimalno korijenja, pa smo platili danak :frown:
-
Je, čitao sam Somina forever temu,ali sam isto jednom naletio na članak o vadjenju juniperusa i tamo su bile spomenute neke "tajne" uspjeha. Treba ih vadit iz granitnih stijena nikako iz karbonatnih (0% uspjeha)
Po toj teoriji Hrvatska je skoro totalno aut. Mi smo , bar ovaj obalni dio skoro 100% vapnenac izuzmimo otok Jabuka. A opet dečki vade lude juniperus Sabine i imaju odličan uspjeh. Po meni ta teorija ne pije vodu!
-
Je, čitao sam Somina forever temu,ali sam isto jednom naletio na članak o vadjenju juniperusa i tamo su bile spomenute neke "tajne" uspjeha. Treba ih vadit iz granitnih stijena nikako iz karbonatnih (0% uspjeha)
Po toj teoriji Hrvatska je skoro totalno aut. Mi smo , bar ovaj obalni dio skoro 100% vapnenac izuzmimo otok Jabuka. A opet dečki vade lude juniperus Sabine i imaju odličan uspjeh. Po meni ta teorija ne pije vodu!
Naravno da ne pije. Moguće da ta teorija dolazi samo od toga što su u granitnim stijenama češći prirodni džepovi u kojima rastu četinari. Da povučem paralelu, vjerojatno zato češće treba pribjegavati metodi margotiranja za juniperuse koji rastu u karbonatnim stijenama. Džepovi trebaju imati minimalno pukotina u koje se korijenje može provući a karbonatne stijene su mekše i više obiluju takvim pukotinama.
-
Sve sto znate o juniperusima, pada u vodu!ovo su sve filozofije, ali juniperuse je zapravo vrlo lako zakorijeniti
-
Ma nemam ja nikakvu teoriju samo prenosim šta sam pročitao,mislim da je to bio članak sa onim
švicarcem Thiel ili tako nešto i radilo se o J.communisu (divlji) i sličnim takvim mislim da je bio i juniper sa Kanara kao problematičnim za bonsai
Mislim da Sabina ne spada u tu kategoriju.
@StariHrast - Oxycedrus,Phoenicia,Communis nisu baš česti bonsai,zašto?
-
Sve sto znate o juniperusima, pada u vodu!ovo su sve filozofije, ali juniperuse je zapravo vrlo lako zakorijeniti
Nakon fijaska sa izvađenim primjercima, na zakorijenili smo testno jednu sominu, raskopali smo je cijelu i margotirali 5 žila iz nebarija, sve zatrpali i pokrili kamenjem i nakon par godina ništa. Našli smo je veselu i zelenu, vjerovatno je neka centralna žila ostala nezakorijenjena ili je premostila nekako ...
A trebalo je samo fino margotirat preko cijelog debla i ne izvodit ..... :loco:
-
Mozda zato sto nema prvoklasnog materija :question: od comunisa nisam nasao bas neki prvoklasni materijal, od nane takodjer, sve koje sam nasao su dugi puzavci. Za oksicedrzse nemam iskustva, ali phoenica bi po meni mogla biti veoma dobar materijal, cak bolji od sabine. A vidim da talijani dosta rade s njom. Po meni su juniperusi puno izdrzljiviji od borova, mnogo se lakse zakorijenjuju i mogu podnjeti vece zahvate nego borovi. Naravno sve ovisi o snazi biljke u trenutku rada. Pogledaj malo juniperuse koji se uzgajaju u rasadnicima. Veoma ih je lako uzgojiti, razmnoziti, i odrzavati. A kolektiranje po stjenama, skarpama i ostalim tlima... Mogu samo reci da na pregledanih 1000 juniperusa nadje se 10 vrhunskih materijala, a od tih 10 samo je jedam moguce iskopati da prezivi. I u tome je caka, naci toga kojeg je moguce zakorijeniti, bez da se dovede njegov zivot u pitanje :verycool:
-
Marija, kljuc je u korijenovoj bali... Ili je ima ili ne nema. Ako nema puno sitnih korijena oko debla, ako je bala kompaktna i drvo se ne klima kad se protrese rukom, onda je to pun pogodak. Ako se drvo malo zaklima, onda ima centralasa i margotiranje je jedina opcija
-
Marija, kljuc je u korijenovoj bali... Ili je ima ili ne nema. Ako nema puno sitnih korijena oko debla, ako je bala kompaktna i drvo se ne klima kad se protrese rukom, onda je to pun pogodak. Ako se drvo malo zaklima, onda ima centralasa i margotiranje je jedina opcija
U kršu se ništa ne klima :histerical:
Neka još mjesec dana, pa idemo zakorjenjivat somine :hihihi:
-
Evo što talijani rade sa sominama .... kaže da mu je ovo korijenje koje je pustila u 3 mjeseca ...
(https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-0/p526x296/13495259_618030165021919_2036359729916351219_n.jpg?oh=148ffa0123f7c4b60aa63b32c9ad2944&oe=596AABBB)
(https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/13501712_618030145021921_2002295071356296067_n.jpg?oh=457d2897d25946d34c90df7c949d9a17&oe=59608B7B)
(https://scontent-vie1-1.xx.fbcdn.net/v/t1.0-9/13346806_610162449142024_6909109179863706809_n.jpg?oh=8b21bc65f6cb84678ae26a794a976691&oe=59268446)
-
Ili nakon 18 mjeseci cekanja :p
-
U kršu se ništa ne klima :histerical:
Nažalost Mare ne mogu se složiti s tobom, klima se i u kršu.
A i dečki vade u kršu i bogami sa uspjehom.
-
Za oksicedrzse nemam iskustva, ali phoenica bi po meni mogla biti veoma dobar materijal, cak bolji od sabine.
Josipe , prva stvar koju moram reći je da nisam baš neki ljubitelj juniperusa. Ali ipak ono što sam do sada vidio sabine su mi puno bolje od phoenica i nadam se da ću jednu posjedovat prije ili kasnije.
-
U kršu se ništa ne klima :histerical:
Nažalost Mare ne mogu se složiti s tobom, klima se i u kršu.
A i dečki vade u kršu i bogami sa uspjehom.
Tko to naveliko vadi somine iz krša?
Mislila sam na somine a ne na druge vrste. Ovi kvalitetni materijali koje smo mi našli se bogami nisu klimali, teren je bio surov... Centralna žila ide duboko, a sitnog korijenja nema.
Stvarno ne mislim vaditi materijal jer se klima a loš je, ipak nam je primarna kvaliteta.
-
U kršu se ništa ne klima :histerical:
Nažalost Mare ne mogu se složiti s tobom, klima se i u kršu.
A i dečki vade u kršu i bogami sa uspjehom.
Tko to naveliko vadi somine iz krša?
Mislila sam na somine a ne na druge vrste. Ovi kvalitetni materijali koje smo mi našli se bogami nisu klimali, teren je bio surov... Centralna žila ide duboko, a sitnog korijenja nema.
Stvarno ne mislim vaditi materijal jer se klima a loš je, ipak nam je primarna kvaliteta.
Ne vade somine ali vade sabine iz krša . A što se tiče somine , šta su vam rekli Talijani na koji način im preživljavaju?
-
Juniperus phoenica ni približno nije dobar materijal po kvaliteti od juniperus sabine. Glede margotiranja mislim da je o tome već napisano na ovom forumu i tu nema nikakve filozofije. Tajni sastojak se krije u puno, puno sati rada poznavanju fiziologije same biljke, klimatskim uvjetima, zaštiti biljke, modificiranju supstrata...itd. Što je nemoguće napisati a toliko vremena nemam jer imam toliko toga za raditi. :mdr:
-
Da ne filozofiram ovo je slika od prije par godina... iste biljke čekaju ovih dana drugo presađivanje u bonsai posudu i drugačiji supstrat...
-
Danas presađena u kvalitetnu trening posudu i kvalitetan supstrat ;)
-
Sto veci krs, bolji je materijal :D i lakse ga je za kolektirati
-
A što se tiče somine , šta su vam rekli Talijani na koji način im preživljavaju?
Talijani somine ili margotiraju ili vade sa balom. Ako vade sa balom onda je to uglavnom iz nekakve tupinaste zemlje a ne iz krša. One koje su u kršu uglavnom margotiraju. Ovo je koliko sam ja uspio saznati. Somine koje smo mi nailazili je nemoguće izvaditi bez margotiranja ali smo morali popiti gorku pilulu da to skužimo.
-
Sto veci krs, bolji je materijal :D i lakse ga je za kolektirati
Nisam siguran je misliš na karbonatne ili vapnene stijene kad kažeš krš :)
-
CaCO3. Netko kaze da je to karbonat, a netko da je to vapnenac.
Nisam cuo da na silikatu raste iti jedan juniper osim komunisa. Ispravite me ako grijesim... Btw, jeste li znali da je juniperus komunis najrasprostranjenija cetinjaca na svijetu i raste jedino na sjevernoj polutci??? Cudno da od njega ne rade bonsaije a toliko ga ima.
-
Ne bi se štel miješati :whistle:
-
U nekim zajednicama postoji zanimljiva navika da kad netko promaši cijelu loptu da mu se na to skrene pažnja na dobrobit svih, posebno kad je naslov teme glupost. S obzirom da sam dijelio temu krivo sam sročio naslov iz uvodnog Heliovog posta. Dakle nije "karbonatne ili vapnene" stijene, nego "granitne ili karbonatne". Ispričavam se zbog zabune, sad je to ispravljeno, ali mi je drago da je bilo zabavno. :yupi:
-
U nekim zajednicama postoji zanimljiva navika da kad netko promaši cijelu loptu da mu se na to skrene pažnja na dobrobit svih, posebno kad je naslov teme glupost. S obzirom da sam dijelio temu krivo sam sročio naslov iz uvodnog Heliovog posta. Dakle nije "karbonatne ili vapnene" stijene, nego "granitne ili karbonatne". Ispričavam se zbog zabune, sad je to ispravljeno, ali mi je drago da je bilo zabavno. :yupi:
Prijedlog naslova: Margotiranje juniperusa
-
CaCO3. Netko kaze da je to karbonat, a netko da je to vapnenac.
Nisam cuo da na silikatu raste iti jedan juniper osim komunisa. Ispravite me ako grijesim... Btw, jeste li znali da je juniperus komunis najrasprostranjenija cetinjaca na svijetu i raste jedino na sjevernoj polutci??? Cudno da od njega ne rade bonsaije a toliko ga ima.
Negdje sam naišla na taj podatak.
Navodno communis / oxycedrus "ne vole posude", neko vrijeme bude sve ok a onda naglo se osuše ..... tako sam čula, pa ne znam je li netočna izmišljotina kao i neke druge stvari oko bonsaija koje nisu točne, ali se uporno ponavljaju.
Uostalom tko bi ih žicao, bodu za poludjet :buaaa:
-
Juniperus phoenica ni približno nije dobar materijal po kvaliteti od juniperus sabine.
Zašto?
-
Trenutno je i napravljeno više kvalitetnih bonsai sabina nego somina. Kao vrste meni su veoma slične ali je razlika što sabine rastu u surovijim uvjetima pa je samim tim više kvalitetnog materijala od sabine. Međutim, ako imam ispred sebe kvalitetnu sabinu i kvalitetnu sominu ne znam za koju bih se odlučio. Za moj ukus npr. Juniperus scopulorum je bolji od obe vrste prvenstveno zbog karaktera i suludog deadwooda punog teksture.
-
U nekim zajednicama postoji zanimljiva navika da kad netko promaši cijelu loptu da mu se na to skrene pažnja na dobrobit svih, posebno kad je naslov teme glupost. S obzirom da sam dijelio temu krivo sam sročio naslov iz uvodnog Heliovog posta. Dakle nije "karbonatne ili vapnene" stijene, nego "granitne ili karbonatne". Ispričavam se zbog zabune, sad je to ispravljeno, ali mi je drago da je bilo zabavno. :yupi:
Prijedlog naslova: Margotiranje juniperusa
Kad krenete o margotiranju onda se vratite na ovu originalnu temu: http://www.hobibonsai.com/index.php?topic=3255.0 (http://www.hobibonsai.com/index.php?topic=3255.0)
Ovo s kamenjem i kršom ovdje je izvađeno od tamo jer je otišlo u ovom "yamadori" smjeru.
-
Da ne bi doslo do zabune, hrvatska obiluje juniperusima. Ali nisu svi vrhunski bonsai materijal. U potrazi za sabinama propjesacio sam nekoliko planina, i pretrazio teren u duljini minimalno 150 kilometara. Sve je vrvilo sabinama, ali nije to bio bonsai materijal... Na jednoj maloj lokaciji nasao dobar materijal, i tu ga vadim... A ta lokacija je povrsine doslovno 1 km kvadratni... Svugdje ostalo ima mnogo sabina, ali su nikakav materijal. Isto tako je i sa foenikama. Obisao sam 50 kilometara. Terena prekrivenim foenikama, ali nisam nasao niti jedan vrhunski materijal...a teren je obecavao. Moza su andrija i marija nasli bas taj kilometar kvadratni sa vrhunskim foenicama, mozda cak i boljim od sabina koje imam
-
Da ne bi doslo do zabune, hrvatska obiluje juniperusima. Ali nisu svi vrhunski bonsai materijal. U potrazi za sabinama propjesacio sam nekoliko planina, i pretrazio teren u duljini minimalno 150 kilometara. Sve je vrvilo sabinama, ali nije to bio bonsai materijal... Na jednoj maloj lokaciji nasao dobar materijal, i tu ga vadim... A ta lokacija je povrsine doslovno 1 km kvadratni... Svugdje ostalo ima mnogo sabina, ali su nikakav materijal. Isto tako je i sa foenikama. Obisao sam 50 kilometara. Terena prekrivenim foenikama, ali nisam nasao niti jedan vrhunski materijal...a teren je obecavao. Moza su andrija i marija nasli bas taj kilometar kvadratni sa vrhunskim foenicama, mozda cak i boljim od sabina koje imam
Ne vjerujem da su bolje ali možda nisu ni lošije :) ... uglavnom slijedi novo istraživanje jer tada uopće nismo razmišljali o margotiranju.
-
CaCO3. Netko kaze da je to karbonat, a netko da je to vapnenac.
Nisam cuo da na silikatu raste iti jedan juniper osim komunisa. Ispravite me ako grijesim... Btw, jeste li znali da je juniperus komunis najrasprostranjenija cetinjaca na svijetu i raste jedino na sjevernoj polutci??? Cudno da od njega ne rade bonsaije a toliko ga ima.
Raste i oxycedrus kod nas u Istri ćeš ga naći na silikatu. Zašto ne komunis i oxycedrus ja sam se totalno ohladio nakon par katastrofa. Vidio sam kod Marinka Filipovića par primjeraka komunisa u posudama dali su još živi ne znam jer je čovjek odselio na sjever pa smo i izgubili kontakt. Doduše čuo sam da su u posudama podložni nekom gljivičnom oboljenju. Kod nas ćeš naći bolje Oxycedruse ali za sada nisam imao prilike vidjet ni jednog kultiviranog kao bonsai.
-
U nekim zajednicama postoji zanimljiva navika da kad netko promaši cijelu loptu da mu se na to skrene pažnja na dobrobit svih, posebno kad je naslov teme glupost. S obzirom da sam dijelio temu krivo sam sročio naslov iz uvodnog Heliovog posta. Dakle nije "karbonatne ili vapnene" stijene, nego "granitne ili karbonatne". Ispričavam se zbog zabune, sad je to ispravljeno, ali mi je drago da je bilo zabavno. :yupi:
Prijedlog naslova: Margotiranje juniperusa
Kad krenete o margotiranju onda se vratite na ovu originalnu temu: http://www.hobibonsai.com/index.php?topic=3255.0 (http://www.hobibonsai.com/index.php?topic=3255.0)
Ovo s kamenjem i kršom ovdje je izvađeno od tamo jer je otišlo u ovom "yamadori" smjeru.
Nesto si krivo skopcao, cijelo vrijeme i pricamo o margotiranju juniperusa.
-
Da ne bi doslo do zabune, hrvatska obiluje juniperusima. Ali nisu svi vrhunski bonsai materijal. U potrazi za sabinama propjesacio sam nekoliko planina, i pretrazio teren u duljini minimalno 150 kilometara. Sve je vrvilo sabinama, ali nije to bio bonsai materijal... Na jednoj maloj lokaciji nasao dobar materijal, i tu ga vadim... A ta lokacija je povrsine doslovno 1 km kvadratni... Svugdje ostalo ima mnogo sabina, ali su nikakav materijal. Isto tako je i sa foenikama. Obisao sam 50 kilometara. Terena prekrivenim foenikama, ali nisam nasao niti jedan vrhunski materijal...a teren je obecavao. Moza su andrija i marija nasli bas taj kilometar kvadratni sa vrhunskim foenicama, mozda cak i boljim od sabina koje imam
Ziva istina.
Ali tako je za svaku vrstu, ako se ganja kvaliteta i visoki kriterij.
Za sominama smo dugo tragali i nasli smo mikro teren gdje su materijali vrhunski. Hvala na poticaju.
-
Mikro teren je našao Bruno i rado ga podijelio sa Marijom i Andrijom
-
Nemam sta komentirat jer neznam nista o Juniperusima,al Deane slike su cudo,materjal za past na guzicu,posebice druga slika.
Ajde kad ulovis vremena daj malo informacija o supstratu,vrijeme vadjenja i to
-
Nesto si krivo skopcao, cijelo vrijeme i pricamo o margotiranju juniperusa.
Ako i jesam, manje bitno, tema o margotiranju je započela s informacijama o samom margotiranju pa je skrenula na vađenje uz povremenu opasku da će se margotirat jer je vađenje problem itd. od tog dijela sam preselio ovamo, a iskustva oko samog margotiranja ćete staviti u onu temu koju je započeo Andrija. Tako će naši sadašnji i budući forumaši naći ono što ih zanima. Sve pet. :)
-
Pretpostavljam da se radi o granitnim stijenama gdje su ovakve "prirodne posude" češće nego u karbonatnim stijenama.
-
Kad nađeš ovakav primjerak ti ti je kao dobitak na lutriji.Praktički gotovo drvo i to jamadori od tko zna koliko godina.To si ti pronašao Andrija? 8)
-
Ne, nego sam naletio danas na Facebooku pa se sjetio ove teme. Ovo je Amerika i oni nerijetko nailaze četinare u ovakvoj situaciji. Kod nas je puno teže naći nešto ovako zato češće treba pribjegavati margotiranju. Sa lišćarima je situacija drugačija. Izvadio sam mnogo lišćara a nikad niti jednog nisam margotirao.
-
Ne, nego sam naletio danas na Facebooku pa se sjetio ove teme. Ovo je Amerika i oni nerijetko nailaze četinare u ovakvoj situaciji. Kod nas je puno teže naći nešto ovako zato češće treba pribjegavati margotiranju. Sa lišćarima je situacija drugačija. Izvadio sam mnogo lišćara a nikad niti jednog nisam margotirao.
Andrija nedaju se baš svi četinari margotirati , to pali kod Juniperusa , kod Borova baš i ne a ako i ide kod nekih vrsta onda je jako dugotrajan postupak.
-
Pitao sam se zašto se borovi rijetko margotiraju. Baš sam u Istri pitao Waltera da li se borovi rijetko margotiraju zbog sporog rasta korijena ali mi nije znao odgovoriti. U svakom slučaju ove sam fotografije stavio više zbog primjera "prirodne posude" u granitnim stijenama iz kojih je najbezbolnije vaditi četinare. Ovo su Rocky Mountain.
-
Ne zovu ga badava i Stjenjak.To su stijene stare miljunima godina izašle iz dubine nastale podvlačenjem kontintalnih ploča Azije i Amerike.
-
Norveška je puna kopanja s silvestrisima, veli prijatelj koji je tamo bio.
Još nisam čuo da je neko margotirao bora, ali japanci znaju ucjijepiti korijen tako da malde borove ablaktiraju sve naokolo.
-
Evo što sam čuo o skandinavskim Sylvestrisima. Najbolji materijali rastu u močvarnim predjelima. Krda sobova su krivci za odličan pokret debla jer gaze po njima. Takvi Sylvestrisi ne rastu u kamenim džepovima nego u sloju spagnum mahovine koja "pluta" močvarom. Centralni korijen ne može daleko jer ispod mahovine je voda tako da se svo korijenje rasporedi u tom sloju humusa i spagnuma. Za vađenje je dovoljna pila kojom se odreže krug oko bora i izvadi a efekt je sličan kao sa borom sa fotografije iz Stjenjaka. ... Tako da ni u Norveškoj margotiranje nije potrebno.
-
Evo primjer muga za kojeg bi bilo izvrsno da mu je korijenje na visini otprilike ispod prve krivine debla tj. da je margotiran. Ovo nije rijedak slučaj kad bi boru dobro došlo margotiranje. Koliko je to moguće na mugu i koliko bi trajalo zaista ne znam.
-
Još jedna fotografija bolesno dobrog bora - Pinus Flexilis iz Stjenjaka. Ovaj lik ne raščešljava korijenje nakon vađenja ... trebao bi na obuku kod StarogHrasta :verycool:
-
U Međimurju nema ni granita ni vapnenca, zato moji ne rastu ni u granitnim ni u vapnenačkim nego u PVC sanducima....