Hobi bonsai forum
HBF - javna zona => HORTIKULTURA => Autor teme: Protagonist - 21-09-2007, 10:11:34
-
Aloha!
Pitanje. Vidim da se nabavlja taj tenesit u obilnim kolicinama.. Dajte mi objasnite zasto je to dobro i zasto se koristi za sadnu bonsaija.. Koristi li se za samo neke vrste ili za sve?
Takodjer, kazete da se bonsai sadi u mjesavino od 50% pjeska iliti slicnog nehranjivog materijala..
sad, odakle biljki snage, hrane, za rast, kad je se tako pukne u skoro nista zemlje.. ?
-
Tenisit je odličan iz više razloga. Pečena glina popije vode koliko može stati u usitnjene komadiće i višak iscuri dole kroz posudu. Znači nema premokrog tla. O ti komadići su odlični za rast korijena. Prozračno je, i korijenje se dolično grana. Nikako ne stavljati biljku u obični pjesak iz pješčanika. To je užas. Mora biti neki krupni pijesak. A biljku onda prihranjuješ, dodaješ gnojiva pa super raste. Evo zato su svi ludi za tenisitom. I biljke ga vole.
-
Mene je termin pijesak isto motao do nedavno. Kad neko veli pijesak, u stvari misli na drobljeni šljunak granulacije od 3-15 mm.
Njega treba prosijati, pa onaj najkrupniji metnuti na dno. Sada sa otkričem tenisita, ja ću šljunak izbaciti iz mješavina tla. Možda ga iskoristim samo kao drenažu na dnu posude.
Duda, daj mi molim te malo pojasni tu prozračnost u tlu. Kužim da u gornjim slojevima tla ima ponešto zraka, no na nekoj određenoj dubini ga sigurno nema. Biljka zračne potrebe zadovoljava listom ili korom, korijen joj služi za opskrbu, vodom, hranjivima i mineralima. Da me se ne prozove, i listom uzima vodu. Ne kužim to da korijenu treba zraka, mislim si da bi se sušio kad bi imao zraka i time gubio svoju funkciju. Tak da, tenisit je sve što si nabrojala i fenomenalno služi kao podloga, no prozračnost mi ne stoji kao nešto što korijen treba.
-
dakle, korijen treba i troši kisik. Zrak prodire u tlo, to jest u pore tla najtemeljitije i najlakše zalijevanjem. Kada zaliješ posudu, voda se cijedi kroz drenažne otvore i svojim otjecanjem van "povlači i usisava" friški kisik u tlo. Kako korijen i ostali mikroorganizmi tla troše kisik i produciraju kao rezultat staničnog disanja ugljični dioksid, koncentracija CO2 u tlu raste što je drenaža tla slabija i oksigenacija (zasićenje kisikom) lošije. Kako koncentracija CO2 u tlu raste, tako se tlo zakiseljuje, postaje kiselo, to jest pH mu pada. Eto. Tako bi to trebalo biti. dakle, ispiranjem tla uklanja se i suvišak CO2 i hranjivi elementi tla. Bez obzira na gubitak hranjiva i mikroelemenata, ispiranje tla je nužno i poželjno, a hranjiva moraš dodavati.
-
Tek sad mi ništ nije jasno, no nema veze, mlad sam još pa ću naučiti već nekad :smile:
-
Baš tako Seba, ali samo da dodam - da bi kisik došao do korijenja posuda u kojoj raste mora imati (osim otvora) i nogice, kako bi bila odignuta. Zato bonsai posude pod obavezno imaju nogice.
A mi smo ih dodali na sve naše drvene kašete (kutije). :smile:
-
...ali samo da dodam - da bi kisik došao do korijenja posuda u kojoj raste mora imati (osim otvora) i nogice, kako bi bila odignuta. Zato bonsai posude pod obavezno imaju nogice.
Ovo mi nema nikakvog smisla !!!
Nogice su da bi voda lakše otjecala ispod posuda, jer bi se u slučaju da posuda cijelom površinom leži na nečemu, voda zadržavala i korijen trunuo. Površina zemlje u posudi je više nego dovoljna za kisik koji navodno treba korijenu.
-
Mislim da sam to pročitala u Nakinim Tehnikama :smile:
-
Kiseonik je potreban korijenju svih biljaka. Tipičan primjer su orhideje, čije korijenje raste u vazduhu i sav kiseonik i vodu uzima iz njega. Neke orhideje nemaju lisce vec samo korijenje pomocu kog vrse fotosintezu i uzimaju vodu, mada je ovo malo offtopic, al nema veze. Zakljucak je da je korijenu potreban kiseonik, jer se on koristi u metabolizmu ćelija itd...
-
Mislim da sam to pročitala u Nakinim Tehnikama :smile:
Nije da želim pametovati, ali rupice na posudi su male u odnosu na površinski sloj zemlje pa služe za otjecanje vode, a što je posuda veča, rupica ima više da voda lakše oteče. Samo zaključujem :smile:
Ovo sa korijenom i kisikom mi i dalje nije jasno. Kao prvo ne sječam se da sam učio nešto takvo, a kao drugo, na netu u ponuđenim stručnim člancima, nigdje ne mogu nači da biljka kroz korijen uzima kisik. Čak i zračno korijenje kod nekih biljaka služi za apsorbiranje vlage iz zraka, a nigdje ne piše kisika.
-
Kisik ulazi odozgo na način koji je Seba opisao, ali i odozdo krz drenažne rupe, koje su dosta velike u bonsai posudama :smile:
-
Kiseonik je potreban korijenju svih biljaka. Tipičan primjer su orhideje, čije korijenje raste u vazduhu i sav kiseonik i vodu uzima iz njega. Neke orhideje nemaju lisce vec samo korijenje pomocu kog vrse fotosintezu i uzimaju vodu, mada je ovo malo offtopic, al nema veze. Zakljucak je da je korijenu potreban kiseonik, jer se on koristi u metabolizmu ćelija itd...
Volio bi da ovakve izjave potkrijepite sa nekim linkom na stručne članke na netu ili da skenirate dijelove knjiga gdi se o tome govori.
Citiram
"Praktikum iz biologije II "
Korijen ima više funkcija:
1. Učvrščuje biljku u tlu
2. Crpi vodu s mineralnim tvarima iz tla
3. Provodi vodu i mineralne tvar do izdanka
4. Skladišti hranjive tvari (gomolj)
Kraj citata.
Nakon ovog slijedi 7 strana na kojima se nigdje ne spominje kisik koji se uzima kroz korijen.
Ja sad fakat nemam pojima i ne kužim o čemu se tu radi.
-
Pa nismo to izmislili, to je poznata činjenica, napisao ti je Seba i Aleksa. Nije mi jasno u čemu je problem...
Glupo mi je sad tu nešto dokazivat. To je notorna činjenica.
Over-watering creates an environment for the root system that is permanently wet. Roots need oxygen to 'breathe' and the presence of too much water reduces the ability of the compost to absorb air.
Izvor: http://www.bonsai4me.com/Basics/Basics_Watering.html
Npr. mangrove koje rastu u samoj vodi puštaju posebno korijenje samo za uzimanje kisika (možda se nisam najstručnije izrazila, već laički)
-
Pravnici vole dokazne postupke ;) (posebno kad su u pravu :gigle:)
Roots live in the dark, and they need to absorb and use oxygen. Oxygen transfuses through air 10,000 times faster than it does through water. A soil mix contains soil particles, water, and air. Too much water means too little air. Insufficient air in the soil retards plant growth. The only common agreement about bonsai soil is that it must be well drained (well aerated). Animals and plants will drown if sufficient oxygen is not available because of excess water.
izvor: http://www.knowledgeofbonsai.org/misc/indoorlight.php
-
Nisam rekao da izmišljate, ako sam tak shvačen, OPROSTITE !!!
Pokušat ću si približiti to o čemu pričate, no za sad mi i dalje ostaje nejasno uzimanje kisika kroz korijen.
To je samo moj problem :dunno:
-
Nisam rekao da izmišljate, ako sam tak shvačen, OPROSTITE !!!
Pokušat ću si približiti to o čemu pričate, no za sad mi i dalje ostaje nejasno uzimanje kisika kroz korijen.
To je samo moj problem :dunno:
Sve OK Marijo, :mdr:, bitno je da učimo jedni od drugih ... a možda bi nam Halle još što mogla dodati na ovu temu.
Svakako je bolje razmišljati i tražiti logiku, nego štrebati podatke.
P.S. Osnovna karekteristika pravog LABORANTA, je sumljanje.... to nas je u povijesti dovelo do velikih otkrića :smile:
-
Prvo i osnovno biljka diše svim svojim dijelovima (više manje). dakle i korijenom. To što je to malo u usporedbi s listovima nije važno. Sve kaj si je S napisao je točno. Kisik ulazi u zemlju i tamo ostaje ako za to postoje šupljine u zemlji. Najbolje za biljke bilo bi kad bi polovica šupljina bila ispunjena otopinama (vodom + minerali), a polovica zrakom. Tako korijen može disati. Drugo jako važno je isto ono kaj je S rekao. Disanjem korijen ispušta u tlo CO2 i također je CO2 nusprodukt disanja mikroorganizama u tlu a jednostavnom kemijskom formulom : CO2 + H2O--- H2CO3, a to je karbonatna kiselina koja oštečuje korijen i biljka umire. Otvori na dnu posude su jasni- da ne ponavljam sve za micanje viška vode i otjecanje CO2 kojeg ima viška u zemlji ovim kaj sam gore napisala. Treće: procesi oksidacije organskih tvari u tlu su također nemoguće ako nema kisika jer ih obavljaju mikroorganizmi koji ne mogu živjeti bez kisika. A svaku organski tvar koju biljka treba oni prvo razgrade to određenih manjih molekula koje biljka može kao takve koristiti. Dakle ako njih nema ni biljka ne može uzimati ono kaj smo joj od gnojiva dali, bar većinu toga. A ako nema hranjiva nema niti od čega živjeti.
Važno je znati, a vjerujem da znate da kisik (molekula kisika) nije topiva u vodi pa tako kisik ne može biti u molekuli vode iskoristiv za disanje.
Valjda je malo jasnije, ak nije mogu pokušat drugim riječima.
-
Još jedna sitnica. Ja kad radim u labosu uzgoj biljaka in vitro često koristim samo mali vršak korijenčića za kasniji rast cijele biljke. Svaki korijen ima u svojim stanicama također kloroplaste i mora moći disati i stvarati hranu. I bez problema iz njega se formira cijela biljka, znači da on to stvarno može i radi. Degeniju sam uzgojila iz 3mm -tarskih vršaka korijenčića.
A što je sa lukovicama u tlu, biljkama koje u zimi potpuno izgube nadzemni dio... sve one moraju disati to cijelo vrijeme (doduše usporeno i uspavano - dormantno) ali moraju, i još u proljeće imati dovoljno snage i kisika za rast novog nadzemnog dijela biljke.
-
e helle sad si ga zakomplicirala ,ak neznas pisati na hrvatskom onda niti nemoj :mdr: sala sala
eto i to smo gradivo usvojili ...
-
Super .... sve jasno... a vidimo i da je S. dobro usvojio gradivo :yes:,
Mislim da je vrijeme da pređe i na jednu drugu znanost - kulinarstvo :mdr:
-
Hvala Dudi i Sebi i Aleksi i Mariji na pokušaju da mi objasne ovo s kisikom i biljkama !!!
Idem ja obaviti pripreme za krampanje yamadoria, tu bar nekaj kužim :go:
-
Čuj njega ... "na pokušaju"... :histerical:
-
Čuj njega ... "na pokušaju"... :histerical:
Nego kak?
Pokušali ste, dali ste si truda i ja sam se zahvalio na tome.
Svi detalji vezani za kisik i mikroorganizme su mi jasni, jednako kao i unos kisika vodom u tlo. No samo uzimanje kisika iz tog procesa od strane biljke preko korijena mi nije jasno! Eto, pa me sad režite :bongggg:
-
Mislim da ću te sada po ure ignorirati :glasses:
-
Idem onda na kavu pa se vratim još do 16h da vidim jel se neko hoće družiti samnom, a onda odoh na medvednicu tražiti drva :yupi:
-
Ovo sa korijenom i kisikom mi i dalje nije jasno. Kao prvo ne sječam se da sam učio nešto takvo, a kao drugo, na netu u ponuđenim stručnim člancima, nigdje ne mogu nači da biljka kroz korijen uzima kisik. Čak i zračno korijenje kod nekih biljaka služi za apsorbiranje vlage iz zraka, a nigdje ne piše kisika.
Pitao sam babu (koja je cijeli svoj život u vrtu) a ona mi je odgovorila protupitanjem: "A zašto onda ja cijeli život okopajem krumpire, kaule, zašto se ore zemlja oko maslina ...?, svaka biljka bolje rađa kada se okopa jer tada zrak dođe do korijena."
-
Fino ste se raspricali vidim.. :)
E sad, jos jedna nepoznanica.. dakle, biljci u biti ni ne treba zemlja? dovoljno je da dobije vode, da ga se povremeno prihranjuje nekim gnojivom i to je to?
Jerbo, taj tenesit nema veze sa hranjenje, jedino sluzi da ustabili biljku, te da joj da prozracnost te omoguci bolje navodnjavanje korijena.
Biljka moze bez zemlje? :question:
-
Ne, pa stavlja se nešto zemlje, oko trečine. Tenisit je onda zbog svoje poroznosti drži dugo vlažnom a istovremeno je dovoljno rastresit da višak pusti van.
Ja sam ove godine stavio pola grubog granitnog pjeska (4mm) a pola crnice i to mi se pokazalo kao prezbijena varijanta već nakon mjesec dana. Dakle iduće sezone namjeravam staviti točno trečinu zemlje i dvije trečine ili tenisita ili granitnog pjeska, (šljunka)
A što se hranjivosti tiće, zato služi gnojivo koje zajedno sa vodom uđe u tenisit i poslije ga korjen polagano izvlači sa vlagom
-
Ok, oko 1/3.. a sta onda biljka dobije od zemlje. Koja je uloga zemlje tu onda, ako se biljka hrani i navodnjava..
Pretpostavljam da iz zemlje nesto drugo vuce?
-
Zemlja osigurava uvjete za život mikroorganizama te ih u velikom broju sadržava . Oni su bitni u procesu hranjenja biljke. U dobrom dijelu je rezervoar za vodu i hranjiva. Što recimo tenisit isto radi no apsolutno je sterilan. Što znači da nema mikroorganizme. Neka me neko ispravi ako sam u krivu.
-
Ako u supstratu ima zemlje, to je dobro za i rad mikroorganizama koji koriste biljci. Ja sam dva nedavno izvađena drva posadio , jedno u 1 dio zemlje pomješane sa 5 dijelova liapora, a drugo u 1 dio zemlje i 5 dijelova tenesita. Vidjet ćemo kak će napredovati.
Zemlja nije potrebna za rast biljaka! Jedan od primjera je hidroponija u kojoj se biljke sade u kamenu vunu kroz koju protječe voda obogačena hranjivim tvarima i mineralima.
-
1/3 zemlje u mješavini je dovoljna. Stabalce se presadi nakon 2-3 godine, a osim toga se u sezoni rasta prihranjuje. Nema tu izgladnjivanja. :mdr:
-
Samo da spomenem. Ne kaže se tenesit nego tenisit. Vidim da se na forumu često krivo piše.
-
Vidim da ste mi ocaparili pitanje vezano uz ovu temu i bacili ga na ugljen i ugljenske rasprave :threatening: ali dobro, prezivit cu. :)
Dakle, di se to kupi, tenIsit. par kila.. di se nadje? Koji su zamjenski preparati iste namjene i gdje ih nabavit?
-
Vidim da ste mi ocaparili pitanje vezano uz ovu temu i bacili ga na ugljen i ugljenske rasprave :threatening: ali dobro, prezivit cu. :)
Dakle, di se to kupi, tenIsit. par kila.. di se nadje? Koji su zamjenski preparati iste namjene i gdje ih nabavit?
Tenisit smo obradili na podforumu BKZ i naručili potrebne količine, možeš se još ubaciti u narudžbu, bar mislim. A zamjenski je, otiči na neku separaciju građevinske firme i žicati par kila drobljene cigle, tak sam ja nabavil mojih prvih 100kg :mdr:
-
Samo da spomenem. Ne kaže se tenesit nego tenisit. Vidim da se na forumu često krivo piše.
E bas sam to htio da pitam... :mdr:
-
Vidim da ste mi ocaparili pitanje vezano uz ovu temu i bacili ga na ugljen i ugljenske rasprave :threatening: ali dobro, prezivit cu. :)
Ugljenske rasprave sam odvojila u posebnu temu... ovdje bolje da se priča o tenisitu :threatening:
-
Evo kako do tenisita - :wall:
-
:wall: :wall: :wall: :wall: :wall: :wall: :wall: :wall: :wall: :wall: :wall: ... treba li netko još?
-
(http://s35.photobucket.com/albums/d189/dimebar_probably/Smileys/th_wallbash.gif)(http://s35.photobucket.com/albums/d189/dimebar_probably/Smileys/th_wallbash.gif)(http://s35.photobucket.com/albums/d189/dimebar_probably/Smileys/th_wallbash.gif)(http://img52.exs.cx/img52/4566/i7pfrusty.gif)(http://img52.exs.cx/img52/4566/i7pfrusty.gif)
-
Ne ide, a?
Mozda da ipak narucis onda? :mdr:
-
Ne ide, a?
Mozda da ipak narucis onda? :mdr:
:histerical: Moze, oko 100 kg + da mi ti doneses! :mdr:
-
da dodjem do 100 kg tenisita, vjerojatno bi animirani gif bio inverzan :warn:
:smile:
-
(http://www.irishgaelictranslator.com/translation/images/smiles/add1_steinigung.gif)(http://www.irishgaelictranslator.com/translation/images/smiles/add1_steinigung.gif)(http://www.irishgaelictranslator.com/translation/images/smiles/add1_steinigung.gif)
-
:histerical:
-
Sad me kopka jedno pitanje.
Ako drvo u posudi potopimo u vodu, kaj sadrže mjehurići koji izlaze iz tla? Jel to samo izlazi zrak iz zemlje ili se zemlja riješava nekih plinova?
Kad sam već na tome, pitam dalje...
Jel bolje zaljevati vodom odozgo ili potapati posude u vodu?
Sad ak se nekom da, a da zna, nek odgovori. :smile:
-
Zrak je smjesa plinova 78% dušika, 21% kisika i 1% ostalih plinova. To je zrak. I kisik u njemu sudjeluje sa svojih dvadesetak posto. Dakle, ono što izlazi iz zemlje jest također smjesa plinova u kojoj ima i CO2 kao produkta staničnog disanja i ostatak nepotrošenog kisika i svega ovog ostalog. Dio CO2 ostaje u tlu otopljen zakiseljujući tlo u obliku H2CO3, karbonatne kiseline. Znači, iz tla izlazi smjesa ponešto različita od one koja je ušla, siromašnija kisikom a bogatija ugljičnim dioksidom. što se zalijevanja tiče, ispada da je idealna varijanta "potapanje" jer se na taj način istisne sav zaostali zrak iz tla i tlo se dobro natopi. kod cijeđenja, također se u tako natopljen busen usauga novi zrak pa je aeracija tla savršena. Druga je stvar što se tako nešto u prirodi ne događa, pa možemo raspravljati koliko je to potrebno. Ali...uvjeti koji postoje u bonsai posudi također nisu uvjeti koji postoje u prirodi, a mi težimo biljkama učiniti život što boljim. U suprotno ne bi niti gnojili, niti orezivali korijen niti...štošta. Na kraju, ipak je generalni problem koliko tu dobru praksu uopće možemo provoditi. Ja imam vrlo malo biljaka koje bi mogao zalijevati potapanjem. Prevelike su, preteške. Tako da to NIKADA ne radim. I, iskreno, mislim da je nepotrebno i komplicirajuće. Često si ljudi, na početku svoje avanture bavljenja bonsaijem, nepotrebno kompliciraju stvari zbog pretjeranog entuzijazma. Kasnije shvate da je to sve manje bitno. Treba pojednostaviti stvari. A ova sva teorija oko potapanja biljaka, čekanja da mjehurići izađu, sauganja novoga zraka i aeracije tla...dobro ju je znati ali je više od akademske vrijednosti. Dobra za razumijevanje ali ne toliko korisna za praksu. Tako ja mislim.
-
Znam da sam se često u početku zamarao glupostima. Na primjer: kada bi radio miks zemlje, radio bi točno po recepturi... jedna četvrtina vrtne zemlje (ilovače), jedna četvrtina humusa, dvije četvrtine riječnoga pijeska...i tako dalje...samo kao primjer, i tada bi, ako bi mi upalo malo više bilo koje komponente radio ponovo ili vadio van i raznorazne takve bedarije. Danas nikada više ne miješam miksove na taj način nego odokativno. Samo otprilike. Ubacim par šaka zemlje u tenisit, pa ako mi se čini presiromašan, bacim još koju šaku. Ili, nekada sam stavljao na biljke samo odstajalu vodu ili kišnicu. I to sada ne radim. Skužio sam da je to lijepo ali nepotrebno. Svakako nije nužno. I, uostalom, ko bi uspio zaliti sve te kanturine i smiksati sve te mikseve na taj način.!!!??? I biljke mi nikada nisu bile zdravije nego danas. One vole kada se oko njih ne pretjeruje i ne cirkusira, vole da ih se i pusti malo s mirom.
-
Hvala na preciznom i opširnom odgovoru. :great:
Ostajemo dakle pri onom...
"Nek sve što radiš bude užitak i ispunjenje... živi slobodno... i život učini jednostavnim za sebe i okolinu..." :great:
-
.... One vole kada se oko njih ne pretjeruje i ne cirkusira, vole da ih se i pusti malo s mirom.
Ne treba pretjerivati to dovodi do fanatizma :mdr:
Meni treba još upoznavanja s biljkama, no vjerujem da na kraju svi koji ostanemo uz bonsaie, uživamo baš u tom miru i skladu suživota, na obostrano zadovoljstvo :great:
-
Gledao sam "How to collect Wild Trees DVD", u kojem Andy Smith (http://artofbonsai.org/forum/viewtopic.php?t=356) sadi borove i planinske borovice u mješavinu:
pumice (http://en.wikipedia.org/wiki/Pumice)=75%
kora od bora=25%
-
....Pumice...
Toga kod nas sigurno nema u prodaji !?!?!
-
....Pumice...
Toga kod nas sigurno nema u prodaji !?!?!
Koda nas na žalost nema, ali u Sloveniji ima:
http://www.bonsaji.si/zemlja.htm
-
Gledao sam "How to collect Wild Trees DVD", u kojem Andy Smith (http://artofbonsai.org/forum/viewtopic.php?t=356) sadi borove i planinske borovice u mješavinu:
pumice (http://en.wikipedia.org/wiki/Pumice)=75%
kora od bora=25%
Tu uopće nema ničeg hranjivog onda .... ma, ništa mi nije jasno :tup: :tup:
-
Gledao sam "How to collect Wild Trees DVD", u kojem Andy Smith (http://artofbonsai.org/forum/viewtopic.php?t=356) sadi borove i planinske borovice u mješavinu:
pumice (http://en.wikipedia.org/wiki/Pumice)=75%
kora od bora=25%
Tu uopće nema ničeg hranjivog onda .... ma, ništa mi nije jasno :tup: :tup:
Ako i jedan od ta dva sastojka supstrata može zadrati hranjiva, to je dovoljno. Plus folijrna prihrana.
-
da li je cigla istog sastava kao i tenisit. Recimo da samlijemo ciglu da li dobijamo tenisit?
-
da li je cigla istog sastava kao i tenisit. Recimo da samlijemo ciglu da li dobijamo tenisit?
Kolko sam j aupučen, cigla mora biti puna, zidarsko rečeno 1/1
-
i šta sad, jel je il nije?
-
To i mene zanima. Čini mi se da cigla i nije baš porozna. Ne kužim što je ovo "ekspandirana". Očito prođe kroz neki proces ... :dunno:
-
Tenesit je cigla !!!
Ali puna cigla , ne šuplja s kojom se danas zida.
-
poslao sam upit na ciglane zagreb. baš me zanima?!
-
Za pumice piše da mu je poroznost oko 90%. Tenisit nije pretpostavljam baš toliko?
-
To i mene zanima. Čini mi se da cigla i nije baš porozna. Ne kužim što je ovo "ekspandirana". Očito prođe kroz neki proces ... :dunno:
1.TENESIT iz CIGLANA ZAGREB je mjevena cigla dobivena drobljenjem sveg i svačeg od crijepova, punih i šupljih cigli znači sve mogučeg škarta
2. TENESAND (Sebastijanova štela) je ekspandirana cigla (to ja koliko sam ja skužio nešto kao one čokoladne pahuljice
-
Pa mi ovo cijelo vrijeme krivo zovemo.... :mdr:
-
da li je cigla istog sastava kao i tenisit. Recimo da samlijemo ciglu da li dobijamo tenisit?
Sigurno je da se radi o istom sastavu jer i jedno i drugo je cigla. Vjerujem da ono što ih razlikuje je način obrade. Odnosno, tenisit se vjerojatno peče i obrađuje nakon lomljenja i mrvljenja. A ako uzmeš običnu ciglu i izmrviš je ona je obrađena samo na vanjskim plohama a ne tamo gdje je pukla. Što vjerojatno uzokuje nepostojanost, odnosno daljnje mrvljenje tijekom vremena te preveliku poroznost zbog većih rupa. To ne znači da se i kao takva ne može koristiti. Al bojim se da to nije to. Tenisit je upravo odličan jer su komadići cigle pečeni sa svih strana. PUno neća moć zadržavanja vode i njezino lagano otpuštanje. A i sigurna sam da se neće dalje mrviti ak po njoj ne udaraš čekićem. A dobro znamo da je cigleda prašina u sastavu tla za bonsaije itekako opasna za biljke.
-
A kaj mislite o ovome? Dali je netko vidio takav "mačiji pijesak" kod nas?
http://www.bonsai4me.com/Basics/Basicscatlitter.htm
-
A kaj mislite o ovome? Dali je netko vidio takav "mačiji pijesak" kod nas?
http://www.bonsai4me.com/Basics/Basicscatlitter.htm
Nisam vidio, no sama namjena mi ostavlja dojam visoke cijene. Možda griješim.
Tenesit je jeftin, vjerojatno najidealniji, podosta težak kad se namoči, a i suh.
Liapor je pristupačan cijenom, dobro drenira i zadržava vlagu, no lagan je pa biljke treba više učvrščivati u posude.
-
pored tenisita mislim da se nema o čemu drugome razmišljat ...
prejeftino, lagano, prosijano na 4 mm .... :mdr:
Usput, bliži se 2. mjesec, jel znaš kada će se moći nabaviti??
-
no lagan je pa biljke treba više učvrščivati u posude.
.... i treba ga prosijavat! Ma mislim da je ova priča sa tenisitom bogovska, pogotovo za Hr. prilike. Veliko hvala još jednom Čajku i Sandevu na otkriću tenisita! 8)
-
no lagan je pa biljke treba više učvrščivati u posude.
I treba ga prosijavat! Ma mislim da je ova priča sa tenisitom bogovska, pogotovo za Hr. prilike. Veliko hvala još jednom Čajku i Sandevu na otkriću tenisita! 8)
Nisan ja. Seba je "kriv"!!!
-
Nisan ja. Seba je "kriv"!!!
Ako nisi to kriv, kriv si nešto drugo :mdr:
-
Nisan ja. Seba je "kriv"!!!
Znam ja dobro! Oba ste krivi! Priznao je nama Sandev! :mdr:
-
pored tenisita mislim da se nema o čemu drugome razmišljat ...
prejeftino, lagano, prosijano na 4 mm .... :mdr:
Usput, bliži se 2. mjesec, jel znaš kada će se moći nabaviti??
Nemam pojma. I ja ćekam poziv.
-
A kaj mislite o ovome? Dali je netko vidio takav "mačiji pijesak" kod nas?
http://www.bonsai4me.com/Basics/Basicscatlitter.htm
Nisam vidio, no sama namjena mi ostavlja dojam visoke cijene. Možda griješim.
Tenesit je jeftin, vjerojatno najidealniji, podosta težak kad se namoči, a i suh.
Liapor je pristupačan cijenom, dobro drenira i zadržava vlagu, no lagan je pa biljke treba više učvrščivati u posude.
Di si kupio Liapor?
-
Di si kupio Liapor?
MD-profil na Žitnjaku. Moram opet u nabavku jer sam prvih 50L potrošio. Mislim da je vreča bila 56kn.
-
Di si kupio Liapor?
MD-profil na Žitnjaku. Moram opet u nabavku jer sam prvih 50L potrošio. Mislim da je vreča bila 56kn.
ovdje je 80 kn :badmood:
-
Di si kupio Liapor?
MD-profil na Žitnjaku. Moram opet u nabavku jer sam prvih 50L potrošio. Mislim da je vreča bila 56kn.
ovdje je 80 kn :badmood:
U MD-u je neki popust na gotovinu, mislim 16%, pa oda i tam ispada između 70 i 80 kn :great:
-
Da li su vreće tenisita od 18kuna i 30 lipa, isto od 50L?
-
Da li su vreće tenisita od 18kuna i 30 lipa, isto od 50L?
Ne bi se kladil u to... bilo bi to jedva nosivo dvojici ljudova.
Liapor je puuuuuno lakši od tenesita. Tenesit je ko cigla, a mislim da vreča nema više od 20L
-
Da li su vreće tenisita od 18kuna i 30 lipa, isto od 50L?
Ne bi se kladil u to... bilo bi to jedva nosivo dvojici ljudova.
Liapor je puuuuuno lakši od tenesita. Tenesit je ko cigla, a mislim da vreča nema više od 20L
Ako je lakši, znači da je liapor dosta porozniji od tenisita.
-
Tenesit iz ciglane je pakiran u 20l vreće. Ja to više neću kupovat. Uglavnam u njemu ima previše prašine i krupnijih komada, pa to treba prosijavat, ispirat i nakraju baciš dobar dio.
Fokusirat ću se na proizvode tipa Liapor, Tenisand ili ovaj mačiji pijesak. Uglavnom gotove pripravke granulirane keramike.
Imam još jednu varijantu gore navedene koju moram provijerit, no to nikom neću javit. :na:
-
Ja sam neki dan pričao sa Sebastijanom Tenisita još nema ali kad ga bude biti će čista četvorka do šestice, prosijan, bez prašine tako da će to biti dobar izbor. Vreča je 25 kn, tako da je to najjeftinije a kvalitetno riješenje.
-
Imam još jednu varijantu gore navedene koju moram provijerit, no to nikom neću javit. :na:
hmmmm .... onda ćemo te morat sankcionirat .... al treba smislit nešto stvarno gadno :boxing:
-
U MD-u je neki popust na gotovinu, mislim 16%, pa oda i tam ispada između 70 i 80 kn :great:
bas ti i ne ide matematika to ti je 66,66 kn
-
To i mene zanima. Čini mi se da cigla i nije baš porozna. Ne kužim što je ovo "ekspandirana". Očito prođe kroz neki proces ... :dunno:
1.TENESIT iz CIGLANA ZAGREB je mjevena cigla dobivena drobljenjem sveg i svačeg od crijepova, punih i šupljih cigli znači sve mogučeg škarta
2. TENESAND (Sebastijanova štela) je ekspandirana cigla (to ja koliko sam ja skužio nešto kao one čokoladne pahuljice
Ma jok stari, Tenisand (tako ga bar tip zove) ti je čista uredno mljevena cigla, nepravilnotrokutastokugličasta. Dogovarao sam četvorku i šesticu. Jučer je tip bio kod mene. Sad ću vam stavit fotku
-
evo
-
Di si kupio Liapor?
MD-profil na Žitnjaku. Moram opet u nabavku jer sam prvih 50L potrošio. Mislim da je vreča bila 56kn.
Liapora trenutno nema, navodno da je naručen..
-
No fino, nema liapora, nema tenesita... :dunno:
-
Ma jok stari, Tenisand (tako ga bar tip zove) ti je čista uredno mljevena cigla, nepravilnotrokutastokugličasta. Dogovarao sam četvorku i šesticu. Jučer je tip bio kod mene. Sad ću vam stavit fotku
Super da će biti i šestica, jer će nam poslužiti pogotovo za veće biljke.
Hoće li biti dovoljno tenisita za sve? Marija i ja smo htjeli kupiti 20-ak vreća jer smo mislili da su pakiranja od 50L, ali ako su pakiranja od 20L onda bi nam trebalo bar 40 vreća!
-
Super da će biti i šestica, jer će nam poslužiti pogotovo za veće biljke.
Hoće li biti dovoljno tenisita za sve? Marija i ja smo htjeli kupiti 20-ak vreća jer smo mislili da su pakiranja od 50L, ali ako su pakiranja od 20L onda bi nam trebalo bar 40 vreća!
Ponijet ćemo koliko stane u auto .... :hihihi:
-
Super da će biti i šestica, jer će nam poslužiti pogotovo za veće biljke.
Hoće li biti dovoljno tenisita za sve? Marija i ja smo htjeli kupiti 20-ak vreća jer smo mislili da su pakiranja od 50L, ali ako su pakiranja od 20L onda bi nam trebalo bar 40 vreća!
Ponijet ćemo koliko stane u auto .... :hihihi:
Ima auta koji voze preko tone :hihihi:
-
Super da će biti i šestica, jer će nam poslužiti pogotovo za veće biljke.
Hoće li biti dovoljno tenisita za sve? Marija i ja smo htjeli kupiti 20-ak vreća jer smo mislili da su pakiranja od 50L, ali ako su pakiranja od 20L onda bi nam trebalo bar 40 vreća!
Ponijet ćemo koliko stane u auto .... :hihihi:
Ima auta koji voze preko tone :hihihi:
Marija je mislila na naš škodilak. Izbacit ćemo zadnje sjedalo, pa koliko stane :smile:.
-
Ma jok stari, Tenisand (tako ga bar tip zove) ti je čista uredno mljevena cigla, nepravilnotrokutastokugličasta. Dogovarao sam četvorku i šesticu. Jučer je tip bio kod mene. Sad ću vam stavit fotku
:tup: :tup: :tup: pa to je isto
-
Ima auta koji voze preko tone :hihihi:
u naš Škodilak ne :mdr:
-
Ima auta koji voze preko tone :hihihi:
u naš Škodilak ne :mdr:
Več sam se splašil da budetesve odpeljali :hihihi:
-
Ma jok stari, Tenisand (tako ga bar tip zove) ti je čista uredno mljevena cigla, nepravilnotrokutastokugličasta. Dogovarao sam četvorku i šesticu. Jučer je tip bio kod mene. Sad ću vam stavit fotku
:tup: :tup: :tup: pa to je isto
Pa je, samo kaj je ovaj čistiji, nemaš što prosijavat. Već je izvađena čista četvorka.
-
Super da će biti i šestica, jer će nam poslužiti pogotovo za veće biljke.
Hoće li biti dovoljno tenisita za sve? Marija i ja smo htjeli kupiti 20-ak vreća jer smo mislili da su pakiranja od 50L, ali ako su pakiranja od 20L onda bi nam trebalo bar 40 vreća!
Ponijet ćemo koliko stane u auto .... :hihihi:
Ima auta koji voze preko tone :hihihi:
Marija je mislila na naš škodilak. Izbacit ćemo zadnje sjedalo, pa koliko stane :smile:.
Čuj, to ti bude prilično teško za auto. Ja sam svojevremeno natrpao 10 vreća u Mazdu, onaj Premacy koji sada vozim, i auto je sjeo skoro na pod.
-
Čuj, to ti bude prilično teško za auto. Ja sam svojevremeno natrpao 10 vreća u Mazdu, onaj Premacy koji sada vozim, i auto je sjeo skoro na pod.
Čekaj, nije mi jasno!? Da li su onda te vreće koje ti nabavljaš od 20L ili 50L?
-
Čekaj, nije mi jasno!? Da li su onda te vreće koje ti nabavljaš od 20L ili 50L?
A meni se čudi kak mi nije jasno sve o tree critique :mdr:
20 L tenesita je puno više od 20 kg. Nisam vagao, ali sigurno 30-40 kg
-
Čekaj, nije mi jasno!? Da li su onda te vreće koje ti nabavljaš od 20L ili 50L?
A meni se čudi kak mi nije jasno sve o tree critique :mdr:
20 L tenesita je puno više od 20 kg. Nisam vagao, ali sigurno 30-40 kg
Zemlja i sl. se mjeri u volumenu, dakle u litrama, ako netko zna za tenisit nek napiše :mdr:
iako ni kilaža nije zanemariva kad se tegli veća količina ...
Neka auto legne, uopće me ne zanima, samo da to dovučemo u Kaštela makar vozili 20 km/h do dole :hihihi:
-
... ja sam se opredjelio za Liapor najviše zbog specifične težine, a ak pogledamo cijenu i pretvorimo kilograme u litre meni ispada da je tenisitu i liaporu ista cijena. Liapor koji se prodaje u MD-u je "fit" odnosno granulacije od 1-4 mm, ali proizvodi se u granulaciji 4-8 mm i 8-16 mm, a postoji i specijalna mješavina za ozelenjavanje ravnih krovova u koje su već dodane hranjive tvari za biljke... Kolko znam u MD-u su imali jednu jedinu paletu tog "fita". Dakle kad bi bilo zainteresiranih oni bi možda naručili koju paletu druge granulacije???
...a i ova priča oko granulacije mi se čini pretjerana, odnosno zakvačili smo se za tu granulaciju ko da je zemlja u prirodi granulirana?! I onda opet tu istu zemlju koja je granulacije od 0-X mm stavljamo u taj isti tenisit ili liapor!? Tu mi logika ne šljaka. Kako mi je građevina struka, ponešto mi je ostalo teorije sa faksa. Dakle da bi neka mješavina bila postojana odnosno da nebi došlo do segragacije iste u istoj mora biti više različitih granulacija... da ne zamaram sa detaljima, želim skrenuti pažnju na to da bi u mješavini od samo jedne granulacije, teoretski moglo kroz zalijevanjem doći do ispiranja i taloženja zemlje na dno posude... i onda smo opet na početku.
Pitajte Palla o njegovom Maxitu - (mislim da je identičan ovom "Liapor fitu") jel ga prosijava ili koristi koje druge granulacije. Eto čitam pa malo razmišljam. :question:
-
Čuj, to ti bude prilično teško za auto. Ja sam svojevremeno natrpao 10 vreća u Mazdu, onaj Premacy koji sada vozim, i auto je sjeo skoro na pod.
Čekaj, nije mi jasno!? Da li su onda te vreće koje ti nabavljaš od 20L ili 50L?
Vreće su ti 25 kila.
-
Čekaj, nije mi jasno!? Da li su onda te vreće koje ti nabavljaš od 20L ili 50L?
A meni se čudi kak mi nije jasno sve o tree critique :mdr:
20 L tenesita je puno više od 20 kg. Nisam vagao, ali sigurno 30-40 kg
Litre i kilogrami su skroz različito. Litre su mi bitne jer tada znam koliko ću posuda moći napuniti sa jednom vrećom (sa vrećom od 25L mogu duplo manje posuda napuniti nego kada je vreća od 50L).
Kilogrami mi znače nešto skroz drugo. Bolje je da je lakše iz 2 razloga:
1. Zato jer to znači da su granule poroznije ili ti ga da mogu primiti više vode u sebe
2. Iz praktičnog razloga. Kada prenosim velike kašete sa yamadorijima volim ne slomiti kičmu :hihihi:
Po ovome što vi sada govorite ispada da je 50L Liapora i 50L Tenisita, jako slična cijena (razlika je u tome što Liapor treba prosijati)?!
-
Pitajte Palla o njegovom Maxitu - (mislim da je identičan ovom "Liapor fitu") jel ga prosijava ili koristi koje druge granulacije.
Walter Pall:
In Germany a product called 'Maxit', 'Fibotherm' is OK. Use particle size of 2mm to 4mm. sometimes one gets a wide variation of sizes. Sieve your material and throw away everything that is smaller then 2mm.
You can also take 1.5 mm. I took 2 mm because that's the size of the brand I use. One should avoid to use very small particles because they tend to clog the substrate and then it is not well draining and aeriating anymore.
I am not so sure about the weight. I can carry 50 liters easily with two hands when it is dry, which means it should be around 25 kg per 50 liters. This makes it roughly .5 kg per liter. Probably even less.
http://walter-pall-bonsai.blogspot.com/2007/03/baked-loam-as-main-ingredient-for.html
-
Pitajte Palla o njegovom Maxitu - (mislim da je identičan ovom "Liapor fitu") jel ga prosijava ili koristi koje druge granulacije.
Walter Pall:
In Germany a product called 'Maxit', 'Fibotherm' is OK. Use particle size of 2mm to 4mm. sometimes one gets a wide variation of sizes. Sieve your material and throw away everything that is smaller then 2mm.
You can also take 1.5 mm. I took 2 mm because that's the size of the brand I use. One should avoid to use very small particles because they tend to clog the substrate and then it is not well draining and aeriating anymore.
I am not so sure about the weight. I can carry 50 liters easily with two hands when it is dry, which means it should be around 25 kg per 50 liters. This makes it roughly .5 kg per liter. Probably even less.
http://walter-pall-bonsai.blogspot.com/2007/03/baked-loam-as-main-ingredient-for.html
...super! Ja bih eventualno prosijavao samo za borove. Probao sam prosijavat kroz sito od 1 mm i količina koja je prošla je bila max cca 10% pa sam odustao. Ne čini mi se velik otpad, koji pak opet možete dati mački da po njemu grebucka... :idea: :mdr:
Težina vreče liapora od 50l je 20 kg (400 kg/m3), a spada i u toplinske izolatore - ko da korenju obučeš vunene čarape... :umm: valjda?!
-
Zna li netko nešto više o Vermikulitu? To je ekspandirani mineral koja se koristi kao izolacija u građevini ali i koristi se i u poljoprivredi. Vidim po netu da su ga neki našli za kupiti i kod nas, ali nigdje nisam našao gdje.
-
a spada i u toplinske izolatore - ko da korenju obučeš vunene čarape... :umm: valjda?!
Jedan bor je vani od 15.8. i baš ga je smrzavica ulovila kad sam ga zalijao. Nekoliko tjedana niskih temperatura od -1 do -6 smrzlo je samo vanjski rub liapora, nekih 5cm. Probio sam taj sloj i u nutra je bio u rasutom stanju, pa to tvoje o čarapama ima i smisla :great:
-
Molim da mi netko tko zna odgovori. Te vreće tenisita koje namjeravamo nabaviti - kolike su, ali ne u kilima, nego u LITRAMA :question:
Ako je to 20l, onda se ne isplati cjela gnjavaža ... radije ću nabaviti liapor ili nešto slično :smile:
-
Ovdje ima više podataka o Vermikulitu - sastav, primjena i dr.
http://www.vermikulit.bloger.hr/
ima ga uzeti i u Sloveniji http://www.strojansek-sp.si/vermit/cro/termovermitc.htm
čak ima izbor granulacija
ako tko skuži gdje ga ima kod nas neka javi! :smile:
-
....Pumice...
Toga kod nas sigurno nema u prodaji !?!?!
Ima! Imaaaaaaa!!! :yupi:
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=975.msg11874;topicseen#msg11874
-
Evo na jednom mjestu lista gdje u Hr. ima za kupiti različite vrste "šljunka" za mješavinu sa zemljom za bonsaije. Ako još netko zna gdje ima neka napiše.
LIAPOR
pakiranje: 50L/20kg
granulacija:1-4mm
opis: Ekspandirana glina i tvrde granule postojane na mraz
boja: Sivo - crna
nabava:
MD-profil / Zagreb, cijena - 55kn
Intermont2 / Solin, cijena - 80kn
TENISIT ILI TENISAND
pakiranje:30L/25kg
granulacija:4-7mm
opis:Zdrobljena pečena cigla
boja:Narančasta (boja cigle)
nabava:
Ferosanitarija - Cesar Ivo, 098 249 261 / Sesvete, cijena - 20kn
PUMICE ILI BIMS
pakiranje:50L/25-30kg
granulacija:3-8mm
opis:Vulkanski porozni šljunak
boja:Oker, smeđa
nabava:
Jadro / Split, cijena - 45kn (-10% za gotovinu) HP ekspresom dostavljaju po cijeloj Hrvatskoj!
FLOREOPOR ILI LIADRAIN
pakiranje:40L
granulacija:4-8mm
opis: Ekspandirana glina
boja:Crna, smeđa, narančasto-crvena
nabava:
> LIAPOR - primjena u hortikulturi (liaflor, liadrain / floreopor) (http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=1553.0)
-
VERMIKULIT
Vermikulit je gološko ime dano za skupinu minerala
Kod naglog zagrijavanja na visokoj temperaturi se voda pretvara u paru koja razbije ljuskaste kristale u oblik pahulje, što se više ne mogu stisnuti.
Tako dobijemo ekspandirani vermikulit koji sadrži bezbrojno malih slojeva zraka.
Upravo ti zračni slojevi daju vermikulitu dobre izolacijske sposobnosti i malu specifičnu težinu.
Nalazišta vermikulitne rude su u Sjevernoj i Južnoj Americi, Rusiji, Južnoj Africi, Keniji, Zimbabveju. Egiptu, Indiji i Kini.
Glede mineralnih supstanci je vermikulit Mg Fe Al silikat sa zeolitskom vodom koja je zatvorena između posamičnih ljuskastih kristala.
OPČE ZNAČAJKE
ne stari
ne trune
100 % negoriv (otporan na vatru)
zdravstveno i ekološki besprijekoran
bez mirisa, ne nadražuje osjetila
ne sadrži azbest
otporan na kiseline i lužine
netopljiv u vodi
bez praha, steriliziran neposredno poslije ekspandiranja
dobar apsorbent tekučina
može zadržati i otopljene materijale, primjerice, vosak, asfalt, sitni prah...
KEMIJSKA ANALIZA
SiO2 34-46%
MgO 16-35%
Al2O3 10-16%
TiO2 1-3%
Fe2O3 6-13%
K2O 1- 6%
CaO 1- 5%
Drugo 0,2-1,2%
TEHNIČKI PODACI
temperatura tališta 1315°C
temperatura sinterovanja 1260°C
specifična težina 70 - 130 kg/m3 (ovisno od frakcije)
pH neutralan
toplinska vodlijivost 0,049 do 0,072 W/mK
specifična toplina 0,8 do 1,1kJ/KgK (0,2-0,26 kcal/kg/K)
mijenjanje kationa 50 do 150 me/100g
sposobnost primanja vode 220%-235% glede težine
glede zapremine od 60 do 90%
SVESTRANA PRIMJENA:
Primjena vermikulita i proizvoda od vermikulitnih mješavina veoma je rasprostranjena.
Primjenjuju se svagdje gdje se poštiva tehnologija pogodna čovjekovu okolišu,
a koja u prvom redu koristi prirodne materijale
HORTIKULTURA :
supstrat za sjetvu
supstrat za hidroponsko gajenje rastlinja
dodatak mješavinama za gajenje lončanica
za pokrivanje zemlje poslije sjetve u multipločama
za učvršćenje korjena rastlinja
za gojenje i razmnožavanje gomolja
za prijenos mikroorganizama
održava zemlju rahlom i prozraćnom
povećava kapacitet zraka i vode
zadržava zrak,hranjive tvari i vlagu, te ih ispušta kada biljka zatreba
sposoban je izmjenjivati katione pa samim tim omogućava biljkama lakši dostup do
kalija,kalcija i magnezija
ne napadaju ga glodavci i insekti,ne pljesnjivi,ne ruzinavi,ne trune te je postojan i trajan
pogodan za sadnju vanjskog i unutarnjeg raslinja
(staklenici,plastenici,rasadnici,vrtovi,okućnice i sobne biljke
koje se sade u lončanicama)
mješa se sa zemljom u omjeru 1:1
kao što govori kemiska analiza, sadrži minerale koji su potrebni biljkama za brži i zdraviji
rast te učvršćuje korijen biljke,
a kao dobar absorbent tekućine zadržava vlagu i do 4 puta duže od same zemlje,
te samim tim riješava problem zaljevanja
sjeme klija dvostruko brže te samim tim štedi vrijeme i energiju i NOVAC
u bonsaie se baš ne razumijem , ali znam da je jako ljepo , kako ga zovem malo veliko drvo , ali za vermikulit znam da je dobar za biljke jer ne može biti da ne bude dobar s obzirom koliko vode može popit .
pošto ga nema u hrvatskoj ja i kolega smo ga odlućili uvozit , za poćetak smo otišli po par vreća ,prepakirali ih i podjelili po cvjetarnama i rasadnicima idr. firmama koje se bave bilo kakvom vrstom uzgoja nekog cvijeća
i mogu vam reći da su ljudi zainteresirani i više nogo što smo mislili , a u roku nekih 30-45 dana trebali bi doći i u vaše krajeve ,
pozdrav svima
-
u bonsaie se baš ne razumijem , ali znam da je jako ljepo , kako ga zovem malo veliko drvo , ali za vermikulit znam da je dobar za biljke jer ne može biti da ne bude dobar s obzirom koliko vode može popit .
Samo treba upisati u Google vermiculite bonsai, i bit će jasno da bonsai uzgajivači već dugo znaju za njega. :smile:
-
ma sve pet , ali nebave se svi ljudi uzgojem bonsaia, :smile: :smile: :smile:
-
Linkali smo tvoj blog, pa si nas fino našao :hihihi: Hvala na iscrpnim specifikacijama vermikulita!
Vermikulit u inozemstvu bonsai uzgajivači naveliko koriste, a mogli bi i ovdje ukoliko se poklope interesi. Sigurno da će imati primjenu i u poljoprivredi, ali taj nas aspekt ne zanima.
Ako nije problem da li bi mogao granulaciju 2-4 mm fotografirati, na način da bude metar pored toga. Kao što je ovdje fotografiran Pumice i liapor http://hbf.my-bonsai.com/index.php?action=dlattach;topic=975.0;attach=7769;image
Nama je za bonsai isto bitan i izgled, odnosno boja i granulacija. Ne smije biti ništa sitnije od 2mm.
Kolika bi cijena bila za veća pakiranja 50 ili 100l? I koje su opcije s granulacijom?
-
ovdje su dvije granulacije 2-4 , 4-8 mm i još jedna 8-20mm , je u skladištu tu vam mogu sutra slikat .
nije neki aparat ali se nadam da će poslužit !
-
2-4 i 4-8mm je OK za bonsaije. Ovo krupnije ne bi odgovaralo.
Ako možeš samo ovo malo bolje slikati - da bude ošto.
Hvala.
-
ovo je najbolje što moj aparat može !
-
Andrija,
po tvom iskustvu i mišljenju, kako bi pripremao substrate za drva sa do sad navedenim Liaporom, tenesitom, vermikulitom, pumicama? Koliko bi dodavao zemlje? Bi li koristio i treset? Može li kora od bora ući u ove kombinacije?
Možete i ostali pisati, nije da pitam samo Andriju :great:
-
Andrija,
po tvom iskustvu i mišljenju, kako bi pripremao substrate za drva sa do sad navedenim Liaporom, tenesitom, vermikulitom, pumicama? Koliko bi dodavao zemlje? Bi li koristio i treset? Može li kora od bora ući u ove kombinacije?
Možete i ostali pisati, nije da pitam samo Andriju :great:
Mi sada koristimo mješavinu od:
1/4 treset (bijeli ili crni)
3/4 liapor/pumice i sl.
Može i kora u to, ali u okviru ove 3/4 - liapor/pumice
Inače zna li tko što o peat moss. Koji joj je PH faktor i da li spada u bijeli ili crni treset?
-
Andrija,
po tvom iskustvu i mišljenju, kako bi pripremao substrate za drva sa do sad navedenim Liaporom, tenesitom, vermikulitom, pumicama? Koliko bi dodavao zemlje? Bi li koristio i treset? Može li kora od bora ući u ove kombinacije?
Možete i ostali pisati, nije da pitam samo Andriju :great:
Mi sada koristimo mješavinu od:
1/4 treset (bijeli ili crni)
3/4 liapor/pumice i sl.
Može i kora u to, ali u okviru ove 3/4 - liapor/pumice
Inače zna li tko što o peat moss. Koji joj je PH faktor i da li spada u bijeli ili crni treset?
Kolko ja znam, a to je malo i izvor mi je čovjek koji direktno iz Litve uvozi treset.
Kod nas dobavljivo
Bijeli treset je pravi treset i Ph mu se kreče od 2-4,5 (tip ima nekoliko vrsta).
Granulacije koje se pakiraju u bale i prodaju po centrima su vlaknaste i grube, teško je nabaviti treset jednolike strukture.
Crni treset ne postoji kao zaseban, to je mješavina bijelog treseta i raznih zemljanih substrata koji mu podižu Ph iznad 5 pa do 7.
Crnu boju dobiva od kompostiranih materjala pa čak i od ugljena, (tak veli tip)
Ja sam kod njega nabavljao treset za azale, Ph 2,5 , neke srednje granulacije. Ne praši se.
Spominjao je tresetišta koja se iskapaju u nekoliko slojeva, gornjih 20-50 cm je bogato bakterijama i grubog je sastava čak sa mljevenim granjem. Taj koristi za kompostiranje organskog materjala. Dok za vrtlarstvo nabavlja treset sa 2-10m dubine.
-
Andrija,
po tvom iskustvu i mišljenju, kako bi pripremao substrate za drva sa do sad navedenim Liaporom, tenesitom, vermikulitom, pumicama? Koliko bi dodavao zemlje? Bi li koristio i treset? Može li kora od bora ući u ove kombinacije?
Marija ti je sve odgovorila. Normalno i nama je ovo prva sezona da sadimo u ovakve mješavine tako da je to sve eksperimentalna faza. :smile: Zanimljivo da po onome što sam vidi na IBC forumu, kako Payeras uzgaja zelenike i kako mu reagiraju i razvijaju se (sadi ih u akadamu), ispada da nama bolje rastu nego njemu ... tako da tko zna, možda se vratimo na staru mješavinu ako ove ne budu dobre.
-
Crni treset ne postoji kao zaseban, to je mješavina bijelog treseta i raznih zemljanih substrata koji mu podižu Ph iznad 5 pa do 7.
Crnu boju dobiva od kompostiranih materjala pa čak i od ugljena, (tak veli tip)
na pakiranju je pisalo White peat & peat moss - dakle to bi mogao biti crni treset . da sam barem pogledala Ph :tup:
-
na pakiranju je pisalo White peat & peat moss - dakle to bi mogao biti crni treset . da sam barem pogledala Ph :tup:
Crni treset je dobivena mješavina, u prirodi ga nema!
Tak tvrdi tip koji se tim bavi na veliko.
-
Ovaj treset mi koristimo. Sa druge strane vreće piše "Black peat".
-
Crni treset je dobivena mješavina, u prirodi ga nema!
Tak tvrdi tip koji se tim bavi na veliko.
Valjda zna što govori :smile:
Jel koristi netko kokosova vlakna?
-
Mi sada koristimo mješavinu od:
1/4 treset (bijeli ili crni)
3/4 liapor/pumice i sl.
Može i kora u to, ali u okviru ove 3/4 - liapor/pumice
Koja je svrha treseta po vašem mišljenju? Može li treset biti jednako dobro zamjenjen humusnom zemljom?
Jeste li probali išta saditi u čisti liapor ili čistu pumicu? Kakav je vaš stav o potrebitosti humusne zemlje kao ustaljenog vrtlarskog praktikuma? Da budem jasniji, po mom mišljenju i iskustvu, zemlja nije potrebna, potrebno je samo nešto što će zadržati hranjive tvari i minerale kako bi ih biljka putem korijena uzela dok crpi vodu iz substrata.
-
- u knjizi The Masters Book Of Bonsai od The Japan Bonsai Association piše .. soil za borove Fine red loam 60 % and sand 40 %
- u knjizi Šilića piše za crni bor...stanište ...pretežno na krečnjaku..
- mislim da je beli treset kiseliji od crnog
- crni treset održava vlagu ali nema hranljivih sastojaka dok je humus hranljiv jer je to razložena organska materija (lišće...)
- ja lično neću stavljati treset u mešavini zemlje za borove, jer tamo gde ih vadim nema treseta.
Kad malo bolje razmislim ... nemam pojma... možda ćemo za par godina doći zajednički do recepta ??
-
O tresetu je Gal odlično napisao ovdje:
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=161.msg2177#msg2177
Što se tiče sadnje u npr. čisti pumice, znam da Angel Mota svoje tek izvađane masline sadi samo u "čisti porozni šljunak", također sam nedavno naišao da su ljudi naručivali nekakve junipere iz Italije koji su bili posađeni u čisti pumice i ti bi juniperi imali odlično razvijeno korijenje. Također i talijanski uzgajivač Gennaro Manzone svoje tek izvađene somine sadi u čisti perlit, a koliko vidim na slikama, nekada ga i mješa sa pumicom (dakle, bez ikakve zemlje).
http://www.partenopebonsaiart.it/yamadorigb.htm
Nekako mi se nameće samo od sebe da uzgajivači koriste čisti pumice, perlit i sl., nakon vađenja yamadorija da bi dobili bolji korijen. Kasnije, kada biljka dobro razvije korijen, oni naprave mješavinu u kojoj je i zemlja. Pretpostavljam da je nepotrebno saditi u čisti šljunak ako izvadiš biljku sa dosta korijenja.
-
Evo objašnjenja (na engleskom) za različite vrste treseta:
http://www.ext.vt.edu/departments/envirohort/factsheets2/landsnurs/jan91pr5.html
-
Treset se dosta razlikuje od humusa. Humus je nastao raspadanjem lišća i ostalih materijala organskog porijekla i on sadrži mnogo hranljivih tvari ali je manje propustan za vazduh i vodu.
Treset je nastao u močvarama anaerobnim razaganjem biljnih materijala (najčešće tresetnih mahovina bez rizoida), on ne sadrži hranljive materije u obliku u kom biljke mogu da ih crpe, ali ima jako dobra vazdusno-vodena svojstva.
Ja bih se uvijek opredijelio prije za treset nego za humus jer je drvetu vaznija sama struktura zemljista od plodnosti (to se uvijek moze popraviti prihranom). Uz treset uvijek ide perlit, pijesak ili nesto slicno radi još veće poroznosti. Naravno, on ne odgovara biljkama koje vole 'sušu' jer dobro drži vodu, i kad se osuši imam utisak da ga je malo teže ponovo skvasiti, ali mislim da to zavisi i od kvaliteta treseta.
-
Zemlja osigurava uvjete za život mikroorganizama te ih u velikom broju sadržava . Oni su bitni u procesu hranjenja biljke. U dobrom dijelu je rezervoar za vodu i hranjiva. Što recimo tenisit isto radi no apsolutno je sterilan. Što znači da nema mikroorganizme. Neka me neko ispravi ako sam u krivu.
Ovo je Zen napisao na početku ove teme kao razlog zašto bi se zemlja uopće trebala dodati u tenisit. Meni se to isto čini logično.
-
Ja sam danas kupio 200 kg Tenisita u Aranđelovcu na jednoj ciglani u granulaciji od 2-4 mm. 100 kg je 72 kune (720 din ) A javljam se da kažem da mislim , ono što je Marija već rekla, da je to odgovarajuća granulacija.
Nema puno prašine ali ipak se mora malo prosejati.
-
Ja sam danas kupio 200 kg Tenisita u Aranđelovcu na jednoj ciglani u granulaciji od 2-4 mm. 100 kg je 72 kune (720 din ) A javljam se da kažem da mislim , ono što je Marija već rekla, da je to odgovarajuća granulacija.
Nema puno prašine ali ipak se mora malo prosejati.
Bravo Gale .... :hihihi:
-
Mit o tenisitu širi se i van Hrvatske... :hihihi:
-
A, mi samo natovarimo vreče u auto, za razliku od ovih...
http://www.nativosdonordeste.com.br/paginas/passo_a_passo_arquivos/akadama/aka01.htm
http://www.atelierdobonsai.com.br/phpbb/viewtopic.php?p=20593&sid=56c02f5448937b6ad77a969a36935c7b
-
A, mi samo natovarimo vreče u auto, za razliku od ovih...
http://www.nativosdonordeste.com.br/paginas/passo_a_passo_arquivos/akadama/aka01.htm
http://www.atelierdobonsai.com.br/phpbb/viewtopic.php?p=20593&sid=56c02f5448937b6ad77a969a36935c7b
Ovo je već ZEN meditacija. :mdr:
-
Evo nešto o vermikulitu...
"In our bonsai soil mixture we added one of the greatest inorganic gravels available for bonsai. Vermiculite is a fine, naturally occurring material and retains moisture. It is a bonsai soil additive that is found and mined from China, Brazil, parts of Africa, and the U.S.A.
Vermiculite is found in all our bonsai soil mixes.
1.Our multipurpose mixes carry 50% vermiculite.
2.While our coniferous bonsai soil mixes exhibit 70% of it.
3.Our tropical and subtropical bonsai soil has 30%;
this is because of the need for more organic media in these types of trees.
Adding vermiculite as an inorganic material in bonsai soil not only serves your tree magnificently, but also gives it a safe and natural environment. The soil additive called vermiculite is a mineral formed from hydrated mica and resembles mica in its appearance and is extremely light-weight. Having a golden nugget look makes it blend in bonsai soil perfectly and naturally for shows and general bonsai potting soil mixes. It has the ability to expand thus making it retain water better than most inorganic granules. "
izvor
http://www.bonsai-tools.com/soil/vermiculite.xhtml
-
Zemlja osigurava uvjete za život mikroorganizama te ih u velikom broju sadržava . Oni su bitni u procesu hranjenja biljke. U dobrom dijelu je rezervoar za vodu i hranjiva. Što recimo tenisit isto radi no apsolutno je sterilan. Što znači da nema mikroorganizme. Neka me neko ispravi ako sam u krivu.
Ovo je Zen napisao na početku ove teme kao razlog zašto bi se zemlja uopće trebala dodati u tenisit. Meni se to isto čini logično.
Vjerujem da su vermakulit, liapor i pumice dobra podloga za razvoj mikroorganizama, a možda i tenisit. Ove sezone se spremam kombinirati sve navedene sirovine/podloge pri sadnji izvađenih drva. Ako ću igdje dodavati humusnu zemlju, to neće biti više od 10%. Do sada sam stavljao 20% humusne zemlje a ostatak 40% liapora i 40% tenisita ili 20% humusa 80% liapora ili umjesto liapora 80% tenisita. Sve biljke se razvijaju dobro i pune su pupova koji se sad već spremaju otvoriti, to je naravno povezano sa smještajem i toplinom kroz dan, a ne sa substratom.
Možda bi Hele mogla nešto više napisati o mogučnosti razvoja mikroorganizama u spomenutim substratima!?!?!
Sad si mislim da bi recimo u čistom vermakulitu uz redovitu gnojidbu organskim gnojivima, dobili normalan razvoj mikroorganizama, jer sve nabrojano su prirodni materjali koji upijaju velku količinu vode i hranjiva te služe kao rezervari, a biljka si uzima kad joj je što potrebno.
-
I mi planiramo malo testirati.
Borovi su nam već u liaporu. Par maslina i zelenika je od lani u pumice-u. Svako bih voljela probati i vermikulit.
-
U MBM-a sam vidio treset mješan sa estonskom spagnum mahovinom. Mislim da je to treset koji opisuje Pall:
"Rough peat is this bronwnish blackish stuff that comes from the bogs. It is eihter more like dust and then you should not use it. Or it is still old dry sphagnum moss. This is what I call 'rough' peat".
Čini mi se da je dobar ali mu je kiselost pH6. Pretpostavljam da je to dobro za npr. borove, ali ne znam kako bi to bilo za zelenike i masline ...
Skala pH vrijednosti:
pH < 4,5 jako kiselo
pH 4,5-5,5 kiselo
pH 5,5-6,5 slabo kiselo
pH 6,5-7,2 neutralno
pH > 7,2 alkalno
-
Što mislite o korištenju treseta sa sphagnum mahovinom?
http://www.trefgroup.com/?language=eng§ion=RandD&showpage=49
-
U MBM-a sam vidio treset mješan sa estonskom spagnum mahovinom.
Meni sad ovo lagano postaje zbunjujuće.
Tip kojeg sam spominjao je uporno tvrdio da bijeli treset kao osnovu i veliki dio i jest sphagum mahovina oko (80%) ostalo su odumrle i raspadnute granćice i lišće. Rekao je također da se u Litvi odvaja i čist sphagum koji raste na površinama tresetišta i da se suši te sušenjem postaje boje slonove kosti, izrazito je kiseo i koristi se kao što znamo od margotiranja i kao primjesa substratu za azale ako nemamo kanumu. Dakle po njemu je treset nastao raspadanjem sphagum mahovine. Po trgovinama se vjerojatno može nabaviti raznih treseta dobivenih mješanjem raznih sirovina. U svemu je bitna kiselost koja je deklarirana kolko mi se čini. :dunno:
-
Što mislite o korištenju treseta sa sphagnum mahovinom?
http://www.trefgroup.com/?language=eng§ion=RandD&showpage=49
Ako je sve kak mi je rečeno, imam doma taj tresetosphagum i jedino kaj mogu reći je da ga je opasno teško namočiti (natopiti vodom) a kad je primi nakon nekoliko tretmana, evo več 10 dana po opipu ne osječam da se imalo osušio, a ovih dana je kod mene puhalo ko ludo (s juga uglavnom) toplo i žestoko.
-
Ako je sve kak mi je rečeno, imam doma taj tresetosphagum i jedino kaj mogu reći je da ga je opasno teško namočiti (natopiti vodom)
zato i ide u kominaciji s liaporom/tenisitom/vermikulitom/pumiceom ;)
Pa poklapa se što kaže taj tvoj lik i Pall; rough peat je neraspadnuti sphagum .... :dunno:
-
Što mislite o korištenju treseta sa sphagnum mahovinom?
http://www.trefgroup.com/?language=eng§ion=RandD&showpage=49
Ovo je točno taj iz MBM-a. Još piše da je MEDIUM i da mu je pH-6.
-
zato i ide u kominaciji s liaporom/tenisitom/vermikulitom/pumiceom ;)
Jel ste to donjeli odluku da izbacite humusnu zemlju i udio nje zamijenite tresetom?
Pa poklala se što kaže taj tvoj lik i Pall; rough peat je ne raspadnuti sphagum .... :dunno:
Da,... slab sam s engleskim pa nisam ni čitao kaj je Andrija pastao u post, samo sam njemu quotao ovo o mješanju ;)
-
Jel ste to donjeli odluku da izbacite humusnu zemlju i udio nje zamijenite tresetom?
Prema onome što je napisao Pall, i Aleksa što je napisao o razlici između humusa i treseta, čini mi se da je treset bolji.
-
Jel ste to donjeli odluku da izbacite humusnu zemlju i udio nje zamijenite tresetom?
Prema onome što je napisao Pall, i Aleksa što je napisao o razlici između humusa i tresta, čini mi se da je treset bolji.
Imam dosta drva posađenih u laipor i tenisit, oduševljava me lakoća kod zaljevanja, samo pustim vodu a ona bez zadrške prodire kroz posudu i u trenu se cijedi, liapor i tenisit upiju kolko mogu i ostaju vlažni duuuugo u odnosu na običnu zemlju. 20% humusa kojeg sam do sada miješao u substrat, je premalo da bi zadržavalo vodu i zemlju činilo loše dreniranom.
Ako humus zamjenim tresetom, mislim si da ću 1.) smanjiti dreniranost zemlje, 2.) dati šansu povečanju volumena tla u posudi kad se treset napuhne od vode, 3.) stvoriti puno vlažniju klimu u posudi jer je tlo satavljeno od sirovine gdje svaki sastojak maksimalno drži vlagu.
Sve mi ovo miriše da ću popodne opet u testiranje i usporediti svojstva mješavine sa tresetom i humusom !!!
Zanimljivo, a baš sam se dosađivao :mdr:
-
Jel ste to donjeli odluku da izbacite humusnu zemlju i udio nje zamijenite tresetom?
Nikada nismo ni koristili humus, nego treset!
-
Jel ste to donjeli odluku da izbacite humusnu zemlju i udio nje zamijenite tresetom?
Nikada nismo ni koristili humus, nego treset!
Nakon ovolko rasprave, postaje upitno kaj se u trgovinama kupuje pod nazivom treset.
Za mene je jedini treset do sada bio pakiran jedino u bale od 300 L i prodavao ga je Zrinjevac, sad imam novog dobavljaća i biram finoću i kiselost. Ono što sam viđao po trgovinama nije ni blizu tresetu. Bilo bi dobro da pofotkate tu sirovinu koja je deklarirana kao treset.
-
Slažem se s tobom .... ima ga različitih kvaliteta, a ja bih po mogućnosti nabavila najbolje za svoje yamadorije.
Kako sam shvalita ne smije izgledati kao prašina. Naravno treba paziti na kiselost.
-
Evo službene objave "mog" dobavljača treseta...
TRESET
PRODAJA I DOVOZ TRESETA
(crnog i bijelog)
Općenito o tresetu:
Sastoji se od manje ili više raspadnutih mahovina iz roda Sphagnum. Prema stupnju raspadnutosti i količini hranjiva dijeli se na crni i bijeli.
Bijeli
- pakovanje u vrećama od 170 litara komprimiranog treseta.
Karakterizira ga velika moć upijanja, 10-15 puta veća od vlastite težine suhog.
Također ima i visoku kiselost koja se kreće pH 3,5-4,2. Najčešće se primjenjuje za uzgoj crnogorice i drugih acidofilnih biljaka (Azalea, Rododendron, idr.).
Bijeli treset je posve organskog sastava i sadrži tek tragove hranjivih mineralnih tvari, pa se pozitivno djelovanje bijelog treseta bez hranjiva sastoji u poboljšanju vodnog režima, zračne propusnosti tla i zakiseljavanja alkalnih zemljišta, za koju namjenu ga i mi koristimo u svojim proizvodima.
Crni
Dovoz i prodaja u rasutom stanju od 30 do 40 metara kubnih po pošiljci, ovisno o vlažnosti (težini).
Crni treset u svom sastavu posjeduje veće količine mineralnih tvari koje su pogodne za rast biljaka.
Kiselost mu se kreće pH 6, 5-7, 2 tako da je i po tom svojstvu pogodan za uzgoj većine biljaka kojima odgovara neutralna ili slabo alkalna reakcija.
Mi ga u svojoj proizvodnji koristimo kao bazu za izradu namjenskih supstrata.
Boldani dio je službena izjava, usmeno je to u biti malo treseta i puno svega pa i ugljene prašine zbog boje.
Još neki proizvodi u ponudi...
HUMOVIT
Hunus-komplex- pH 6,0-7,0
Kompleksna miješana zemlja za sobne, balkonske i ostale ukrasne biljke.
Izrađena je po isprobanom receptu od prirodnog organskog gnojiva, treseta i ostalih dodataka potrebnih za rast sobnog i balkonskog bilja, vinove loze, te ostalog ukrasnog bilja.
Humus-komplex je primjeran za većinu ukrasnih biljki.
Humus-komplex je tako pripremljena mješavina organskog gnojiva, hranjivih materijala i drugih dodataka, u prvom redu regulatora vlage, da je moguća sadnja sobnog i balkonskog bilja bez dodavanja ikakvih drugih dodataka.
Mješavina humus-komplex-a sadrži najmanje 50% prirodnog organskog gnojiva i drugih dodataka potrebnih za rast i razvoj navedenog bilja.
Humus-komplex je izvanredno efektan ukoliko njime želimo poboljšati zemlju u vrtovima (baštama) i zemlju za ukrasne travnjake.
Na 1 metar kvadratni utrošimo 10-15 litara
humus - kompleks-a.
Za uzgoj biljaka koje zahtjevaju kiselije tlo (crnogorica i dr.) preporuća se dodavanje kiselog gnojiva ili bijelog treseta (pH 3,5-4,2).
********************************************************
GLISNJAK / LUMBRIKAL
PRIRODNO EKOLOŠKO GNOJIVO
Glistal ( lumbrihumus) je visokovrijedno organsko gnojivo, dobiveno iz stajskog gnoja radom crvenih kalifornijskih glista.
Mrvičave je strukture, tamne boje i bez mirisa.
Prošavši kroz organizam glista organski se otpaci razlažu na osnovne elemente koje biljke mogu direktno usvojiti.
Prednost je glistala u odnosu na ostale vrste gnojiva u pozitivnom djelovanju na biljke kroz bioregulativno djelovanje humificirane organske tvari., prehrambeno djelovanje i mikro i makroelemenata i meliorativno djelovanje mikroorganizama na tlo.
Glistal je zbog povoljnog djelovanja nezamjenjiv u uzgoju zdravih biljaka i proizvodnji visoko vrijedne hrane.
Uporabom glistala zaustavlja se degeneracija tla i vraća mu se mikrobiološka kvaliteta.
Gnojenje glistalom je investicija u iduće godine, zbog produženog djelovanja na tlo.
Biljke iz glistala koriste skoro 100% hranjivih tvari, odnosno, ovo gnojivo ima sve što je biljci potrebno.
Glistal ubrzava pravilnu razmjenu tvari u biljkama, razgranjuje korijen i potiče prehranu biljaka u nepovoljnim uvjetima- omogučuje maksimalno korištenje hranjivih tvari iz tla.
Predsjetveno gnojenje glistalom osigurava ravnomjerno nicanje i inicijalni rast svih uzgajanih biljaka.
Uporabom glistala stimulira se rast i razgranatost biljaka. On značajno povećava rodnost poljodjelskih usjeva. Plodovi ranije zore, ljepšeg su izgleda i ukusa, bolje kvalitete, zdraviji su i sadrže veći postotak vitamina.
Glistal ima široku primjenu: koristi se kao sastavni dio supstrata za proizvodnju sadnica. Idealna je komponenta supstrata za ožiljavanje sadnica i rast hortikulturnih biljaka.
U poljodjelstvu i povrtlarstvu služi kao osnovno i startno gnojivo u proljeće, a u prehrani voćki i vonove loze kao osnovno gnojivo, kao i za prehranjivanje tokom vegetacije.
Uporaba glistala
Budući da je koncentracija hranjivih tvari u glistalu puno veća od optimalne, ovo gnojivo kao čisti supstrat nije pogodno za uzgoj biljaka.
Mora se miješati s drugim dodacima, najčešče sa zemljom, tresetom ili pijeskom. Najbolji su rezultati dobiveni kada je odnos zemlje i glistala 10:1.
Prema istraživanjima u ratarstvu, količina glistala od oko 2000 kg/ha u potpunosti može zamijeniti gnojenje mineralnim gnojivima.
Veće mogučnosti i opravdanost ulaganja postoje pri uzgoju povrća i cvijeća, kako na otvorenom tako, tako i u plastenicima i staklenicima.
U proizvodnji rasada treba razbacati 300 g humusa na 1 m te promješati (ugrabljati), zatim posijati sjeme i to sve obilno zaliti.
Kada biljke stasaju za presađivanje, u iskopane jamice sipati 50-100g humusa. Da pri presađivanju voćki ili ukrasnog drveća nebi nastao šok, na dno jamice stavlja se 100-300g humusa, a žile sadnice namoće u pripravljenu kašu (dio humusa i vode).
Primjena humusa glista pri sadnji cjepova vinove loze bio je predmet ozbiljnog znanstvenog istraživanja.
Ostvareni su vidno bolji rezultati u odnosu na primjenu ostalih gnojiva. Loza je posađena uporabom svega 500 g glistala po sadnom mjestu, neposredno uz korijen.
Postignut je vrlo veliki postotak prijema cjepova. Izražen je i izvanredan vegetativni potencijal cjepova.
To se vidi u dosad nezabilježenom rastu mladica i posebno zelenoj boji listova, koja se bitno razlikuje od boje listova na parcelama na kojima je korišten stajnjak.
Dvogodišnji rezultati pokazuju da je prosječno povečanje prinosa u odnosu na kontrolnu varijantu iznosilo 162%.
Izuzetno osjetljive biljke presađuju se tako da se 10-20 dana prije presađivanja zaliju otopinom 250g humusa i 5 litara vode po 1m.
Daljnji postupak je isti kao kod sadnje rasada. Kod ratarskih biljaka ( kukuruz, pšenica itd.) razbacuje se humus neposredno prije sjetve, za vrijeme ili neposredno nakon sjetve.
Za ubrzavanje sazrijevanja i povećanje prinosa povrtlarskih kultura, naročito kod rajčice (paradajza), i drugih biljaka čiji se plodovi beru, u više se navrata dodaje humus.
Umjetne livade i travnjaci postižu najbolje rezultate i izgled ako se 60-90 g humusa razbaca na 1m jednom ili više puta godišnje, odnosno poslije svakog košenja.
Efikasnost se povećava ako se humus razbaca prije kiše. Za ukrasne biljke u cvjetnim posudama najbolje je napraviti mješavinu zemlje i humusa. Zemlji se dodaje 10-20% humusa.
Već presađene biljke treba zalijevati otopinom vode i humusa svakih 20-25 dana.
Lončanice se mogu prihranjivati kroz cijelu godinu dodavanjem do 5% volumena posude (1-2 jušne žlice za lončić promjera 12 cm ili odgovarajuća količina za veće posude). U posudi ukloniti jedan sloj zemlje da se vidi korijen, zatim ravnomjerno nasuti glistal, prekriti zemljom i zalijevati prema potrebi.
Kod presađivanja se na litru treseta "zemlje za cviječe" dodaje do 0,1 litre humusa. Za uzgoj presadnica cvijeća i povrća ne treba dodavati više od 1-2 žlice humusa na 1 litru pjeskovito-tresetne smjese.
Prilikom presađivanja presadnica stavlja se u svaku jamicu 0,5 dl humusa, neposredno uz korijen.
Ovaj humus kalifornijskih glista proizveden je u strogo kontroliranim proizvodnim ekološkim uvjetima iz kvalitetnog stajskog gnojiva radom glista, pri čemu se kontroliraju korisni mineralni sastojci, a organska tvar prelazi u, za biljke, najpogodniji oblik.
Pri tome nastaju štetne bakterije i gljivice, a iznimno se umnože humusni mikroorganizmi koji čine najvredniji dio humusa.
Zbog toga se humus ne smije nikad osušiti prije i tijekom uporabe - suhi humus gubi veliki dio hranidbene vrijednosti.
Litra glistala vrijedi kao 7-10 litara stajskog gnoja.
Upotrebom kvalitetnog humusa kalifornijskih glista postiže se bolji rast i otpornost biljaka na gljivične i bakterijske bolesti, povečava broj cvjetova i plodova, kao i njihova kvaliteta.
Smanjuje se potreba za prskanjem. Biljke lakše podnose presađivanje, sušu, vlagu i mraz, te postižu ljepši izgled. Zato ga i mi koristimo kao gnojivo kod izrade supstrata što preporučamo i vama.
-
Još o tresetu...
Tresetište se još naziva i cret. Za nastanak cretova ili tresetišta zaslužne su mahovine roda Sphagnum. One žive na močvarnim mjestima gdje tvore velike jastuke ili čak pokrivače. Rastu na površini iz godine u godinu, a dublji slojevi obamiru i konačno prelaze u treset.
Znači da je tresetište, cret ili čret vlažno stanište s obiljem mahovine i drugoga bilja koje se tu nakuplja, trune bez prisutnosti kisika i stvara treset bogat ugljikom. Geološki, smatra se da ta staništa pripadaju ostacima iz ledenog doba jer na njima žive neke rijetke biljne vrste koje ne nalazimo na drugim tipovima staništa. Pod tim rijetkim vrstama se misli na neke biljke mesožderke (karnivorne biljke), orhideje i slično. Glavni tvorac tresetišta, mahovina je iz roda Sphagnum ili mah tresetar, ima kuglaste tobolce koji, kad sazriju, bučno pucaju poput otvaranja boce šampanjca i rasipaju svoje spore. Ta područja su vlažna i zbog toga što mah tresetar ima sposobnost zadržavanja vlage. Naime, on u svojim listićima ima stanice za vodu.
-
Treset kroz fotografiju...
-
Za nastanak cretova ili tresetišta zaslužne su mahovine roda Sphagnum. One žive na močvarnim mjestima gdje tvore velike jastuke ili čak pokrivače. Rastu na površini iz godine u godinu, a dublji slojevi obamiru i konačno prelaze u treset.
Na tresetu kojeg sam vidio danas u MBM-a piše da je od kvalitetne estonske sphagnum mahovine. Nalazište sphagnuma u Estoniji:
http://www.geospectra.net/kite/estonia/color/color.htm
-
Na tresetu kojeg sam vidio danas u MBM-a piše da je od kvalitetne estonske sphagnum mahovine. Nalazište sphagnuma u Estoniji:
Treba probati. Imaš više iskustva od mene pa češ sam vidjeti koliko ti odgovara. Čačkam po netu i uglavnom nalazim da su bijeli treseti oko Ph 4 i manje, a dodaju im vapno kako bi smanjili kiselost. Treba procijeniti koliko vapno koristi kojem drvu i u kojem omjeru. Ja za sad ne budem još koristio treset dok si sve ne iskristaliziram. Rađe ću saditi u čiste granule nego nekaj sprčkati. Dobro, malo humusne zemlje budem dodal u tla.
-
Treset u močvarama u stvari nastaje raspadanjem Sphagnum mahovina. Sfagnum mahovina nema rizoide tj korjenčiće , nego samo ono 'stablo' sa listićima koje stalno raste u visinu. Kako stablo raste, donji djelovi odumiru i pretvaraju se u treset. Mario je dobro primijetio da ga je tesko skvasiti ali da posle kvašenja dugo drži vlagu.
Ja ga ovamo ne mogu naći u manjim količinama, tako da, ako dodjem u Split ove godine, možda uzmem koje kilo! ;)
-
Treset kroz fotografiju...
Mario, ovo na prvoj slici je živa sfagnum mahovina a ovo na drugoj slici nije ništa drugo do mrtvi sfagnum. To nije još treset. Taj mrtvi se koristi kao supstrat za posebne (najčešće epifitske) vrste biljaka ali nikada nisam čuo da se stavlja u supstrat za bonsai. Mahovina bi samo dodatno povećala moć upijanja treseta što nikako nije dobro jer i treset sam zadržava mnogo vode pa se zbog toga miješa sa poroznim materijalima.
-
Mario, ovo na prvoj slici je živa sfagnum mahovina a ovo na drugoj slici nije ništa drugo do mrtvi sfagnum. To nije još treset. Taj mrtvi se koristi kao supstrat za posebne (najčešće epifitske) vrste biljaka ali nikada nisam čuo da se stavlja u supstrat za bonsai. Mahovina bi samo dodatno povećala moć upijanja treseta što nikako nije dobro jer i treset sam zadržava mnogo vode pa se zbog toga miješa sa poroznim materijalima.
Da, točno!
Negdje u tekstu to i piše da se sphagum suši što ovo i je, krivo sam nazvao fotku ;)
-
Mario, ovo na prvoj slici je živa sfagnum mahovina a ovo na drugoj slici nije ništa drugo do mrtvi sfagnum. To nije još treset. Taj mrtvi se koristi kao supstrat za posebne (najčešće epifitske) vrste biljaka ali nikada nisam čuo da se stavlja u supstrat za bonsai. Mahovina bi samo dodatno povećala moć upijanja treseta što nikako nije dobro jer i treset sam zadržava mnogo vode pa se zbog toga miješa sa poroznim materijalima.
Da, točno!
Negdje u tekstu to i piše da se sphagum suši što ovo i je, krivo sam nazvao fotku ;)
Ih Mario zaista... Praviš frku sad u ovakvom trenutku kad više nikom ništa nije jasno... ;) :hihihi:
Ozbiljno, ne vidim razlog zašto bi treset miješali sa sfagnumom, imam utisak da bi se tako dobio sunđer! :yes:
-
evo deklaracije ESTONSKOG TRESETA kojeg ima u MBM-a.
prema deklaraciji TPS medium ima pH 6.
Pakiranje 225 Litara - 95 kn
-
Uporaba glistala
Budući da je koncentracija hranjivih tvari u glistalu puno veća od optimalne, ovo gnojivo kao čisti supstrat nije pogodno za uzgoj biljaka.
Mora se miješati s drugim dodacima, najčešče sa zemljom, tresetom ili pijeskom. Najbolji su rezultati dobiveni kada je odnos zemlje i glistala 10:1.
Zanimljivo.
Onagrus ima kalifornijske gliste .... valjda je ovo vidio :hihihi:
-
Zanimljivi članak i rasprava o mješavini zemje na knowledgeofbonsai.org
The Secret to Soil Revealed!
(http://www.knowledgeofbonsai.org/soil/secret.php)
What do you use in your soil mix?
(http://www.knowledgeofbonsai.org/forum/viewtopic.php?f=23&t=353&st=0&sk=t&sd=a&sid=1d9fe13a47169e61d2412f54ed4dac80)
-
ja bi pitao ak neko ima iskustva sa zemljom za kaktuse. ja sam našo neku u MBM-u, n-p-k je 14-16-18, 80% treseta i ostatak većinom pijesak. kak vam se to čini?
-
80% treseta i ostatak većinom pijesak. kak vam se to čini?
Trebalo bi biti obratno, 80% pijesak i ostatak treset.
-
ja bi pitao ak neko ima iskustva sa zemljom za kaktuse. ja sam našo neku u MBM-u, n-p-k je 14-16-18, 80% treseta i ostatak većinom pijesak. kak vam se to čini?
To ne valja ni za kaktuse (80% treseta ????), a kamoli za bonsaije!
Najviše volim sama napraviti mješavinu 8)
-
Koliko mene sjećanje služi, u literaturi piše kako su mnogi bonsaisti koji su kupovali biljke uvezene iz Japana kao startni materijal primijetili da su najzdravije i najbolje korijenske sustave imale biljke (pinusi i juniperusi te još poneka crnogorica) koje su bile u gotovo 100% pijesku (riječni pijesak). Danas korištenje tenisita ili pumice ili liapora je vrlo slična situacija, samo što su sva ta sredstva bolja od riječnog pijeska. Pallovi načini slaganja supstrata me nisu iznenadili, to je logično i već čak i tradicionalno provjereno. Osobno sam uvijek bio sklon izrazito drenažnim supstratima. To mi je davalo najbolje rezultate.
-
70 do 80% tenisita ili BAR 50% u mješavini za bjelogoricu čini mi se poprilično razumna mjera. (Ja bi išao na 80%)
-
70 do 80% tenisita ili BAR 50% u mješavini za bjelogoricu čini mi se poprilično razumna mjera. (Ja bi išao na 80%)
A ostatak? Da li misliš da je treset bolji od npr. humusa? Morten Albek govori da treset ima veliku moć upijanja hranjivih tvari i njihovo polagano otpuštanje i da je to razlog zašto se biljke ne sade u čisti šljunak jer on tu sposobnost nema.
-
Test upijanja vode za:
Tenisit, Liapor i Vermikulit.
O tenisitu i liaporu je bilo govora, no vermikulit koliko sam skužio, još nitko nije nabavljao. Na prvi dodir vermikulita, malo sam se iznenadio jer je kao pljeva, samo se ne praši. Lagan je i totalna suprotnost liaporu po tvrdoći. Ako se zgnječi u šaci, prvotno primi taj oblik no nakon sekundu dvije ponovno se napuhne i bude nepromijenjen. To mi se dopalo! Pa evo kako se koji ponaša i koliko je žedan.
Na isti volumen kod navedenih, ulio sam istu količinu vode i držao tako 5min. Ocijedio sam ih. Svaki je upio različito vode.
Tenisit – 20%
Liapor – 30%
Vermikulit – 60%
Dok su se oni natapali, promatrao sam kako se mijenja odnos nivoa vode i krute tvari. Kod vermikulita promjene nije bilo jer je svu vodu upio u prvim sekundama, Liapor je stao sa upijanjem nakon 1min, dok je tenisit stalno po malo upijao.
Opet me je vermikulit iznenadio brzinom prihvata vode.
Sad se sve suši na sobnoj temperaturi pa ću vidjeti koji će najdulje ostati vlažan.
Moj recimo brzinski zaključak je, da je zalijevanje najbrže i učinkovito, ako se u mješavini nalazi vermikulit koji će brzo upiti vodu i onda je prenijeti na recimo tenisit ili liapor koji su vrlo drenažni i bitni za propusne mješavine. Vidio sam po netu da se vermikulit stavlja od 30-70% u mješavine za bonsai, zavisno o vodnim potrebama biljke. Kaj se tiče pohrane hranjivih tvari potrebnih biljci, vjerujem da će liapor i vermikulit vrhunski odraditi taj zadatak. Još moram nabaviti Pumice, pa ću donjeti konačnu odluku o mješavinama za moja drva, no do tada ću i sa ove tri napraviti mješavine u koje ću staviti drva. Sve si više mislim da humusne zemlje, ako ću je stavljati to neće biti više od 10%. Treset mi nakon vermikulita izgleda totalno naporan jer sporo i duuuugo upija vodu. Mislio sam si i o financijskoj strani priče. Ovi materijali jesu skuplji od tradicionalnih, ali s njima će biti vrlo malo gubitka mase kod presadnje, jer je možemo ponovno koristiti.
Eto toliko za sada
-
Mario, gdje si nabavio vermikulit, jesi uspio stupiti u kontakt sa Vermitom koji se javljao ovdje na HBF?
Možeš li staviti sliku, da vidimo kako izgleda.
P.S. za potrebe testiranja mogu ti poslati malo pumice-a :lauhhing:
-
70 do 80% tenisita ili BAR 50% u mješavini za bjelogoricu čini mi se poprilično razumna mjera. (Ja bi išao na 80%)
A ostatak? Da li misliš da je treset bolji od npr. humusa? Morten Albek govori da treset ima veliku moć upijanja hranjivih tvari i njihovo polagano otpuštanje i da je to razlog zašto se biljke ne sade u čisti šljunak jer on tu sposobnost nema.
Ja kupim vreću Glistala ili Glisnjaka i vreću obične vrtne zemlje za cvijeće koja ti je najčešće mješavina bijelog i crnog treseta i još ponečega. Glistal i tresetnu zemlju za cvijeće miješam 50-50. Dakle, onih 20% organske komponente čini pol glisni humus a pol tresetna mješavina. Ostalo je tenisit. A prava istina je da najčešće uopće ne pazim na točne omjere. Samo šakom ubacim odokativno kolko mi se čini dosta.
-
Seba, a kokosaova vlakna, jel znaš koliko je to hranjivo?
-
Mario, gdje si nabavio vermikulit, jesi uspio stupiti u kontakt sa Vermitom koji se javljao ovdje na HBF?
Možeš li staviti sliku, da vidimo kako izgleda.
P.S. za potrebe testiranja mogu ti poslati malo pumice-a :lauhhing:
Nabavio sam ga u Zelenom hitu pod uvjetima koji pišu u ovom postu. Ako neko otkrije gdi ga ima jeftinije, bilo bi to super!
Zaboravio sam fotkati :dunno: no budem.
Čekam neki prijevoz za pumice i nadam mu se uskoro. Ti imaš liapor, pa možeš usporediti pumice i liapor i tako ćemo dobiti i taj podatak o upijanju.
-
Stalno zaboravim, .... borova kora me isto zanima i namjeravam je koristiti u mješavinama. Zna li neko nešto više o njoj? Ja znam da regulira (održava) kiselost tla.
-
Stalno zaboravim, .... borova kora me isto zanima i namjeravam je koristiti u mješavinama. Zna li neko nešto više o njoj? Ja znam da regulira (održava) kiselost tla.
da, loše zadržava vodu i visoke je kiselosti pH 4 ili 5
-
Kolko sam informiran, kiselost b.kore nije presudna za biljke jer ne otpušta svoju kiselost, već kao medij održava početnu kiselost u tlu i na sebe preuzima sve što dolazi iz vana tako da zemlja stalno ostaje stabilna u početnoj kiselosti. Možda sam nešto krivo pokopčao pa nek se javi neko sa više znanja o tome.
-
Čuj, ja redovito gnojim, i folijarno i supstrat, tako da me ne brine hranjivost tla. Može biti potpuno ne hranjivo.
-
Tenisit – 20%
Liapor – 30%
Vermikulit – 60%
Ja sam napravio na brzinu usporedbu Pumice - Liapor. Ispalo je da je Pumice popio neznatno više vode od Liapora. Razlika je više u tome to što je gotovo cijeli Liapor plutao u čaši, dok je gotovo cijeli Pumice potonuo.
-
Tenisit – 20%
Liapor – 30%
Vermikulit – 60%
Ja sam napravio na brzinu usporedbu Pumice - Liapor. Ispalo je da je Pumice popio neznatno više vode od Liapora.
Eto sad imamo i taj podatak :great:
Kakav je odnos težine liapora i pumice ?
-
Eto sad imamo i taj podatak :great:
Kakav je odnos težine liapora i pumice ?
Jako slična.
-
Eto sad imamo i taj podatak :great:
Kakav je odnos težine liapora i pumice ?
Jako slična.
Ispada svejedno koj od njih stavili u mješavine, osim boje. Jel su pumice postojane na smrzavanje kao i liapor? Možeš li granule mrviti prstima?
-
Jel su pumice postojane na smrzavanje kao i liapor? Možeš li granule mrviti prstima?
Neke granule se lako smrve a neke nisam mogao smrviti prstima, isti slučaj je i sa Liaporom.
-
Jel su pumice postojane na smrzavanje kao i liapor? Možeš li granule mrviti prstima?
Neke granule se lako smrve a neke nisam mogao smrviti prstima, isti slučaj je i sa Liaporom.
Liapor se mrvi prstima???
Ja imam granulaciju 1-4 mm i nisam uspio slomiti ni jedan od sastavnih mu dijelova :dunno: Jel imamo istu granulaciju?
-
Liapor se mrvi prstima???
Ja imam granulaciju 1-4 mm i nisam uspio slomiti ni jedan od sastavnih mu dijelova :dunno: Jel imamo istu granulaciju?
Nisam znao da sam tako snažan! :histerical: Ja sam probao mrviti granule mokrog liapora i to one tamnije nepravilnog oblika (ove kuglice nisam uspio smrviti). Malo sam uptrijebio u oba slučaja i nokte. ;)
-
Liapor se mrvi prstima???
Ja imam granulaciju 1-4 mm i nisam uspio slomiti ni jedan od sastavnih mu dijelova :dunno: Jel imamo istu granulaciju?
Nisam znao da sam tako snažan! :histerical: Ja sam probao mrviti granule mokrog liapora i to one tamnije nepravilnog oblika (ove kuglice nisam uspio smrviti). Malo sam uptrijebio u oba slučaja i nokte. ;)
Pa ti si grubijan :halt:
:mdr:
-
Malo sam uptrijebio u oba slučaja i nokte. ;)
:histerical: koje nokte molim te? :lauhhing:
-
Jel netko probao mrviti tenisit? Prstima? Zubima? :mdr:
-
Jel netko probao mrviti tenisit? Prstima? Zubima? :mdr:
naš "forumski laborant" jest :mdr:
-
The value of foliar feeding was proven many years ago at Michigan State College by Dr. H. B. Tukey. The project used radioactive tagged nutrients to prove that plants absorb nutrients not only through the roots, but also through the foliage, the fruit, the twigs, the trunk and even the flowers. Plants can absorb nutrients 8 to 10 times more efficiently through their leaf surfaces than through their roots. When applying nutrients to the leaf, the nutrients move through the stomata downward through the plant--at the rate of about a foot an hour. When applying nutrients to the leaves in soluble forms, as much as 95 percent of what is applied may be used by the plant. If a similar amount is applied to the soil about 10 percent of it is available. Foliar feeding is effective even on dormant plants and trees. As a result, spraying foliage with liquid organic nutrients can produce remarkable results without reliance on synthetic fertilizers.
Although synthetic fertilizers can give plants a quick boost, they fail to improve soil texture, microbial activity and the long term soil fertility ....
Pročačkajte malo po netu. Folijarna prehrana je izvrsna. Već sam se više godina uvjerio u to.
-
Jel netko probao mrviti tenisit? Prstima? Zubima? :mdr:
naš "forumski laborant" jest :mdr:
U junećem gulašu je puno bolji pod zubima, dok u srnećem paprikaš poprimi neki okus gorčine :verycool:
-
Dođe mi da moje tekstove pišem na mandarinskom pa si oda čitajte :P90:
-
U junećem gulašu je puno bolji pod zubima, dok u srnećem paprikaš poprimi neki okus gorčine :verycool:
:lauhhing: 8)
Dođe mi da moje tekstove pišem na mandarinskom pa si oda čitajte
ajde, ajde ne pretjeruj .... :tlab: :mdr:
-
Kako bi i u kojim omjerima mješali spomenute sirovine prema vrstama drveća?
Ako uzmemo u obzir sposobnost upijanja vode:
Tenisit – 20%
Liapor – 30%
Pumice - 35%
Vermikulit – 60%
Prema ovome za borove bi trebao bit veći postotak tenisita. Za žedna drva s puno lisne mase bi trebalo miješati više vermikulita. Tenisit može primiti manje hranjiva u sebe od liapora i pumica, a svi oni manje od vermikulita. U krajevima s toplijom klimom i više vjetrova trebalo bi biti više vermikulita, dok u hladnijim i vlažnijim podnebljima, više tenisita. Liapor i pumice uzimam kao zamjenu za zemlju koja je tradicionalno u uporabi. Treset u mom slučaju pada u zadnji plan i ne namjeravam ga miješati u tla (mješavine).
Kod tenisita, liapora, pumica i vermikulita je dobro i to što nema površinske napetosti, te pucanja gornjeg sloja tla, koje omogučava isušivanje tla u posudi.
Recite koju pametnu ak vam se da :smile:
-
Kako bi i u kojim omjerima mješali spomenute sirovine prema vrstama drveća?
Ako uzmemo u obzir sposobnost upijanja vode:
Tenisit – 20%
Liapor – 30%
Pumice - 35%
Vermikulit – 60%
Prema ovome za borove bi trebao bit veći postotak tenisita. Za žedna drva s puno lisne mase bi trebalo miješati više vermikulita. Tenisit može primiti manje hranjiva u sebe od liapora i pumica, a svi oni manje od vermikulita. U krajevima s toplijom klimom i više vjetrova trebalo bi biti više vermikulita, dok u hladnijim i vlažnijim podnebljima, više tenisita. Liapor i pumice uzimam kao zamjenu za zemlju koja je tradicionalno u uporabi. Treset u mom slučaju pada u zadnji plan i ne namjeravam ga miješati u tla (mješavine).
Kod tenisita, liapora, pumica i vermikulita je dobro i to što nema površinske napetosti, te pucanja gornjeg sloja tla, koje omogučava isušivanje tla u posudi.
Recite koju pametnu ak vam se da :smile:
Meni se ne da komplicirat oko toga..... sklapat nekakve omjere i mješavine prema jačini vjetra i sl., čak mislim da je to nepotrebno.
Naša kombinacija:
1/4 treset
3/4 liapor ili tenisit ili vermuikulit ili pumice
-
Naša kombinacija:
1/4 treset
3/4 liapor ili tenisit ili vermuikulit ili pumice
Vermikulit se ne može poistovjetiti sa tenisitom, liaporom i pumicama :chinaman:
Treset + vermikulit = spužva
Treset u kombinaciji sa liaporom, pumicama i tenisitom se čini OK, no treseta znamo ima raznih.
Nisam imao namjeru komplicirati. Tema je tu da svako iznese svoje mišljenje. Kome je to komplikacija, nek ne sudjeluje. Meni nije komplicirano i raduje me priprema podloge za moja drva !!!
-
U krajevima s toplijom klimom i više vjetrova trebalo bi biti više vermikulita
A možda baš upravo toliko vlage i nebi odgovaralo mediteranskim vrstama? Po tvom opisu Vermikuliata, izgleda mi gotovo kao spužva.
-
Nisam imao namjeru komplicirati. Tema je tu da svako iznese svoje mišljenje. Kome je to komplikacija, nek ne sudjeluje. Meni nije komplicirano i raduje me priprema podloge za moja drva !!!
Krivo si razumio, nisam rekla da kompliciraš :no:, nego da ja neću komplicirat. :yes:
Meni je super da si se toliko posvetio tome, očito guštaš u traženju najbolje mješavine!
-
Vermikulit se ne može poistovjetiti sa tenisitom, liaporom i pumicama :chinaman:
Treset + vermikulit = spužva
svo četvero smatram drenažnim sastojkom u mješavini, zato sam ih stavila zajedno ;)
-
Nisam imao namjeru komplicirati. Tema je tu da svako iznese svoje mišljenje. Kome je to komplikacija, nek ne sudjeluje. Meni nije komplicirano i raduje me priprema podloge za moja drva !!!
Krivo si razumio, nisam rekla da kompliciraš :no:, nego da ja neću komplicirat. :yes:
Meni je super da si se toliko posvetio tome, očito guštaš u traženju najbolje mješavine!
OK idemo dalje :great:
Meni je bitno da zaljevanje traje što krače i da u tom vremenu mješavina dobije maksimalno vode te da je otpušta prema potrebi drva, a da uz to bude dobro drenirana i onemoguči propadanje korijena. Mislim da si ti rekla da Pall sad drva u mješavinu u kojoj može rukama obgrliti korijen. To je zasigurno idealno i tome treba težiti. Ne zbog mog grljenja korijena, već zbog kvalitete podloge za drvo :yes:
-
Vermikulit se ne može poistovjetiti sa tenisitom, liaporom i pumicama :chinaman:
Treset + vermikulit = spužva
svo četvero smatram drenažnim sastojkom u mješavini, zato sam ih stavila zajedno ;)
Aha, onda dobro ;)
-
U krajevima s toplijom klimom i više vjetrova trebalo bi biti više vermikulita
A možda baš upravo toliko vlage i nebi odgovaralo mediteranskim vrstama? Po tvom opisu Vermikuliata, izgleda mi gotovo kao spužva.
Ti ćeš to bolje znati, no prošlo ljeto ste pisali da i 3x dnevno zaljevate neka drva zbog vručina i vjetra. Mislio sam zbog toga. Naravno da tu treba paziti i na zimski period. Ali mislim da dobra dreniranost tu ima veču ulogu od količine vlage. Vlaga bi smetala kad tlo ne bi bilo prozračno. Kod vas nema smrzavanja pa je tim bolje. Drugo je na kopnu gdi bi se to vlažno tlo smrzlo. Pitanje je koliko bi korijena uništilo pomicanjem.
-
Ovo je tema na forumu sa najviše postova - dakle aktualna i zanimljiva, pa hajde obradimo je do kraja :mdr:
Stigao mi je danas Bonsai Focus i u njemu fino reklamiraju prirodni ZEOLIT - pakiran pod markom Chabasai.
Trebalo bi malo istražiti taj zeolit. Koliko sam do sada našla, ima ga za kupiti u pet-shopovima u malim količinama, koristi se i u građevini .... treba još istražiti :mdr:
"Zeoliti su prirodni, stijenski, mikroprozirni silikatni minerali, po sastavu alumosilikati, koji pretežno sadrže jedno ili dvovalentne katione: Na, K, Ca. Nastaju kondenzacijom plinova i para nakon vulkanskih erupcija i talože se kao vulkanske nakupine i stijene.
Prirodnih zeolita ima oko 276 vrsta, a u velikim zalihama se nalaze u oceanima. Rijetko se koriste onakvi kakvi se nalaze u prirodi, već se podvrgavaju mehaničkim i kemijskim tretmanima da bi se poboljšale i modificirale njihove fizičke ili kemijske osobine. S obzirom na morfološku gradu javljaju se u tri osnovna oblika: vlaknasti, lisnati i kristalni zeoliti. "
-
neka se nitko ne uvrijedi, ali, ljudi...! sve ovo što je napisano je potpuno svejedno. i toliko su mizerne razlike... vrijedi jedno zanimljivo pravilo, ako neko vrijedi onda je ovo iskustveno provjereno. A to je: puno filozofije nikada nije dobro, a previše može biti i po život opasno. Pojednostavnite...svedite na osnovnu mjeru, to uvijek pali. Ne postoji nitko tko ima dobre bonsaije samo zato što koristi bims ili tenisit ili vermiukulit ili nešto treće...postoje samo dobre i zdrave biljke u kvalitetnom tlu-supstratu. A tko zna, zna, pa taman koristio on tradicionalne japanske mikseve ili modernističke kombilacije ekspandirano postojanih hiperdrenažnih supstrata. Moje skromno mišljenje...sve je to slično, bullshit. Moraš imati dobru drenažu, granulacijsku postojanost i umjerenu retentivnost za vodu. Sadržaj minerala i hranjiva je svejedan. Dodaš mjericu Osmocotea na litru zemlje i...eto, tak ti je svejedno koji vrag supstrat sadrži. Ili redovito gnojiš. Vrgoč godinama koristi samo Osmocote i niš više, a tlo u posudama radi tak da iskopa crvenice pored kuće u vrtu i doda grubo tucanog šjunka...a biljke su mu i zdrave i mrak (bar su bile dok se bavio njima). Ne želim podcijeniti znanost o tlu...ali, niti previše znanosti nije dobro. Umjerenost, umjerenost, zlatna vrlina koju je tako teško postići.
-
Mi smo koristili crvenicu i šljunak i vjeruj vi to je tek bullshit. Nikad više. :no: Crvenica je očajna kao da si pomješao glinu i ljepilo.....
Malo se pažnje posvećivalo mješavini zemlje kod nas, ova tema je samo dokaz da se na to počelo obraćati pažnju .... npr. zašto ako sam našla pumice ne bih to javno objavila i olakšala nekome posao .... Mario voli testirati - ja ne, ali me zanimaju rezultati ....
Sve je to OK, razmjena znanja i međusobna pomoć, zato i služe forumi, a to ne sprječava nikoga da "sastojke" zamješa kako želi.... ma kakva neumjerenost... :question:
-
Ovo možda izgleda kao neka velika filozofija ali u biti i nije. Sa crvenicom imamo definitivno negativna iskustva. Obični šljunak je prokleto težak i potpuno neporozan. Meni je otprilike jasno u kakvu mješavinu ću saditi ovu sezonu, a mnogo sam ograničen i time što samo pumice ima kupiti po razumnoj cijeni u Splitu. Mislim da ova tema mnogo može koristiti onima koji mogu odabrati samo jedan od drenažnih dijelova za mješavinu.
I naše biljke su zdrave ali me jako zanima hoću li vidjeti razliku u samom razvoju drva.
Ne postoji nitko tko ima dobre bonsaije samo zato što koristi bims ili tenisit ili vermiukulit ili nešto treće...
Jasno mi je što si htio reći. Ne treba raditi u najboljem kamenu da bio dobar kipar, ne treba imati najbolju olovku da bi bio dobar pisac .... ali ja po prvi put u životu razmišljam o zemlji za bonsai. ;)
-
neka se nitko ne uvrijedi,
Ne postoji nitko tko ima dobre bonsaije samo zato što koristi bims ili tenisit ili vermiukulit ili nešto treće...postoje samo dobre i zdrave biljke u kvalitetnom tlu-supstratu.
Nisam uvrijeđen :na:
Kad čitam tvoju rečenicu, zaključujem da taj kvalitetni supstrat mora biti sačinjen od nečega. Ja tražim što bolje nešto da bi dobio kvalitetan substrat. Sve je već otkriveno i čitajući razne majstore i iskusne, dati su omjeri za kvalitetne substrate. Trenutna ponuda u HR je kava je, od toga ću si napraviti substrat najsličniji već isprobanima i preporučenim.
Točno je da mi ljudi znamo zakomplicirati, no isti ti ljudi razvijaju se i svakog dana dolaze do novih otkrića, mjenjaju mišljenja, vjeruju u nešto...
-
Nakon 36h držanja posuda na radijatoru u kojima su tenisit, liapor i vermikulit, svo troje je još uvjek vlažno no u različitim omjerima. Sad ne mogu odrediti u kojim omjerima no čekam koji će se prvi isušiti. Temperatura u sobi je 21 stupanj C.
-
Nisam stigao fotkati, na netu sam našao fotku kako izgleda ovaj koji imam doma.
granulacija je 0-4mm, sitnijeg od 2mm ima premalo da bi bilo vrijedno spomena, a sve skupa se ne praši ni malo.
-
Nisam stigao fotkati, na netu sam našao fotku kako izgleda ovaj koji imam doma.
granulacija je 0-4mm, sitnijeg od 2mm ima premalo da bi bilo vrijedno spomena, a sve skupa se ne praši ni malo.
Jel on nešto kao perlit? Mrvi li se?
-
Jel on nešto kao perlit? Mrvi li se?
Malo je teži od perlita.
Ne mrvi se.
Sve granule su fleksibilne i postojane.
Gnječenjem mu se smanjuje volumen, no kad pritisak popusti, vrati se u prvobitni oblik.
Teško je prenjeti osječaj koji ostavlja pri dodiru rukom. Najsličniji je drvenoj piljevini no nije oštar (grub) kao piljevina. Kao da stiskaš nešto kao spužvasto-pernato-ugodno mekano. Nema nikakav miris. Teško mu je vidjeti strukturu, no nekak je ljuskast.
Kopam po netu i vidim da je zastupljen u mješavinama za bonsaie od 30-70% večinom 40%.
copy/paste
30% Seramis clay granules, 40% Vermiculite and 30% Grit.
-
A part of nature
The ideal plant base
The SERAMIS® plant care system comes directly from nature: SERAMIS® clay granulate. This clay is extracted from Germany's Westerwald region and then carefully fired and exported around the world.
The SERAMIS® clay granulate is light and consists of small porous granules with a high capability of storing water. They absorb moisture through their fine pores, store it and then release it again as needed. So your plant always gets just the water it needs.
Every granule absorbs water like a sponge.
Optimal growing conditions – naturally
SERAMIS® maintains its loose structure inside the pot even after long periods. This allows plenty of room for the roots to grow freely. The air circulation in the pot ensures that the root system has an optimal supply of oxygen. Therefore, SERAMIS® encourages robust growth and keeps your plants looking healthy and beautiful - and all that in an entirely natural way.
-
neka se nitko ne uvrijedi,
Ne postoji nitko tko ima dobre bonsaije samo zato što koristi bims ili tenisit ili vermiukulit ili nešto treće...postoje samo dobre i zdrave biljke u kvalitetnom tlu-supstratu.
Nisam uvrijeđen :na:
Kad čitam tvoju rečenicu, zaključujem da taj kvalitetni supstrat mora biti sačinjen od nečega. Ja tražim što bolje nešto da bi dobio kvalitetan substrat. Sve je već otkriveno i čitajući razne majstore i iskusne, dati su omjeri za kvalitetne substrate. Trenutna ponuda u HR je kava je, od toga ću si napraviti substrat najsličniji već isprobanima i preporučenim.
Točno je da mi ljudi znamo zakomplicirati, no isti ti ljudi razvijaju se i svakog dana dolaze do novih otkrića, mjenjaju mišljenja, vjeruju u nešto...
Ma daj molim te, pa nisam ja to mislio tako. Ti si sjajan i da te nemA TREBALO BI TE ZMISLITI, samo htjedoh reći da nema tako velike razlike i da bi trebalo ležernije prihvatiti ponudu mogućih materijala. Čuj, a znanstvenika nam je svakako trebalo na forumu i to je dobro. Tenks za mašinu, znašvećkoju, super radi i puno si mi pomogao.
-
Ma daj molim te, pa nisam ja to mislio tako. Ti si sjajan i da te nemA TREBALO BI TE ZMISLITI, samo htjedoh reći da nema tako velike razlike i da bi trebalo ležernije prihvatiti ponudu mogućih materijala. Čuj, a znanstvenika nam je svakako trebalo na forumu i to je dobro. Tenks za mašinu, znašvećkoju, super radi i puno si mi pomogao.
Bitno da se mi kužimo :yes:
Meni ti ništ nije teško i ne priznajem riječ PROBLEM. Ima jaku volju koja me goni na sve ovo što radim, no to znaš. :chinaman:
Samo nek mašina brunda :great:
-
Meni ti ništ nije teško i ne priznajem riječ PROBLEM. Ima jaku volju koja me goni na sve ovo što radim, no to znaš. :chinaman:
Sto ljudi sto ćudi .... neka nama našeg laboranta :mdr:
Ipak moram uložit mali prigovor. :threatening:
Jučer kad sam se vratila s posla sam na stolu u kuhinji zatekla iznered - kuhinjsku vagu a oko nje kesice sa pumice-om, neki mokar neki suh, voda itd. Andrija se počeo bavitiiiii testiranjem :tup:, to je tako netipično za njega, mislim da je potpao pod tvoj utjecaj :mdr: a još mi je čudnije jer znam da bježi od brojki i računanja kao oparen. :nesvjest:
-
Ipak moram uložit mali prigovor. :threatening:
Jučer kad sam se vratila s posla sam na stolu u kuhinji zatekla iznered - kuhinjsku vagu a oko nje kesice sa pumice-om, neki mokar neki suh, voda itd. Andrija se počeo bavitiiiii testiranjem :tup:, to je tako netipično za njega, mislim da je potpao pod tvoj utjecaj :mdr: a još mi je čudnije jer znam da bježi od brojaka i računanja kao oparen. :nesvjest:
Sumnjam da će se nastaviti s ovakvim djelatnostima po tvojoj kuhinji :mdr:
Andrija je samo izašao u susret mojoj nekompletnosti sa sirovinama i kako je nesklon tome, iza sebe ostavio kreativni nered :histerical:
Kolko vidim, ovaj post je fakat dobrano probavio temu tla i sad će se s testova prijeći na praksu, onda se opet možemo malo družiti u ovom postu.
Marija, možeš biti sretna da Andrija ne počne testirati topivost smole i postojanosst na smrzavanje, mislim ima i takvih :tup:
-
Meni ti ništ nije teško i ne priznajem riječ PROBLEM. Ima jaku volju koja me goni na sve ovo što radim, no to znaš. :chinaman:
Sto ljudi sto ćudi .... neka nama našeg laboranta :mdr:
Ipak moram uložit mali prigovor. :threatening:
Jučer kad sam se vratila s posla sam na stolu u kuhinji zatekla iznered - kuhinjsku vagu a oko nje kesice sa pumice-om, neki mokar neki suh, voda itd. Andrija se počeo bavitiiiii testiranjem :tup:, to je tako netipično za njega, mislim da je potpao pod tvoj utjecaj :mdr: a još mi je čudnije jer znam da bježi od brojki i računanja kao oparen. :nesvjest:
:surprised: :suicid:
-
Marija, možeš biti sretna da Andrija ne počne testirati topivost smole i postojanosst na smrzavanje, mislim ima i takvih :tup:
ma skroz netipično za njega :question: :no:
-
Samo se vi šalite ali meni je nešto i došlo do mozga! (http://stat.livejournal.com/img/mood/ibrad/rollingeyes.gif)
Ono što nam nije bilo skroz jasno Marija je pitala Waltera i mi ćemo ovu sezonu saditi po njegovom savjetu, a to je: 80-85% pumice sa 15-20% grubog treseta
http://walter-pall-bonsai.blogspot.com/2007/03/baked-loam-as-main-ingredient-for.html#c7024609151933944183
Isto mislim da je i od Sebastijana i od Maria dobar supstrat, bitno da je što poroznije a da zadržava vlagu.
-
Samo se vi šalite ali meni je nešto i došlo do mozga! (http://stat.livejournal.com/img/mood/ibrad/rollingeyes.gif)
Ono što nam nije bilo skroz jasno Marija je pitala Waltera i mi ćemo ovu sezonu saditi po njegovom savjetu, a to je: 80-85% pumice sa 15-20% grubog treseta
http://walter-pall-bonsai.blogspot.com/2007/03/baked-loam-as-main-ingredient-for.html#c7024609151933944183
Isto mislim da je i od Sebastijana i od Maria dobar supstrat, bitno da je što poroznije a da zadržava vlagu.
U subotu sam prvi puta drva posadio u mješavinu bez zemlje. Miješao sam 80% tenisita i liapora (pola-pola) sa 20% vermikulita. Prvo sam namjeravao metati 40% vermikulita za bjelogoricu, no test na zadržavanje vlage me odgovorio od te nakane. Naime, tenisit se osušio nakon 48h, liapor je i sad lagano vlažan na dnu posude, a vermikulit je još uvjek kompletno vlažan, no sad malo manje. Rađe ću češće zaljevati pa sam stavio manje vermikulita.
Sad mi ostaje da vidim kako će se biljke ponašati u ovakvim uvijetima, vjerujem da će sve biti u redu i da će im mješavina odgovarati! Posadio sam, rašeljku, javor (neki) i dva jasena, u plastične trening posude i jednu malu rašeljku i dvije male ostrye u bonsai posude.
-
U subotu sam prvi puta drva posadio u mješavinu bez zemlje. Miješao sam 80% tenisita i liapora (pola-pola) sa 20% vermikulita. Prvo sam namjeravao metati 40% vermikulita za bjelogoricu, no test na zadržavanje vlage me odgovorio od te nakane. Naime, tenisit se osušio nakon 48h, liapor je i sad lagano vlažan na dnu posude, a vermikulit je još uvjek kompletno vlažan, no sad malo manje. Rađe ću češće zaljevati pa sam stavio manje vermikulita.
Sad mi ostaje da vidim kako će se biljke ponašati u ovakvim uvijetima, vjerujem da će sve biti u redu i da će im mješavina odgovarati! Posadio sam, rašeljku, javor (neki) i dva jasena, u plastične trening posude i jednu malu rašeljku i dvije male ostrye u bonsai posude.
Mislim da se sa ovim sastojcima ne može pogriješiti - mješavina mora biti dobro drenirana i to je to! Omjere nek svatko podešava kako smatra da je najbolje. Bitno je da smo ih našli i da ih ima za kupiti u Hrvatskoj.
-
Mislim da se sa ovim sastojcima ne može pogriješiti - mješavina mora biti dobro drenirana i to je to! Omjere nek svatko podešava kako smatra da je najbolje. Bitno je da smo ih našli i da ih ima za kupiti u Hrvatskoj.
Sad još samo da mi pumice nekak stignu :great:
-
Pozdrav svima.
Je li netko od vas koristio ovaj supstrat za stabla u treningu. Radi se o kori drveta. Andy Smith da dvd-u how to collect wild tees koristi koru bora za supstrat. Ovo je kora drva ali mislim da nije samo borova nego mješano. Nigdje ne piše ,ili bar nisam vidio da piše od čega je. Koristi li itko ovu koru??
-
Pozdrav svima.
Je li netko od vas koristio ovaj supstrat za stabla u treningu. Radi se o kori drveta. Andy Smith da dvd-u how to collect wild tees koristi koru bora za supstrat. Ovo je kora drva ali mislim da nije samo borova nego mješano. Nigdje ne piše ,ili bar nisam vidio da piše od čega je. Koristi li itko ovu koru??
Ja da, ali ne za drveće... ;)
-
Pozdrav svima.
Je li netko od vas koristio ovaj supstrat za stabla u treningu. Radi se o kori drveta. Andy Smith da dvd-u how to collect wild tees koristi koru bora za supstrat. Ovo je kora drva ali mislim da nije samo borova nego mješano. Nigdje ne piše ,ili bar nisam vidio da piše od čega je. Koristi li itko ovu koru??
Pa možeš probati (jel to slika iz MBM-a, tamo sam vidjela tu koru?!), iako zbog onih svih drugih sastojaka (liapora, pumicea i sl.) mješavina je dovoljno propusna tako da je moje mišljenje da ta kora nije neophodna :hihihi:
-
Stigao mi je danas Bonsai Focus i u njemu fino reklamiraju prirodni ZEOLIT - pakiran pod markom Chabasai.
Trebalo bi malo istražiti taj zeolit. Koliko sam do sada našla, ima ga za kupiti u pet-shopovima u malim količinama, koristi se i u građevini .... treba još istražiti :mdr:
Chabasai izgleda zanimljiv ali na njihovim stranicama piše da postoji mnogo tazličitih vrsta zeolita i da neki mogu biti štetni za biljke (to sam još i naišao na nekim web stranicam gdje su ljudi isprobavali zeolit i zeznuli biljke):
http://www.chabasai.com/faq_uk_261.htm#ancre_08
Usporedba Akademe i Chabasaija na rast žila kod javora. Ovo bi Mariu moglo biti zanimljivo :mdr:
http://www.chabasai.com/perf_racines_uk_265.htm
-
Usporedba Akademe i Chabasaija na rast žila kod javora. Ovo bi Mariu moglo biti zanimljivo :mdr:
http://www.chabasai.com/perf_racines_uk_265.htm
Motaju mi se poglavi ovakvi testovi :mdr:
Mislim da je usporedba na linku nerealna. Sadnice javora su različite starosti i debljine ( nisu jednake) Treba napraviti pokus na dvije identične reznice.
-
Sadnice javora su različite starosti i debljine ( nisu jednake) Treba napraviti pokus na dvije identične reznice.
iako 2 sadnice nisu test, treba testirati na većem broju sadnica, kroz duži period :smile:
-
Sadnice javora su različite starosti i debljine ( nisu jednake) Treba napraviti pokus na dvije identične reznice.
iako 2 sadnice nisu test, treba testirati na većem broju sadnica, kroz duži period :smile:
Vrlo točno !!! :yes:
Po mješavini 10 sadnica iste starosti i vitalnosti.
Ja to iskreno, ne budem delal :whistle:
-
... piše da postoji mnogo tazličitih vrsta zeolita i da neki mogu biti štetni za biljke (to sam još i naišao na nekim web stranicam gdje su ljudi isprobavali zeolit i zeznuli biljke):
copy/paste
KTF-SPLIT
zeoliti
Zeoliti su prirodni ili sintetički hidratizirani aluminosilikati s otvorenom trodimenzionalnom kristalnom strukturom, sačinjenog od aluminijevih, silicijevih i kisikovih atoma u čijim se porama nalaze molekule vode. Voda se može istjerati zagrijavanjem i zeolit može zatim apsorbirati druge molekule odgovarajuće veličine. Zeoliti se koriste za razdvajanje smjesa selektivnom apsorpcijom i kao prirodni ionski izmjenjivači za mekšanje vode.
-
Sad ne znam gdje, ali sam čitala da ih ima sva sila i da nisu baš svi pogodni za korištenje u hortikulturi, pa da treba pripaziti!
-
Sad ne znam gdje, ali sam čitala da ih ima sva sila i da nisu baš svi pogodni za korištenje u hortikulturi, pa da treba pripaziti!
Tražiti prirodne u svakom slučaju :yes:
Zeoliti su prirodni ili sintetički
Kaj Pall prića? ... ak neko može u grubo prevesti
Walter Pall (Germany)
--------------------------------------------------------------------------------
In spring of 2007 I have recieved several bags of Chabasai, the new bonsai substrate from France to test it.
Now, after one vegetation period I have the first results. In my garden I repot around 300 or more high quality bonsai every year.
I have extensive experience with all sorts of substrate since many years: soft akadama, hard akadama, pumice, lava split, baked clay and many other similar products. So I should be in a position to judge the usability of chabasai, which is on the basis of zéolithe. I must add, that I have not done a real scientific test, but only a practical one. I have potted 20 bonsai in this substrate, 10 conifers and 10 deciduous trees. As with all such substrates I have added 10 to 15 % of rough peat.
Six months later I can say that all trees survived and all trees are in good to very good condition. Compared to trees planted in baked clay, lava split or pumice they look just as healthy or better. I do not use akadama as it decomposes and is way too expensive.
At the moment my feeling is that I would use Chabasai for all my bonsai if I had it available here. Maybe a mixture with other substrates could be helpful.
I prefer Chabasai any time over akadama.
Walter Pall, October 2007
-
PRIJEVOD
"Na proljeće 2007 sam dobio za testiranje nekoliliko vreća Chabasaija novog supstrata za bonsaija. Sada nakon prve sezone rasta imam prve rezultate. Svake godine u svom vrtu presađujem oko 300 i više bonsai drva visoke kvalitete.
Imam jako veliko iskustvo sa svim vrstama supstrata kroz ove godine: svim vrstama akadame, punicom, ekspandiranom glinom i sl., pa smatram da sam u poziciji ocijeniti kvalitetu chabasaija koji kao svoj osnovni sastav ima zeolit. Moram dodati da nisam radio nikakve znanstvene testove, već samo mogu govoriti o mom praktičnom iskustvu. Posadio sam u Chabasai 10 četinara i 10 listopadnih vrsta. U taj supstrat sam dodao 10-15% grubog treseta.
6 mjeseci poslije mogu reći da su sva stabla živa i u dobrom do vrlo dobrom stanju. U usporedbi sa drugim stablima posađenima u eksp. glinu, pumice i sl. izgledaju zdravije i bolje. Ne koristim akadamu jer se raspada i preskupa je.
Sada mislim da ći Chamasai koristiti za sva moja stabla ukolko ga budem mogao nabaviti ovdje. Možda u kombinaciji sa drugim supstratima.
Uvijek preferiram Chabasai ispred akadame."
-
Hvala!
-
Vizualnim uvidom u posude jednakomjerno ispunjene tenisitom, liaporom i vermikulitom utvrđujem da je razina vermikulita pala do polovice prijašnjeg volumena !?!?!?
Zakaj? Nemam pojma!
Možda hlapi !?
Možda ga voda rastapa!?
Možda se samo slegnuo!?
Još uvijek je vlažan!!!
Budem vidio dalje.
-
Vizualnim uvidom u posude jednakomjerno ispunjene tenisitom, liaporom i vermikulitom utvrđujem da je razina vermikulita pala do polovice prijašnjeg volumena !?!?!?
Valjda se zbio. Ja ga zamišljam nešto kao perlit?!
Možeš li staviti sliku, jer ono što je Vermit stavio je poprilično mutno :frown:
-
Valjda se zbio. Ja ga zamišljam nešto kao perlit?!
Možeš li staviti sliku, jer ono što je Vermit stavio je poprilično mutno :frown:
Valjda :dunno:
Stavit ću fotku, stigle su mi jučer pumice pa ću sve četiri komponente pofotkati što bolje mogu da se vidi.
-
Valjda se zbio. Ja ga zamišljam nešto kao perlit?!
Možeš li staviti sliku, jer ono što je Vermit stavio je poprilično mutno :frown:
Valjda :dunno:
Stavit ću fotku, stigle su mi jučer pumice pa ću sve četiri komponente pofotkati što bolje mogu da se vidi.
Ne gnjavi se - OK su slike liapora, pumicea, tenisita .... samo nemamo od vermikulita!
-
stigle su mi jučer pumice
Da li ti je pumice mokar u vreći? Nama je bio dosta vlažan jer je stajao vani na kiši, pa ga ne možemo normalno prosijati nego smo ga prvo stavili sušiti. Trebali smo u Jadra pitati imaju li ga u skladištu. :grrrrrr:
-
Da li ti je pumice mokar u vreći? Nama je bio dosta vlažan jer je stajao vani na kiši, pa ga ne možemo normalno prosijati nego smo ga prvo stavili sušiti. Trebali smo u Jadra pitati imaju li ga u skladištu. :grrrrrr:
Nisam još otvarao, no čini mi se da je suho jer šuška u vreči, a vreče nisu teže od 30kg.
-
Mislim da je reakcija vermikulita sasvim normalna. To što se volumen u posudi smanjio za 1/3 do ½ po meni ima smisleni razlog. Recimo da je liapor i tenisit olovo, a vermikulit perje. Olovu je potrebna veća težina da ga sabije, dok perje sabije i voda. Kod vermikulita je dobro to što, koliko god se sabio, propušta nove količine vode. Natopio sam ponovno novu količinu vermikulita u cjedilu i on je ostao istog volumena, ali mokar. Nakon 1h spustio se za 10% i onda sam ga opet zalio, propustio je vodu i ovaj puta. U nekom vremenu volumen se opet spustio pa sam ga zalio i treći puta. Voda ovaj puta nije proletjela kroz vermikulit, ali je iskapala za 1-2min. Volumen se nije mijenjao, a i jutros je bio jednak. Moj zaključak je da to sabijanje uopće nije zabrinjavajuće, jer početni volumen od recimo 1L vermikulita i 1L tenisita nije usporediv zbog toga što je vermikulitova struktura puno nježnija i rekao bi napuhana. Vermikulit ću koristiti kako sam i započeo, jer će on pomiješan sa tenisitom, liaporom i pumicama održavati vlagu nabrojanih, skladištiti hranjive tvari i držati na raspolaganju biljci. Naravno i ostali materijali će uzeti dio te uloge. Ovo nije reklama već samo moje osobno zapažanje koje vjerojatno izgleda komplicirano, no htjelo mi se to probati pa sam zadovoljio moje niže strasti (znatiželju). Sad me možete zvati laborantom ili znanstvenikom, a ja ću sigurno u svaku mješavinu supstrata dodavati od 10-20% vermikulita. :chinaman:
-
Da li ti je pumice mokar u vreći? Nama je bio dosta vlažan jer je stajao vani na kiši, pa ga ne možemo normalno prosijati nego smo ga prvo stavili sušiti. Trebali smo u Jadra pitati imaju li ga u skladištu. :grrrrrr:
Ovaj je malo vlažan ali nije mokar. Ne znam kaj tu imate za prosijat???
Meni se ovakav kakav je čini SUPER!!!
-
Da li ti je pumice mokar u vreći? Nama je bio dosta vlažan jer je stajao vani na kiši, pa ga ne možemo normalno prosijati nego smo ga prvo stavili sušiti. Trebali smo u Jadra pitati imaju li ga u skladištu. :grrrrrr:
Ovaj je malo vlažan ali nije mokar. Ne znam kaj tu imate za prosijat???
Meni se ovakav kakav je čini SUPER!!!
kad se skroz prosuši vidjet ćeš da ima malo prašine ... pa kome smeta neka sije :hihihi:
-
Jučer sam provjeravao vlažnost u posudama gdje je u substrat umješan vermikulit. Napokon s testova na praksu. Nigdje ga nema više od 20%, večinom 10%. Posude su smještene u negrijani podrum gdje je temperatura oko 10 stupnjeva +- 2 stupnja.
Sve do jedne sam morao zalijati jer je vlaga u njima bila jedva primjetna. Vlažnost vermikulita, ustvari njegovo zadržavanje vlage puno ovisi o drugim komponentama substrata. Predpostavljam da će po ljetu, zaljevanje biti svakodnevno upravo zbog prozračnosti substrata i naravno potreba biljke. Probat ću (opet testovi) napraviti mješavinu od 40% vermikulita i 60 % liaporpumicatenisita. Tek da vidim hoće li ostati puno dulje vlažna u istim uvjetima. No bez obzira na rezultat testa, ostajem pri najviše 20% vermikulita, možda veći postotaj treba u toplijim krajevima, a možda i ne.
-
Sad kad smo donekle raščistili sastave mješavina u koje ćemo saditi yamadorie i bonsaie….
Mislim si da prozračnost i zadržavanje vlage sigurno doprinosi ugodnom životu drva. Kako kod vađenja htjeli ne htjeli uklonimo dio korijena, biljka mora što prije nadoknaditi određenu količinu korijena i omogućiti si uvjete za život. Ako substrat držimo stalno vlažnim, biljka će lakše podnijeti šok, a substrat je nemoguće toliko namočiti da bi se desio trulež korijena. Misli li još neko da bi drva trebalo zalijevati konstantno i substrat držati stalno vlažnim? Osim kod borova gdje mislim da to ne bi pomoglo. Dakle samo listopadne vrste.
-
Misli li još neko da bi drva trebalo zalijevati konstantno i substrat držati stalno vlažnim?
Za supstrat od 80% pumica i 20% treseta Walter Pall kaže da se ne može desiti da ga se pretjerano zalije, i da je biljku posađenu u takav supstrat poželjno svaki dan zalijevati.
-
Misli li još neko da bi drva trebalo zalijevati konstantno i substrat držati stalno vlažnim?
Za supstrat od 80% pumica i 20% treseta Walter Pall kaže da se ne može desiti da ga se pretjerano zalije, i da je biljku posađenu u takav supstrat poželjno svaki dan zalijevati.
Znao sam da dobro mislim... jes, jes, jes :verycool:
-
Pozdrav...
Da li je neko radio mješavinu sa zemljom od Californ. glista? Dobio sam takve tri vreće cc 150l. Da li ga mogu i u kojem omjeru mješati sa Liaporom +?.
:dunno:
-
GLISNJAK / LUMBRIKAL
PRIRODNO EKOLOŠKO GNOJIVO
Glistal ( lumbrihumus) je visokovrijedno organsko gnojivo, dobiveno iz stajskog gnoja radom crvenih kalifornijskih glista.
Mrvičave je strukture, tamne boje i bez mirisa.
Prošavši kroz organizam glista organski se otpaci razlažu na osnovne elemente koje biljke mogu direktno usvojiti.
Prednost je glistala u odnosu na ostale vrste gnojiva u pozitivnom djelovanju na biljke kroz bioregulativno djelovanje humificirane organske tvari., prehrambeno djelovanje i mikro i makroelemenata i meliorativno djelovanje mikroorganizama na tlo.
Glistal je zbog povoljnog djelovanja nezamjenjiv u uzgoju zdravih biljaka i proizvodnji visoko vrijedne hrane.
Uporabom glistala zaustavlja se degeneracija tla i vraća mu se mikrobiološka kvaliteta.
Gnojenje glistalom je investicija u iduće godine, zbog produženog djelovanja na tlo.
Biljke iz glistala koriste skoro 100% hranjivih tvari, odnosno, ovo gnojivo ima sve što je biljci potrebno.
Glistal ubrzava pravilnu razmjenu tvari u biljkama, razgranjuje korijen i potiče prehranu biljaka u nepovoljnim uvjetima- omogučuje maksimalno korištenje hranjivih tvari iz tla.
Predsjetveno gnojenje glistalom osigurava ravnomjerno nicanje i inicijalni rast svih uzgajanih biljaka.
Uporabom glistala stimulira se rast i razgranatost biljaka. On značajno povećava rodnost poljodjelskih usjeva. Plodovi ranije zore, ljepšeg su izgleda i ukusa, bolje kvalitete, zdraviji su i sadrže veći postotak vitamina.
Glistal ima široku primjenu: koristi se kao sastavni dio supstrata za proizvodnju sadnica. Idealna je komponenta supstrata za ožiljavanje sadnica i rast hortikulturnih biljaka.
U poljodjelstvu i povrtlarstvu služi kao osnovno i startno gnojivo u proljeće, a u prehrani voćki i vonove loze kao osnovno gnojivo, kao i za prehranjivanje tokom vegetacije.
Uporaba glistala
Budući da je koncentracija hranjivih tvari u glistalu puno veća od optimalne, ovo gnojivo kao čisti supstrat nije pogodno za uzgoj biljaka.
Mora se miješati s drugim dodacima, najčešče sa zemljom, tresetom ili pijeskom. Najbolji su rezultati dobiveni kada je odnos zemlje i glistala 10:1.
Prema istraživanjima u ratarstvu, količina glistala od oko 2000 kg/ha u potpunosti može zamijeniti gnojenje mineralnim gnojivima.
Veće mogučnosti i opravdanost ulaganja postoje pri uzgoju povrća i cvijeća, kako na otvorenom tako, tako i u plastenicima i staklenicima.
U proizvodnji rasada treba razbacati 300 g humusa na 1 m te promješati (ugrabljati), zatim posijati sjeme i to sve obilno zaliti.
Marijo je pisao već o tome - ova tema je velika pa ti je možda teško naći - evo quotala sam ga, a najvažnije boldala!
-
Mene ustvari zanima da li ste već radili sa glisnjakom i rezultat jer ne želim da mi biljćice moje male stradaju, a da ne pitam znalce!!!
Ja bi probao ovim omjerom da li je to ok (benjamin, masline, pinus, itd.)
80% liapor sa 20% treseta-glisnjak 10:1
Stvarno je tema maratonska!!!
-
Ja bi probao ovim omjerom da li je to ok (benjamin, masline, pinus, itd.)
80% liapor sa 20% treseta-glisnjak 10:1
Nisam radila s glistnjakom ... mislim da je Sandev i Helle, a znam da ga koristi Onagrus, čak ima svoje gliste :verycool:
Ali mislim da bi ga mogao umješati u treset u omjeru 1:10 ili čak i blaže....
-
Mislim da ću probati samo na jednom drvcu za svaki slučaj pa ću iznjeti zapažanje!!!
Žao mi je ne probati ga ali draža su mi moja drvca...
-
Ako staviš 80% liapora + 10% treseta + 10% glisnjaka vjerujem da bude sve dobro.
ALI
Glisnjak je gnojivo, vrlo organsko i nikad mu ne znaš omjer NPK pa svako prignojavanje substrata gdje ima glisnjaka može dovesti do poremečaja u biljci. Drugo je na velikim površinama tla, no u malim posudama je to teško kontrolirati. Eksperimentiraj na manje bitnim drvima ili čekaj savjet nekog ko koristi glisnjak. Ja sam prije 7g. Kompostom od kravljeg gnoja (ne glisnjaka) ubio bukvu, hrast i glog. Stavio sam manje od 10%.
-
Mario ja sam mislila da u okviru 20% treseta doda glisnjak u omjeru 1:10 (1/10 glisnjaka + 9/10 treseta)a ne da bude jednako treseta i glisnjaka.
-
Mario ja sam mislila da u okviru 20% treseta doda glisnjak u omjeru 1:10 (1/10 glisnjaka + 9/10 treseta)a ne da bude jednako treseta i glisnjaka.
Skužio sam kaj misliš i to bi bilo do 2% ukupne mase, ak dobro znam računati. Vrlo siguran postotak.
Možda se ja nepotrebno ježim od gnojenja organskim gnojivima, no draže mi je koristiti anorganska gnojiva.
Sve je to točno da nam trebaju i mikroorganizmi i organsko tlo, no sve što je organsko, podložno je raspadanju. Jedna malo veća čestica organske materije može u maloj posudi prouzročiti puno problema.
Osobno sam se uvjerio koje su posljedice primjene nedovoljno kompostiranog kravljeg gnoja na tlo. Vrlo brzo se na tom tlu javljaju sva sila, horde i vojske mrava, ušiju, kukaca..., koje to žele što prije razložiti u humus. Meni to u bonsai posudi nije potrebno.
-
Znači ništa od glisnjaka ili ima netko kakvo drugo riješenje?
Pa florlis olivi je isto organsko to znači da niti njega nije dobro kombinirati sa nekim NPK umjetnim gnojem? :question:
-
Znači ništa od glisnjaka ili ima netko kakvo drugo riješenje?
Pa florlis olivi je isto organsko to znači da niti njega nije dobro kombinirati sa nekim NPK umjetnim gnojem? :question:
može se koristici naizmjenice organsko i anorgansko, zašto ne....
-
Znači ništa od glisnjaka ili ima netko kakvo drugo riješenje?
Pa florlis olivi je isto organsko to znači da niti njega nije dobro kombinirati sa nekim NPK umjetnim gnojem? :question:
Nisam upoznat s tim gnojivom, kao ni s masom ostalih, se razme.
Mislim da bi prvo trebali razjasniti pojam ORGANSKO!!!
A onda vjerovati ili ne deklaracijama da je nešto organsko.
-
Mislim da bi prvo trebali razjasniti pojam ORGANSKO!!!
o bože ne gine nam još 17 strana .... :tup: :mdr:
-
Mislim da bi prvo trebali razjasniti pojam ORGANSKO!!!
o bože ne gine nam još 17 strana .... :tup: :mdr:
Jel sam ja možda naporan... samo recite :boxing:
:hihihi:
-
Ako je nešto deklarirano kao organsko i zapakirano u flašicu u tekučem ili vakumirano u plastiku u krutom stanju, ja to ne mogu doživjeti kao istinito.
Možete li vi?
-
Ako je nešto deklarirano kao organsko i zapakirano u flašicu u tekučem ili vakumirano u plastiku u krutom stanju, ja to ne mogu doživjeti kao istinito.
Možete li vi?
Istina! Tko je ikada vidio kravu kako vrši nuždu u flašicu!? :lauhhing:
-
Mislim da je Marija vrlo dobro obradila tu temu i da tu nema nejasnoća.
http://my-bonsai.com/clanci/prihranjivanje-bonsaija
Mene više sused Mario brine kako iskoristiti dobru prihranu maksimalno s obzirom da su mi donesli taj glisnjak koji nemre biti loš samo treba vidjeti u kojim omjerima bi se mogao koristiti ako je uopće dobar za primjenu na drvcima.
Ako ne nek suseda sadi paradajz!!! balkon ispod mene!!! nije šala!!!
-
Prihranjivanje je u ovoj temi malo offtopic!!! Prebacite se negdje drugoooooo :mdr: :mdr:
-
U bonsai posudi gdje je drvo posađeno u čisti tenesit, prije ili kasnije desit će se neki organski proces uzrokovan otpalim korjenjem, prašinom…, u kojoj su organske čestice, a isprali smo ih u posudu sa površine.
Ono što je organsko mora biti živo toliko da su u organskom aktivni živi procesi razgradnje.
-
Ok...
:dunno: ali ja nemam još riješenja o glisnjaku?
Danas ga nosim susedi možda dobim bar kavu za njega :tup:
-
Ok...
:dunno: ali ja nemam još riješenja o glisnjaku?
Danas ga nosim susedi možda dobim bar kavu za njega :tup:
Ostavi si manju količinu kao organski aktivator u posudi, ako misliš da ti je to neophodno.
-
Evo jedan odličan tekst gdje je po meni dobro objašnjeno što je to humus te organsko pa i mineralno i još dosta toga spomenutog.
Humus je specifična organska tvar nastala procesima humifikacije, tj. razgradnje izvorne organske tvari kemijskim i mikrobiološkim putem i sinteze novih kompleksnih organskih tvari. Humus je proizvod žive tvari i njen prirodni izvor, humus je rezerva i stabilizator organskog života na Zemlji.U širem smislu humus predstavlja sve izumrle ostatke biljaka i životinja u tlu. Humus je dio organske tvari tla.
S pedološkog aspekta, humus je organska tvar koja je u uvjetima nekog staništa teško razloživa što dovodi do njenog nagomilavanja u tlu. Humus nije određena kemijska tvar niti grupa sličnih spojeva koji bi se kemijski lako mogli definirati pa humus različitih tala posjeduje bitno drugačije kemijska i fizička svojstva. Humus se može opisati i kao proizvod nepotpunog razlaganja biljnih i životinjskih ostataka pri čemu se oni djelomično posve mineraliziraju, dok se preostali dio pod utjecajem različitih mikroorganizama tla iznova sintetizira u više ili manje stabilne kemijske oblike otporne prema daljnjem razlaganju. Taj prirodni proces je nezamjenjiv i za sada još nije moguće sintetizirati stabilnu organsku tvar kao zamjenu za humus.
Podjela organske tvari tla prema veličini čestica izvršena je slično kao kod mineralne frakcije. Krupnije čestice organske tvari koje su sačuvale svoju organiziranu strukturu žive tvari predstavljaju inertnu organsku rezervu tla. Frakcija čije čestice imaju svojstva koloidnih micela označavaju se kao humus i humusne kiseline. Zahvaljujući svojim koloidnim svojstvima ovaj dio organske tvari u tlu je vrlo aktivan.
Elementi, koji ulaze u sastav humusa, u procesu razgradnje organske tvari, koju obavljaju mikroorganizmi tla, prelaze u mineralne oblike i postaju raspoloživi biljkama.
Proces oslobađanja organski vezanih elemenata u pristupačne oblike naziva se mineralizacija ili mobilizacija hraniva. To uključuje sve procese koji dovode do transformacije nepristupačnih rezervnih hraniva u pristupačne uz razgradnju humusa do niskomolekularnih organskih spojeva podložnih mineralizaciji ili izravno pogodnih za usvajanje korijenom.
Humus nastaje biokemijskim putem pri čemu aktivnost mikroorganizama koji sudjeluju u tom procesu (gljive, bakterije, aktinomicete, kišne gujavice) zavisi od uvjeta u kojima djeluju. Najznačajniji činitelji su vodozračni režim tla, pH reakcija, temperatura, količina i sastav svježe unesene organske tvari u tlo.
Humusne tvari i pored svoje velike heterogenosti posjeduju određena zajednička svojstva koja ih jasno razlikuju od životinjskih i biljnih ostataka. Osnovne grupe humusnih tvari su huminske i fulvo kiseline, te humini.
Po funkciji humus se dijeli na hranjivi i trajni, a po uslovima formiranja na terestične i hidromorfne forme.
-
U bonsai posudi gdje je drvo posađeno u čisti tenesit, prije ili kasnije desit će se neki organski proces uzrokovan otpalim korjenjem, prašinom…, u kojoj su organske čestice, a isprali smo ih u posudu sa površine.
Ono što je organsko mora biti živo toliko da su u organskom aktivni živi procesi razgradnje.
Ne, organsko je sve što je organskog porijekla. Neogransko je ono što je dobijeno u laboratoriji. Imaš npr 'woem tea' to je tečnost dobijena cijeđenjem vode kroz humus glistenjak i jako je dobra prihrana.
-
Za sada nisam susedi odnio niš. Interesantno je ovo procijeđivanje mogao bih probati. Mario stvarno detaljno obrađena tema hvala. Probati ću sa vrlo malom količinom. Ne brinem za mrave i nametnike jer su mi drvca na ostakljenom balkonu i nisam dosada imao problema. Eh da imam kuću!!! :ludilo:
-
U bonsai posudi gdje je drvo posađeno u čisti tenesit, prije ili kasnije desit će se neki organski proces uzrokovan otpalim korjenjem, prašinom…, u kojoj su organske čestice, a isprali smo ih u posudu sa površine.
Ono što je organsko mora biti živo toliko da su u organskom aktivni živi procesi razgradnje.
Ne, organsko je sve što je organskog porijekla. Neogransko je ono što je dobijeno u laboratoriji. Imaš npr 'woem tea' to je tečnost dobijena cijeđenjem vode kroz humus glistenjak i jako je dobra prihrana.
Kaj znači NE?
-
U bonsai posudi gdje je drvo posađeno u čisti tenesit, prije ili kasnije desit će se neki organski proces uzrokovan otpalim korjenjem, prašinom…, u kojoj su organske čestice, a isprali smo ih u posudu sa površine.
Ono što je organsko mora biti živo toliko da su u organskom aktivni živi procesi razgradnje.
Ne, organsko je sve što je organskog porijekla. Neogransko je ono što je dobijeno u laboratoriji. Imaš npr 'wrem tea' to je tečnost dobijena cijeđenjem vode kroz humus glistenjak i jako je dobra prihrana.
Kaj znači NE?
To NE se odnosi na tvoj prethodni post. Ono što je organsko NE mora da bude živo. :smile:
-
...Ono što je organsko NE mora da bude živo. :smile:
Moglo bi se i tako reći, no za točan opis, post bi trebao biti puno dulji, a meni se više ne dulji :verycool:
-
...Ono što je organsko NE mora da bude živo. :smile:
a meni se više ne dulji :verycool:
Čudno.... :sarcastic: :mdr:
-
Vidim da ste razvukli temu od Zemlje do Marsa :gigle: a nije do baš takva velika mudrolija.Svaki bonsaista trebao bi imati u prvom redu svoje vlastito iskustvo i u njega malo ugraditi iskustva poznatih bonsaista,a može i iz knjiga.Moja dugogodišnja mješavina izgleda ovako :6 omjera dobre zemlje ili mješavine humusa i treseta,1 omjer pijeska, 1 omjer ilovače i vulkanski pijesak Agroperl-g kojeg dodajem u omjeru kako piše na u uputstvu.To mi se pokazalo dobro i od toga za sada ne odustajem.Pošto ja nemam puno crnogorice preporučam za istu samo malo više pjeska. :sarcastic:
-
Vidim da ste razvukli temu od Zemlje do Marsa :gigle: a nije do baš takva velika mudrolija.Svaki bonsaista trebao bi imati u prvom redu svoje vlastito iskustvo i u njega malo ugraditi iskustva poznatih bonsaista,a može i iz knjiga.Moja dugogodišnja mješavina izgleda ovako :6 omjera dobre zemlje ili mješavine humusa i treseta,1 omjer pijeska, 1 omjer ilovače i vulkanski pijesak Agroperl-g kojeg dodajem u omjeru kako piše na u uputstvu.To mi se pokazalo dobro i od toga za sada ne odustajem.Pošto ja nemam puno crnogorice preporučam za istu samo malo više pjeska. :sarcastic:
Ja sam isto mislio da mješavina nije mudrolija, ali mislim da je poprilična razlika između mješavine koju smo u početku koristili i ove danas.
U početku bavljenja - oko 20-30% običnog šljunka skupljenog pored ceste i ostatak mix od crvenice, humusa, crnice i sl. (što nam dođe pod ruku :smile:)
Danas koristimo - 80% Pumice i 20% grubi treset od spagnum mahovine
Malo sam usput istraživao i o hidroponiji pa mi je još jasnije koliko je bitan dobar korijen kod biljke i zašto mješavina treba biti toliko porozna ...
-
I ja sam ove godine u mjesavinu poceo stavljati bar pola, ako ne i vise pijeska. :yes:
-
Imam ja jedno pitanje. Ima biljaka koje zahtjevaju puno vlage u zemlji. Nije li za nih bolje da zemlja bude malkice manje propusna?
-
Imam ja jedno pitanje. Ima biljaka koje zahtjevaju puno vlage u zemlji. Nije li za nih bolje da zemlja bude malkice manje propusna?
NE !!!
Ako zemlju učiniš nepropusnom, radiš više štete od toga da propusnu zemlju zaljevaš redovito. Iako propusna, uvjek može držati dovoljno vlage za svaku biljku pogodnu za bonsai.
-
Prošle sam godine stavljao pola šljunka a pola kupovne crnice. Ove godine sam mješavinu učinio još propusnijom tako da je ostalo pola šljunka, četvrtina zemlje i četvrtina tenisita, u drugoj kombinaciji, tričetvrtine tenisita i četvrtinu zemlje crnice.
Kombinacija od 1/2 šljunka 1/4 zemlje i 1/4 tenisita mi se nekako čini najboljom. Moram još i treset početi koristiti.
-
Prošle sam godine stavljao pola šljunka a pola kupovne crnice. Ove godine sam mješavinu učinio još propusnijom tako da je ostalo pola šljunka, četvrtina zemlje i četvrtina tenisita, u drugoj kombinaciji, tričetvrtine tenisita i četvrtinu zemlje crnice.
Kombinacija od 1/2 šljunka 1/4 zemlje i 1/4 tenisita mi se nekako čini najboljom. Moram još i treset početi koristiti.
Najnovija istraživanja pokazuju da šljunak odlazi u zaborav i biva zamjenjen drugim materjalima koji osim funkcije šljunka, posjeduju više potrebitih nam funkcija u tlu.
PS
kak sam si ovo dobro napisal :rofl:
-
Jesi, onak profesorski :lol:
Ima samo jedan detaljčić a to je da imam savršen šljunak u blizini i to besplatan i uvijek dostupan :whistle:
-
Jesi, onak profesorski :lol:
Ima samo jedan detaljčić a to je da imam savršen šljunak u blizini i to besplatan i uvijek dostupan :whistle:
Možda izgleda kao detalj, bit će problema ako taj detalj promjeni satelitsku snimku Medvednice nakon učestalih iskapanja novootkrivene i eksploatirane "akadame" iz regije Gračani po imenu "gračanama"
:lol:
-
Najnovija istraživanja pokazuju da šljunak odlazi u zaborav i biva zamjenjen drugim materjalima koji osim funkcije šljunka, posjeduju više potrebitih nam funkcija u tlu.
PS
kak sam si ovo dobro napisal :rofl:
Ma, ja te obožavam :love:
-
a ja brijem da je ovaj tenisit jako los , drzi vlagu dulje nego humus, nepropusan je u kombinaciji s zemljom i vrlo sporo upija vodu
za ljeto je zakon , ali mi se cini da cemo imati problema po zimi barem mi kontinetalci
-
Kako nepropusan? Moj propušta na sve strane. Možda bi trebao reklamirati da sam dobio neki šuplji :nails:
-
a ja brijem da je ovaj tenisit jako los , drzi vlagu dulje nego humus, nepropusan je u kombinaciji s zemljom i vrlo sporo upija vodu
za ljeto je zakon , ali mi se cini da cemo imati problema po zimi barem mi kontinetalci
??? :halt: :question: prvi glas. Kak može grubo drobljena cigla ne propuštati vodu? Možda imaš previše sitnu organsku komponentu u miksu. Možda imaš neki prašnjavi treset? Iako, drenaža je uvijek lošija prvih par zalijevanja dok se ne ispere malo mješavina. Ako ti je "previše težak" miks, stavi 100% tenisit.
-
Tenisit, liapor i pumice su vrlo slični ... razlike su u nijansama. Liapor ima možda najbolju boju, tenisit je dobar jer ne pliva i jeftin je, pumice dobro pije vodu i lagan je....
Pitao sam Waltera što misli o automatskom navodnjavanju. Odgovor je vezan uz to i kakvu mješavinu imaš. Po njegovom mišljenju bitno je agresivno zalijevanje, a to je kada se izlije velika količina vode naglo kako bi stari ustajali zrak bio potisnut vodom i na njegovo mjesto ušao novi svježi zrak koji je toliko bitan za korijenje. Isto tako se i spere višak nakupina koje stvara gnojivo. Agresivno zalijevanje se radi redovito, npr. u Dalmacije ljeti definitivno barem jedan put dnevno i zimi možda 1 put sedmično. Normalno, ovisi i o veličini posude te količini treseta u mješavini.
O zalijevanju sam stavio pod ovu temu jer agresivno zalijevanje se vrši kada imamo mješavine kakve mi odnedavno koristimo.
-
moja mjesavina 50% tenisista i 50% humusa za bjelogoricu
70 30 za crnogoricu i kad zalijem voda se zadrzi nekoliko sekundi na povrsini
i evo vec 10 dan on je vlazan, velim vam humus mi se vec lagano susi ,ali na tenisitu ja nevidim razliku
-
moja mjesavina 50% tenisista i 50% humusa za bjelogoricu
70 30 za crnogoricu i kad zalijem voda se zadrzi nekoliko sekundi na povrsini
i evo vec 10 dan on je vlazan, velim vam humus mi se vec lagano susi ,ali na tenisitu ja nevidim razliku
Kolko znam ti drva držiš na balkonu (loži) i tam je protok zraka manji nego negdi na otvorenom. Drva još nemaju puno lisne mase, osim crnogorice, a temperature su niske i ne isušuju tlo. Ako u dalmaciji treba zaljevati jednom tj. na otvorenom, ti trebaš jednom mj.
Ja ne koristim humusnu zemlju i biljke su mi na full otvorenom, a u zadnje vrijeme puše ko ludo, čas sa sjevera čas s juga i biljke moram zaljevati svaki drugi dan u trening posudama, a svaki dan u bonsai posudama.
-
Najnovija istraživanja pokazuju da šljunak odlazi u zaborav i biva zamjenjen drugim materjalima koji osim funkcije šljunka, posjeduju više potrebitih nam funkcija u tlu.
PS
kak sam si ovo dobro napisal :rofl:
Ma, ja te obožavam :love:
Dalo se osjetiti za vikend da je obožavanje obostrano :love:
-
ok , a zasto se voda zadrzava kad zalijem
-
ok , a zasto se voda zadrzava kad zalijem
Zato jer zemlja zadržava i nije propusna
-
To je i mene malo iznenadilo kada sam prvi put koristio tenisit. Voda je stajala gore i nikako da ode. Čak sam išao nanovo presađivati drvo. Dodao sam još tenisita i onda je poteklo, a zaključak je slijedeći:
Ako ga dobro ne ispereš onda se prašina pretvori u mulj koji se zadržava na mrežici i potrebno je tri, četri urnebesna zalijevanja da to probije.
Idući put sam koristio isti omjer ali sam prije dobro isprao tenisit i voda od početkja savršeno otiče.
Sada, nakon dva tri tjedana sve se izjednačilo. Dakle onaj neisprani se sam postepeno isprao.
-
ok , a zasto se voda zadrzava kad zalijem
Zato jer zemlja zadržava i nije propusna
ma nemas pojma :na:
don ali isprana je prasina
cak smo kod Veljka isli i prosijavatii dosta smo otpada imali, pa je bio isti ucinak
-
...ma nemas pojma :na:
Da bi reč rekel.... :chinaman:
Ništ ja nisam ispiral i nikad mi na površini nije stajala voda, gdi god je bil tenisit. Mani se buraz humusne zemlje i pročitaj ovaj post u cjelosti. Možda shvatiš da radiš krivo, u stvari radiš dobro, al nemreš dobit protok vode u nedreniranom ili slabo dreniranom tlu.
-
ok , a zasto se voda zadrzava kad zalijem
Mislim da je razlog definitivno previše humusa tj. tih 50%. No, uz taj postotak humusa u tlu normalno je da zemlja slabije upija. Osobno mislim da nije najbolja varijanta. Kak sam prije napisao, rađe ću imat super propusno tlo pa makar morao tri puta dnevno zaljevati.
-
a kad pomijesas sljunak i humus onda je propusno ,ali s tenisitom , pa zakaj
i humus mi se brze susi nego tenisit
neznam meni se cini da to nije dobra kombinacija, ali eto vrijeme ce pokazati jesam li bio u pravu, bojim se da cemo po zimi kukat
ustvari goran jesi li ti vec mijesao tenisit i humus prosle godine, cini mi se kao da jesi i kako se ponasao po zimi
-
a kad pomijesas sljunak i humus onda je propusno ,ali s tenisitom , pa zakaj
i humus mi se brze susi nego tenisit
neznam meni se cini da to nije dobra kombinacija, ali eto vrijeme ce pokazati jesam li bio u pravu, bojim se da cemo po zimi kukat
ustvari goran jesi li ti vec mijesao tenisit i humus prosle godine, cini mi se kao da jesi i kako se ponasao po zimi
Ovo sušenje koje navodiš, pretpostavljam da gledaš sloj na povšini posude. Mislim da je to normalno jer je tenesit je puno kompaktniji i time dulje drži vodu, dok je treset vrlo rahli pa prema tome voda prije ispari iz njega.
Da jesam. Ne kužim na kaj misliš? Na tenesit ili smjesu kao takvu.
-
na smjesu i kakvu si smjesu radio ...
-
Otprilike isto 50-50. Mislim da se nemoraš previše zamarat kak će se ponašat po zimi u odnosu na ljeto kad je pravi rast korijena tj. cijele biljke. Nisam dobro shvatio kaj te to toćno mući za po zimi.
-
pa znas kak je ostaje mokro i smrzne mi se korijen i onda pizdarije
-
pa znas kak je ostaje mokro i smrzne mi se korijen i onda pizdarije
Kad se smrzne, smrzne se!!! Neće biljka zato umrijeti jer u mixu tj. tenisitu ima vode. Taj je postotak zanemariv. Razmisli koliko tek ima vode u tresetu.
Što nije bolje imati komponentu (tenisit ili sl.) koja isto zadržava vodu (kolko-tolko) pa smanjimo udio treseta. Dobijemo propusnije tlo, a zadržavamo postotak vlage.
-
Upravo nevjerovatno da je još ostalo prostora za raspravu .... :tup:
-
Tek je sad tema postala punoljetna s 21. stranicom!!!
-
znaci smrzavanje korijena ne steti biljci
-
znaci smrzavanje korijena ne steti biljci
naravno da šteti ako je dugo, ali Čajko hoće reći da ako je drenirana mješavina da nema straha od smrzavanja vode u njoj... jer vode nema...
-
nema vode ,ali substrat je mokar i kao takav se i smrzava, kaj ne ...
meni tenisit je i danas mokar nakon 12 dana ,a humus je na vrhu suh
ali valjda ce biti u redu ak veli cajko da nema brige i problema
-
nema vode ,ali substrat je mokar
To i je najbolja stvar svega.
-
dobro dobro, ak mi kaj rikne zbog korijena dolazim kod tebe i nosim onaj hrast :mdr:
-
Kako sačuvati bonsai u kontintinentalnim djelovima Hrvatske tokom zime?Ja sam na najsjevernijem djelu za sada!!Tokom zime nije toliko problem u smrzavanju zemlje,nego o isušivanju krošnje.Ako se biljke nalaze vani,i kad ih osvjetli sunce,iz grana se isparava voda,a pošto je korjenje,odnosno zemlja smrznuta grane si ne mogu povući vodu pa odumiru.Nekome se to čini da su se smrzle,ali to nije istina.Ja svoja drvca držim u natkrivenoj šupi na policama gdje je temperatura samo malo viša nego vani,ali nema vjetra i naglih promjena temperature.Savjet:preko zime prskati krošnju sa vodom-kišnicom i nećete imati problema.Kroz desetak godina nije mi od zime odumrlo niti jedno stabalce.
-
Svečano izjavljujem da Liapor više nikada neću koristiti za drva koja želim zalijevati potapanjem :wall:
Usprokos lijepoj boji i svim ostalim utvrđenim kvalitetama, to što je lakši od vode me toliko živcira da poništava sve dobre strane. Za poludit
-
Svečano izjavljujem da Liapor više nikada neću koristiti za drva koja želim zalijevati potapanjem :wall:
Usprokos lijepoj boji i svim ostalim utvrđenim kvalitetama, to što je lakši od vode me toliko živcira da poništava sve dobre strane. Za poludit
Potpuno te razumijem po pitanju "bježanja iz posude" no ne vidim svrhu potapanja na ovakvim substratima. Dovoljan je mlaz od par sekundi i posuda će se natopiti. Lapor će u tih par sekundi, upiti jednako vode kao da je 3h potopljen u kadu vode, tako i Pumice, tenesit već ne.... pisao sam o tome.
-
Definitivno je liapor po tom pitanju najlošiji i to mene također živcira. Pumice isto pliva ali smo taj problem riješili tako da smo u posude koje su napunjene do vrha mješavinom na vrh stavili prst dva debljine akadamu koja ne pliva uopće i to nam se pokazalo kao dobro riješene.
-
Mene zanima ima li negdje u Hr. za kupiti grubog treseta. Mi smo ovu sezonu koristili Durpetu i to je nešto čini mi se miješano grubo i fino. Međutim ja bih nešto ovako:
http://www.terracult.com/en/products/peatproducts/productoverview.php (http://www.terracult.com/en/products/peatproducts/productoverview.php)
BLOCK PEAT 20-40mm
ili
http://www.klasmann-deilmann.de/index.php?idtop=1147&idsub=1148&artikel=1148&id=1288 (http://www.klasmann-deilmann.de/index.php?idtop=1147&idsub=1148&artikel=1148&id=1288)
932 - Lithuanian Peat Moss coarse-fibrous - 4.0 - 4.5 - coarse + fibres
-
Mene zanima ima li negdje u Hr. za kupiti grubog treseta. Mi smo ovu sezonu koristili Durpetu i to je nešto čini mi se miješano grubo i fino. Međutim ja bih nešto ovako:
http://www.terracult.com/en/torf_produkte.htm
BLOCK PEAT 20-40mm
ili
http://www.klasmann-deilmann.de/index.php?idtop=1035&idsub=1057&artikel=1057&pid=72
932 - Lithuanian Peat Moss coarse-fibrous - 4.0 - 4.5 - coarse + fibres
Jel si pitao kod ovog?
http://www.ersek.hr/treset.php
-
Definitivno je liapor po tom pitanju najlošiji i to mene također živcira. Pumice isto pliva ali smo taj problem riješili tako da smo u posude koje su napunjene do vrha mješavinom na vrh stavili prst dva debljine akadamu koja ne pliva uopće i to nam se pokazalo kao dobro riješene.
...gartenin pištolj sa metalnim sitom i dvije funkcije (mlaz kroz sito ili kroz rupu o stredini = 60-ak kn) riješava problem. Liapor upija brže od dotoka vode pa ne propliva. Probao sam i od drugih proizvođaća "sitaste" mlaznice, ali je gardenin najbolji, sad ga imaju i u full aluminijskoj izvedbi (110-kn)
-
Mene zanima ima li negdje u Hr. za kupiti grubog treseta. Mi smo ovu sezonu koristili Durpetu i to je nešto čini mi se miješano grubo i fino. Međutim ja bih nešto ovako:
http://www.terracult.com/en/torf_produkte.htm
BLOCK PEAT 20-40mm
ili
http://www.klasmann-deilmann.de/index.php?idtop=1035&idsub=1057&artikel=1057&pid=72
932 - Lithuanian Peat Moss coarse-fibrous - 4.0 - 4.5 - coarse + fibres
Jel si pitao kod ovog?
http://www.ersek.hr/treset.php
Pitao sam ih ali mi oni nisu znali odgovoriti koliko grubi treset imaju i niti otprilike koliko je prašine u njemu a minimalna naruđba je bila čini mi se oko 500L.
-
aluminijskoj izvedbi (110-kn)
Napokon su i oni počeli koristiti metal (kao da su čitali ovaj forum :mdr:). Meni se jako svidio tuš koji sam vidio za 170kn:
>> link ovdje (http://www.gardena.com/servlet/ProductDisplay?catalogId=10052&storeId=10052&productId=20694&langId=10&parent_category_rn=12556)
-
Pitao sam ih ali mi oni nisu znali odgovoriti koliko grubi treset imaju i niti otprilike koliko je prašine u njemu a minimalna naruđba je bila čini mi se oko 500L.
Ne sekiraj se oko 500 L. Prodat će on nama i 5 L !!!
Nek ulovim malo vremena pa ću otići do njega da vidim kaj ima na lageru !
-
Ne sekiraj se oko 500 L. Prodat će on nama i 5 L !!!
Nek ulovim malo vremena pa ću otići do njega da vidim kaj ima na lageru !
Ma naručio bih ja bio tih 500L da sam bio siguran da je to što meni treba. On mi je bio spominjao da je najsirovije što ima ono što dobije i on to dalje prerađuje. E pa mene zanima to najsirovije i neprerađeno.
-
Ne sekiraj se oko 500 L. Prodat će on nama i 5 L !!!
Nek ulovim malo vremena pa ću otići do njega da vidim kaj ima na lageru !
Ma naručio bih ja bio tih 500L da sam bio siguran da je to što meni treba. On mi je bio spominjao da je najsirovije što ima ono što dobije i on to dalje prerađuje. E pa mene zanima to najsirovije i neprerađeno.
OK
vidjet ću !
-
Ja sam ovo proljeće bio kod njega i na lageru je imao samo fini treset.
-
Nisam mogao, a da malo ne osnažim ovu temu, mojim zapažanjima….
Blagodati prozračnovodopropusnog tla, sve više dolaze do izražaja. Tlo je nemoguće pre natopiti i stvoriti bilo kakav uvjet za truljenje korijena. Korijen jednostavno uživa u našim novim mješavinama.
Primjer 1. / Smokva koju sam iz tla, izvadio u 7mj. p.g. i presadio je u 12mj p.g. morao sam je ponovo presaditi prije tj. Dana jer joj je korijen počeo izlaziti iz posude. Kad sam je izvadio iz posude, jedva sam raščešljao substrat iz hrpe sitnog korijenja. Morao sam joj ukloniti i dva debela korijena koji su imali masu sitnog korijenja.
Primjer 2. / Grab (najveći moj) ugodno me iznenadio kad sam jučer skužio da kroz posudu od dasaka, ne vire crvi, već krajevi korijena. Na sve četiri strane posude, pustio je nebrojeno korijenja koje se sad na vrhovima koji su izašli van posude suši i naravno grana u posudi u vlazi.
Psps….
….nisam mogao odoljeti da Čajka malo ne cimnem telefonom s pitanjem jel to dobro…, a on je gromoglasno poviknuo, PUSTI GA DA RASTE I NEMOJ SAD PRČKATI PO KORIJENJU…
Ako stignem, budem pofotkao tu milinu i pokazao fotke. Da ne bi bilo zabune, grab je vađen og. i posađen u čistu pumicu.
-
Nisam mogao, a da malo ne osnažim ovu temu, mojim zapažanjima….
Ne moraš se ispričavat ... znamo tko je među najvećim brbljavacima ovdje :gigle: :love:
Ako ova tema ikada zamre, brišem forum sa servera :mdr: :hihihi:
Blagodati prozračnovodopropusnog tla, sve više dolaze do izražaja. Tlo je nemoguće pre natopiti i stvoriti bilo kakav uvjet za truljenje korijena. Korijen jednostavno uživa u našim novim mješavinama.
Da, da. Još u kombinaciji sa kvalitetnim prihranjivanjem - moje je opažanje da nam stabla nikada nisu izgledala bolje i da nikada nisu bacala više izboja :yupi:
-
Nisam mogao, a da malo ne osnažim ovu temu, mojim zapažanjima….
Ne moraš se ispričavat ... znamo tko je među najvećim brbljavacima ovdje :gigle: :love:
Ako ova tema ikada zamre, brišem forum sa servera :mdr: :hihihi:
Baš nam dobro ide :love:
...ups... morat ću povremeno iznjeti još zapažanja, mislim zbog opstanka foruma... velik mi je to teret na leđima, no izdržat ću :verycool:
Blagodati prozračnovodopropusnog tla, sve više dolaze do izražaja. Tlo je nemoguće pre natopiti i stvoriti bilo kakav uvjet za truljenje korijena. Korijen jednostavno uživa u našim novim mješavinama.
Da, da. Još u kombinaciji sa kvalitetnim prihranjivanjem - moje je opažanje da nam stabla nikada nisu izgledala bolje i da nikada nisu bacala više izboja :yupi:
Nek veli ko kaj hoće, ako baš hoće...
Al na forumu smo u proteklih manje od godinu dana, srušili velik broj dogmi i zabluda... evo ovo o tlima, pa o prihrani, pa o zaljevanju, pa o zakidanju izboja, obrezivanju.... i još štošta... i koji je sad zaključak, dok smo pustili knjige (dobro ja ih nisam ni držao) i primili se slobodoumne prakse i podjele iskustava, dobili smo odlične rezultate na svim poljima. Volim razvoj na pozitivno.... kao i svi mi, naravno :yupi:
-
Nisam mogao, a da malo ne osnažim ovu temu, mojim zapažanjima….
Ne moraš se ispričavat ... znamo tko je među najvećim brbljavacima ovdje :gigle: :love:
Ako ova tema ikada zamre, brišem forum sa servera :mdr: :hihihi:
Baš nam dobro ide :love:
...ups... morat ću povremeno iznjeti još zapažanja, mislim zbog opstanka foruma... velik mi je to teret na leđima, no izdržat ću :verycool:
Blagodati prozračnovodopropusnog tla, sve više dolaze do izražaja. Tlo je nemoguće pre natopiti i stvoriti bilo kakav uvjet za truljenje korijena. Korijen jednostavno uživa u našim novim mješavinama.
Da, da. Još u kombinaciji sa kvalitetnim prihranjivanjem - moje je opažanje da nam stabla nikada nisu izgledala bolje i da nikada nisu bacala više izboja :yupi:
Nek veli ko kaj hoće, ako baš hoće...
Al na forumu smo u proteklih manje od godinu dana, srušili velik broj dogmi i zabluda... evo ovo o tlima, pa o prihrani, pa o zaljevanju, pa o zakidanju izboja, obrezivanju.... i još štošta... i koji je sad zaključak, dok smo pustili knjige (dobro ja ih nisam ni držao) i primili se slobodoumne prakse i podjele iskustava, dobili smo odlične rezultate na svim poljima. Volim razvoj na pozitivno.... kao i svi mi, naravno :yupi:
Da, da.... :yupi:
I ja primjećujem extreman napredak što se tiče rasta biljaka u odnoszu na prošle godine kada sam ih sadio u onu običnu cvjećarsku zemlju. Doduše, ja nemam pristup 'plemenitim' drenažnim materijalima poput perlita, tenisita, a da ne govorim o pomice-u... Koristim krupan pijesak (šljunak) do kog dolazim na vrlo čudne načine (iskradanje iz kuće u 12 sati uveče radi odlaska na gradilište, krađe pijeska i bešumnog bijega kroz noć nazad kući) :gigle:.
-
Da, da.... :yupi:
I ja primjećujem extreman napredak što se tiče rasta biljaka u odnoszu na prošle godine kada sam ih sadio u onu običnu cvjećarsku zemlju. Doduše, ja nemam pristup 'plemenitim' drenažnim materijalima poput perlita, tenisita, a da ne govorim o pomice-u... Koristim krupan pijesak (šljunak) do kog dolazim na vrlo čudne načine (iskradanje iz kuće u 12 sati uveče radi odlaska na gradilište, krađe pijeska i bešumnog bijega kroz noć nazad kući) :gigle:.
...khmm...
jedan moj juniperus (onaj najmaltretiraniji, po Čajku) je posađen u čisti šljunak... i evo ga pupa ko veliki... dobro oni jesu mušićavi... no za sad je dobro :mdr:
Inaće... pumica je po meni favorit!!!
-
U nedostatku drugih materijala i šljunak radi čuda. Najgore kod njega je težina i možda ipak premalo upija vodu. No, ovogodišnji rezultati su donjeli super napredak i iskreno mislim da je i postotak uspješnog vađenja u velikoj mjeri povečan ovim dobrim supstratom.
-
...iskreno mislim da je i postotak uspješnog vađenja u velikoj mjeri povečan ovim dobrim supstratom.
...sjeti se samo, koliko malo korijena su imali moji maxi grabovi, samo što plakao nisi kad smo ih vadili, a i naši glogovi, a sad evo oće van iz posude, ma vražićci mali, ....dobo ajde, veliki :mdr:
-
O da, da. Mislim da se onaj raft crnog graba nikad ne bi primio da nije bilo tenisita i tako prozračnog tla. Oni kablasti korijeni koji su nažalost morali okončati svoje gmizanje jer su bili pre, predugački, odnijeli su nažalost i veći dio korijena uopće. Ali, neke stvari su za ne vjerovat. Iz starih suhih pupova, dijelova rafta koji smo već prekrižili počeli su upravo sad ovih dana izlaziti novi, potpuno zdravi i zeleni pupovi. Osim kaj je bilo vrijeme blagonaklono, kiša svaki dan, i sastav zemlje je sigurno pun pogodak. Čisti tenisit, možda smo ubacili koju šaku zemlje (treseta) ali možda čak i nismo.
-
O da, da. Mislim da se onaj raft crnog graba nikad ne bi primio da nije bilo tenisita i tako prozračnog tla. Oni kablasti korijeni koji su nažalost morali okončati svoje gmizanje jer su bili pre, predugački, odnijeli su nažalost i veći dio korijena uopće. Ali, neke stvari su za ne vjerovat. Iz starih suhih pupova, dijelova rafta koji smo već prekrižili počeli su upravo sad ovih dana izlaziti novi, potpuno zdravi i zeleni pupovi. Osim kaj je bilo vrijeme blagonaklono, kiša svaki dan, i sastav zemlje je sigurno pun pogodak. Čisti tenisit, možda smo ubacili koju šaku zemlje (treseta) ali možda čak i nismo.
Evo mislim se i mislim i nikako se ne mogu sjetiti kakav bi to trebao biti taj "kablasti korijen" :blush: :question: .... mozak mi je stao ... od gladi, od toga što mi se spava, što je Hrvatska ispala ... ne znam zašto .... ali niti ne naslućujem kakav je to korijen :frown: :grrrrrr: :tup:
-
O da, da. Mislim da se onaj raft crnog graba nikad ne bi primio da nije bilo tenisita i tako prozračnog tla. Oni kablasti korijeni koji su nažalost morali okončati svoje gmizanje jer su bili pre, predugački, odnijeli su nažalost i veći dio korijena uopće. Ali, neke stvari su za ne vjerovat. Iz starih suhih pupova, dijelova rafta koji smo već prekrižili počeli su upravo sad ovih dana izlaziti novi, potpuno zdravi i zeleni pupovi. Osim kaj je bilo vrijeme blagonaklono, kiša svaki dan, i sastav zemlje je sigurno pun pogodak. Čisti tenisit, možda smo ubacili koju šaku zemlje (treseta) ali možda čak i nismo.
Evo mislim se i mislim i nikako se ne mogu sjetiti kakav bi to trebao biti taj "kablasti korijen" :blush: :question: .... mozak mi je stao ... od gladi, od toga što mi se spava, što je Hrvatska ispala ... ne znam zašto .... ali niti ne naslućujem kakav je to korijen :frown: :grrrrrr: :tup:
Korijen kao telefonski kabel na banderi... dugački, glatki, bez i jedne sitne žilice... idu kao kabeli i tek nakon puno metara, na krajevima imaju sitno korijenje :chinaman:
-
da da, doživio sam prosvjetljenje. Ona veeeelika ostrya, raft, koju sam već mislio baciti prek ograde u jarak, najbolje drvo izvađeno ove sezone po meni, sada IZ STARRIH SUHIH PUPOVA izbijaju svježe zeleni listići. Sretan sam ko mladi majmun. I to je nešto potpuno nevjerojatno, nešto što još nikada nisam vidio. Drvo je u čistom tenisitu, jer kad sam je sadio nisam imao više treseta nego sam samo iz vreće nasipao čisti tenisit. Ne znam jel zbog toga, al zbog nečega je. Valjda Božja ruka. Oduševljen sam s tim. Ako bude s drvom sve ok, to je najbolji raft kojega ste u životu svom vidjeli.
-
Onaj s rupom? :yupi: :yupi: :yupi: Da, on je fenomenalan i ovako, nedirnut.
Bez pretjerivanja, to će biti jedan od najboljih na svijetu ako preživi i potjera kako treba.
-
... znam... ali moram...
...tenisit, liapor, pumice, vermikulit...
Sad kad vidim kak reagiraju pumice, dolazim na ideju da drva probam saditi u ljuskasto kamenje/stjenje kojeg je Medvednica puna, a reagira jednako kao pumica. Često sam na Medvednici i u više navrata u razdobljima kad nije bilo kiše, kao do danas, razgrtao te sipke nakupine koje su na svega 1-2 cm ispod površine bile vlažne, a sunce je nemilo pržilo u njih. To o čemu pričam, mogli ste vidjeti kao pokrovni sloj u Galovim posudama. Ako bi to miješao sa grubim tresetom, vjerujem da bi dobio jednu odličnu kombinaciju, koja bi bila zračno i vodeno propusna, a opet dovoljno vlažna. Ako ništa drugo, bila bi neusporedivo jeftinija od ove s pumicom. E sad je tu jedan mali problem… težina… u male posude bi mogao stavljati čisti ljuskastomedvedničkikamen, dok bi u veće posude, morao miješati i nešto lakšu pumicu ili možda stiropor… bumo vidjeli, sigurno ću probati par drva posaditi u tu mješavinu.
-
Mislim si ja da ti to nebu baš. To se mrvi, raspada... :buaaa: :nono: :nono:
-
Mislim si ja da ti to nebu baš. To se mrvi, raspada... :buaaa: :nono: :nono:
... ništ više od pumice!
A ima i postojanijih brdoodvaljevina.
Usput, prošle godine sam i ja kopirao Gala i to stavio kao pokrovni sloj, smrzavanje ove zime, nije mu promijenilo strukturu. Mislim da je uspjeh zagarantiran.
Kaj bi tek rekel da drva posadim u drobljeno staklo i drobljene auto gume (http://www.pic4ever.com/images/interview.gif)
-
[.
Kaj bi tek rekel da drva posadim u drobljeno staklo i drobljene auto gume [img]
Ak mu dodaš malo više treseta neg inaće, nema problema. :chinaman:
Mene bi više brinula boja!!! :mdr:
-
... ništ više od pumice!
A ima i postojanijih brdoodvaljevina.
Usput, prošle godine sam i ja kopirao Gala i to stavio kao pokrovni sloj, smrzavanje ove zime, nije mu promijenilo strukturu. Mislim da je uspjeh zagarantiran.
Ima toga plavoga i ovdje, samo mi se čini da se drobi?! Mislim da imaš novu temu za Lab.
Ovo zahtjeva ozbiljan :mdr: pristup
P.S. Ne mogu vjerovat da već nemaš 2 kg u hladnjači ....
-
...Mislim da imaš novu temu za Lab.
Ovo zahtjeva ozbiljan :mdr: pristup
P.S. Ne mogu vjerovat da već nemaš 2 kg u hladnjači ....
... a kao teško me prokužiti ... baš sam proziran :lauhhing:
-
Ima toga plavoga i ovdje, samo mi se čini da se drobi?!
Ima više vrsta, točno i tog koji se drobi, no na nekim djelovima sam našao brdo koje se lagano sipa na put kojim prolaze traktori i nije blato na tom mjestu... dakle to hoda!
Laboratorij je pred velikim izazovom :chinaman:
-
... a kao teško me prokužiti ... baš sam proziran :lauhhing:
Zato te vooolimooooo :mdr:
-
Sad kad vidim kak reagiraju pumice, dolazim na ideju da drva probam saditi u ljuskasto kamenje/stjenje kojeg je Medvednica puna, a reagira jednako kao pumica.
... to stjenje kompaktno, nešupljikavo - bez pora koje bi upijale vodu, dakle bez glavne osobine koje ima pumice, liapor, tenisit... Po meni je ti isto kao i bilo koji drugi granulirani kameni materijal. E sad da ima neka extra hranjiva svojstva ješ bi vrijedilo probat, ovako.... :nono:
-
Sad kad vidim kak reagiraju pumice, dolazim na ideju da drva probam saditi u ljuskasto kamenje/stjenje kojeg je Medvednica puna, a reagira jednako kao pumica.
... to stjenje kompaktno, nešupljikavo - bez pora koje bi upijale vodu, dakle bez glavne osobine koje ima pumice, liapor, tenisit... Po meni je ti isto kao i bilo koji drugi granulirani kameni materijal. E sad da ima neka extra hranjiva svojstva ješ bi vrijedilo probat, ovako.... :nono:
...ti si mi u zadnje vrijeme, glavni mrgud na forumu :halt:
Te nemojte posude, te nemoj šoder.... :lauhhing:
Ako to gledamo sa strane zadržavanja hranjiva, potpuno si u pravu!!!
Marija će reći da je ponedjeljak... a ja pitam, jel nama uopće treba nekaj da zadrži hranjiva? Iako nisam dobio konkretni odgovor, tek laganu misaonu preporuku. Biljka ne stigne preuzeti svo hranjivo koje joj ponudimo jer mi zbog ljetne žege, moramo zaljevati i time ispirati substrat. Kolko god on porozan bio i primio hranjiva, mi ga isperemo vrlo brzo. Evo Čajko je pisal da 3x dnevno pušta automatiku zaljevanja na biljke. Da i pusti 24h bez zaljevanja, to je malo vremena i biljka se već drugi dan nađe u ispranom substratu.
OK, vjerujem da ste vidjeli na fotkama, kako neka drva stoje iznad "kadica" ili posuda u kojima je voda. Isparavanje vode po žegi, sigurno paše biljkama. Vjerujem da bi im pasalo i lagano uranjanje dna posude u vodu. Dakle, posudu uronimo u kadicu tako da je tek dno posude uvodi. Teško mi je ovo pismeno prenjeti, jer je puno složenije od ovog kaj pišem. Najbolje objašnjenje je hidroponija.
Postoji sad još jedna situacija. Može li netko potvrditi da će bilo koji substrat (pumice, tenisit...) na sebe vezati hranjive tvari i skladištiti ih za biljku? Može li niski postotak treseta, vezati više hranjiva na sebe i dozirati ga biljci? Ako može, dovoljno nam je 10% treseta, a ostalo može biti i drobljeno staklo (kak sam već rekao).
I sad dolazimo do finala, gdje se u prihrani biljaka sve više koristi folijarna prihrana. Istina, govori se da biljka drugačije reagira na gnojenje u tlo i gnojenje na list, ali se rijetko gdje govori da ta reakcija nije mjerljiva duljinom ljudskog života. Dakle, po najnovijim tvrdnjama, folijarna prihrana će prevladati nad onom u tlo. Samim tim razvojem, nova folijarna gnojiva su toliko sofisticirana da im se molekule smanjuju (nitrati) kako bi biljka u što kračem roku uspjela prihvatiti prihranu.
I sad sve ovo je bitno sve dok mi želimo drvo nabildati i da ono buja. Kad jednom iz startnog materjala preraste u bonsai kreaciju, onda možemo uživati u njegovoj ljepoti i prihraniti ga povremeno.
Dakle razlika je u intenzivnoj ili agresivnoj prihrani i reduciranoj kad želimo male listiće na drvetu!
-
...ti si mi u zadnje vrijeme, glavni mrgud na forumu :halt:
Te nemojte posude, te nemoj šoder.... :lauhhing:
...tja, količina optimizma obrnuto je proporcionalna sa godinama... :mad3:
Može li netko potvrditi da će bilo koji substrat (pumice, tenisit...) na sebe vezati hranjive tvari i skladištiti ih za biljku?
...evo, ako neki substrat može upiti do 80% vlastitog volumena, onda površina šupljina unutar jedne "granule-čestice" tog substrat je i do 1000% površine vanjskog oplošja te iste granule. Ako ostavite supstrat da se prosuši, pa zalijevate sa otopljenim gnjojivom poooolako da se supstrat dobro natopi, minerali gnjojiva će se vezati na 10x veću površinu (pumice, liapor...) u odnosu na kompaktni substrat, a sa svakim slijedećim zalijevanjem će se otapati.... itd.
I na kraju "agresivno zalijevanje" po WP-u teće na slijedeći način: kad vam se učini da je substrat suh - pričekajte još malo, pa tek onda obilno zalijete. Mislim da nije spominjao zalijevanje 3x na dan. Ovakvim zalijevanjem substrat se ne ispire tako brzo... ili?
-
I na kraju "agresivno zalijevanje" po WP-u teće na slijedeći način: kad vam se učini da je substrat suh - pričekajte još malo, pa tek onda obilno zalijete. Mislim da nije spominjao zalijevanje 3x na dan. Ovakvim zalijevanjem substrat se ne ispire tako brzo... ili?
Da, da! Pall kaže da kada se zalijeva da se to radi obilno i agresivno, ali svakako da se supstrat osuši između 2 zalijevanja. :mdr:
Mislim da je to zalijevanje 3x dnevno nepotrebno rasipanje vode.... :hihihi:
-
...evo, ako neki substrat može upiti do 80% vlastitog volumena, onda površina šupljina unutar jedne "granule-čestice" tog substrat je i do 1000% površine vanjskog oplošja te iste granule. Ako ostavite supstrat da se prosuši, pa zalijevate sa otopljenim gnjojivom poooolako da se supstrat dobro natopi, minerali gnjojiva će se vezati na 10x veću površinu (pumice, liapor...) u odnosu na kompaktni substrat, a sa svakim slijedećim zalijevanjem će se otapati.... itd.
I na kraju "agresivno zalijevanje" po WP-u teće na slijedeći način: kad vam se učini da je substrat suh - pričekajte još malo, pa tek onda obilno zalijete. Mislim da nije spominjao zalijevanje 3x na dan. Ovakvim zalijevanjem substrat se ne ispire tako brzo... ili?
Teoretski je sve što pišeš vrlo smisleno i dolazimo do istog plota kojeg si ti preskočil, a ja se pitam kome taj plot tu treba...
Jučer je puhao topli, na momente pretopli vjetar, danas je još topliji! U subotu sam folijarno prihranil drva i reko, budem ostavil 24 h bez mistanja.... katastrofa!!! Listovi su počeli klonuti i morao sam ih pomistati, sigurno sam isprao dio prihrane s lista, a to kaj se cjedilo, nacjedilo se i u posudu, gdje je nešto ostalo, a nešto se i ispralo, kao i gnojivo koje stavljam u tlo. Po viđenom, bolje je isprati gnojivo nego biljke ostaviti bez vlage! Smanjit ću doze Foliacona i prihranjivati 2x tjedno, uz svakodnevno mistanje, pa nek si biljka lovi hranjiva... vjerujem da bude dobro!
-
Da, da! Pall kaže da kada se zalijeva da se to radi obilno i agresivno, ali svakako da se supstrat osuši između 2 zalijevanja. :mdr:
Mislim da je to zalijevanje 3x dnevno nepotrebno rasipanje vode.... :hihihi:
Gotovo je nemoguće da mi se supstrat osuši, ako mistam svakodnevno, a moram mistati ! Ono što mi se čini, je to da treba više pratiti situaciju mikroklime u vlastitom vrtu i prema njoj se ponašati. Svaka čast tome kaj je Pall rekao, ali ja da ostavim drva da im se tlo osuši... imao bi hrpu drva za roštilj :dunno:
-
Gotovo je nemoguće da mi se supstrat osuši, ako mistam svakodnevno, a moram mistati ! Ono što mi se čini, je to da treba više pratiti situaciju mikroklime u vlastitom vrtu i prema njoj se ponašati. Svaka čast tome kaj je Pall rekao, ali ja da ostavim drva da im se tlo osuši... imao bi hrpu drva za roštilj :dunno:
Da, kužim .... ali ja sam govorila o zalijevanju a ne mistanju. :buaaa: :love:
-
Gotovo je nemoguće da mi se supstrat osuši, ako mistam svakodnevno, a moram mistati ! Ono što mi se čini, je to da treba više pratiti situaciju mikroklime u vlastitom vrtu i prema njoj se ponašati. Svaka čast tome kaj je Pall rekao, ali ja da ostavim drva da im se tlo osuši... imao bi hrpu drva za roštilj :dunno:
Da, kužim .... ali ja sam govorila o zalijevanju a ne mistanju. :buaaa: :love:
tanka je granica.... voda curi vučena gravitacijom :lauhhing: :love:
... da istina, ja zalijem... recimo 2x tjedno, da voda baš procuri kroz posudu!
-
tanka je granica.... voda curi vučena gravitacijom :lauhhing: :love:
nije baš tako tanka ..... jedno je s prskalicama izmistati, a drugo je ručno zalijevati sat i po i to na način da 2 puta sve zaliješ i to obilno.....
mislim da ću snimit video na tu temu ..... svirat će neka dosadna klasična glazba u podlozi, a ljudi će koristiti za uspavljivanje djece i poticaja mokrenja kod penzionera ....
-
mislim da ću snimit video na tu temu ..... svirat će neka dosadna klasična glazba u podlozi, a ljudi će koristiti za uspavljivanje djece i poticaja mokrenja kod penzionera ....
... a ekipa će laganim tonovima pjevat... ".... kupa Marija čeljad svoju... "
:lauhhing:
-
tanka je granica.... voda curi vučena gravitacijom :lauhhing: :love:
..... svirat će neka dosadna klasična glazba u podlozi, a ljudi će koristiti za uspavljivanje djece i poticaja mokrenja kod penzionera ....
O bože.... :lauhhing: :histerical:
-
.... pa da malo obnovimo temu....
Iz nebrojeno napisanog materijala po netu, vezanog za tlo u koje ćemo saditi drva, po meni, može se izvući samo jedan zaključak. :dipl:
80% bitnosti u sastavu, odlazi na granulaciju supstrata.
20% bitnosti odlazi na:
pH, izbor sirovine, odnos organsko/anorgansko, razvoj mikroorganizama, mikorizu… i sve ostalo što možemo izmisliti i stvoriti konfuziju u raspravama.
Totalno čudan pristup ima neki Brian Batchelder iz južne Floride, sva svoja drva sadi u čistu mahovinu. Kažu da su mu drva bujna i zdrava. On je van svih mjerila ovih mojih postotaka, ali za sad je samo on pa taj pristup ne smatram relevantnim.
Dakle, 80% granulacija : 20% sve ostalo
Možda sam u ovim zaključcima totalno usamljen, no mene to ne smeta :verycool:
-
Dakle, 80% granulacija : 20% sve ostalo
Sastav je najvažniji a onda i to što koristimo treba biti odgovarajuče granulacije. Za treset je bitno da je grublji a ne praškasti, a za pomice/tenisit opet da je od krupniji granula.
Ma ovo je divota .... kad s sjetim onih beton-mješavina sa crvenicom kroz kojeu voda ne prodire nego se obljeva preko posude :nono: :blush:
-
Sastav u omjerima, DA, ali sastav u istovjetnim vrstama, NE !
Pod time mislim:
primjer 1
pumica 80% - treset 20%
primjer 2
liapor 80% - vermiculit 20%
primjer 3
drobljeno staklo 80% - staklena vuna 20%
Ako je kod svih baznih (80%) sirovina, granulacija 5-7mm potpuno je svejedno u kaj ćemo posaditi drvo! Imat ćemo prozračno tlo, dobro drenirano, a 20% substrata će nam osigurati donekle, zadržavanje hranjiva i vlage.
Možda je sve ovo nepotrebna diskusija i usporedba, kojom se ne treba opterečivati :verycool:
Ako nekog zanima, evo tablice nekih usporedbi podloga:
-
Zanimljiva tablica :mdr: :sretan:
Liapor bježi iz posude pri zalijevanju tako da ga ne koristimo, osim toga je duplo skuplji od pomice-a. Vermikulit nisam našla, iako bih ga voljela testirati. Ali bit će zato vremena.
Za sada mi sve stavljamo u 80:20 - pomice/grubi treset.
P.S. POBOGU KAKVOOOO LOMLJENO STAKLOOOOOOOO :zbunjen: :nesvjest:
-
Za sada mi sve stavljamo u 80:20 - pomice/grubi treset.
To je sigurno idealna kombinacija i univerzalna!
I meni je izbor pao na upravo taj sastav, a ima nas još :whistle:
P.S. POBOGU KAKVOOOO LOMLJENO STAKLOOOOOOOO :zbunjen: :nesvjest:
Ne samo lomljeno staklo... uskoro i stare auto gume, drobljene na granulate dakako :tlab:
No to je toliko revolucionarno da bi sad o tome pisati, bilo ravno pripremama i pakiranju u ludnicu :quiet:
-
No to je toliko revolucionarno da bi sad o tome pisati, bilo ravno pripremama i pakiranju u ludnicu :quiet:
Čuj, tko još ovdje od nas ima svoj podforum? :umm: :grrrrrr:
Neupućeni promatrač bi krivo pomislio još da si neka uvažena bonsai faca :happy2:
Ajde sad fino marš u Laboratorij i iživljavaj se, kad smo to već sami tražili :love:
-
Ž ekipa je nabavila TREF-ov treset u MBM-u. 225L 90kn. Oznaka Midium 5,8 pH. Odlično izgleda, puno bolje od ikojeg Litvanskog.
http://www.trefgroup.com/?language=eng§ion=Trefgroup&showpage=30
Fotka je od M&A.... valjda me neće tražiti naknadu za objavu :tup:
-
Otkriveno novo nalazište POMICA i VULKANSKOG KAMENA u blizini ZG.
Pomice / 80L vreča 61 kn. Granulacija taman. Boja standardna.
Vulk.kam. / 40L vreča 48 kn. Granulacija taman. Boja fenomenalna.
Zainteresirani nek se jave do sutra u 12h.... :chinaman:
-
Evo ja ću 5 vreča pomica i 2 vreče vulkana!
Gal / 3 pomice i 1 vulkana
Igor / 2 pomice i 2 vulkana
Don / 2 pomice i 2 vulkana
Čajko / 6 pomica
Seba / 7 pomice i 3 vulkana
-
Evo ja ću 5 vreča pomica i 2 vreče vulkana!
Koja je uopće razlika između to dvoje ?!
-
Koja je uopće razlika između to dvoje ?!
Pomice svi znamo, a ko nezna ja mu nisam kriv....
Vulkan je odlične boje! Daleko tvrđi od pomica. Porozan kao naprimjer kao morska spužva, lagan nepravilnog oblika...
Ja sam se u njega zaljubil na prvi pogled. S vremenom ću pronači i njegov kemiski sastav, no koriste ga u rasadniku gdi smo ga našli, pa ni nama ne bude štetan !!!
-
Evo ja ću 5 vreča pomica i 2 vreče vulkana!
Gal / 3 pomice i 1 vulkana
Igor / 2 pomice i 2 vulkana
Ja
2+2
P.S jel to ono kraj aerodroma u Lučkom? Ako je, to je informacija rezultat druženja u botaničkom. Svi ljudi sve znaju. Super vijest
-
P.S jel to ono kraj aerodroma u Lučkom? Ako je, to je informacija rezultat druženja u botaničkom. Svi ljudi sve znaju. Super vijest
Da to je to!!!
Super informacija i prilika :worthy:
-
Evo da samo odprilike vidite kak izgleda, no ne tak crveno, ima više smeđeg i crnog, možda i sivog....Ako stignem budem pofotkal pa sutra pokažem....za sad odprilike :dunno:
-
Evo još jedne fotke koja prikazuje strukturu, a i boju nekih granula.
Čini mi se da je to odlična mješavina raznih vulkanskih stijena, među kojima su one crne sigurno bazaltne, a to je melem za biljke. Ja sam čisti bazalt koristio u biološko-dinamičkom uzgoju :great:
-
Moze to kako do mene doc.. :lol: :lol: :lol:
-
Evo malo sam pofotkal taj makadam....
-
Sve odlično izgleda. Super mi je kaj se na vulkansko super prima mahovina. Već se i na ovim malim komadićima vidi da dobro ide. Ili su to lišajevi?! Nema veze i jedno i drugo je super jer daje onaj prirodan izgled. Jedino kaj mi se čini da nije dobro za male posude. Dosta je velika granulacija vulkana. Pomice ima svega od par mm do par cm. Za velike posude i kante super. Znači da sadašnju situaciju odlično. I bolji odabir ak imate manje kante.
Vulkanski je skuplji i ljepši pa mi se čini da bi on bio idealan za gornji pokrov u posudama.
Sve u svemu jako lijepo i hvala Deanu (mislim da je to on bio - zen) koji je s nama podjelio tu informaciju na izložbi.
-
Granulacija je sigurno ono što odudara od dosadašnjih viđenja substrata, no to kaj veliš, a i vidli smo, ima puno onog sitnijeg koje zauzme prostor, a tu još ide i treset. Fenomenalno, pogotovo za trening posude, a kak smo krenuli, male bonsai posude nam i ne budu trebale. Vulkan je nešto krupniji jer je ubran sa vrha posude u kojoj je duže vrijeme stajao, pa se nadam da je sitnije propalo dolje. Kako bilo ja sam prezadovoljan.
Hvala svima, od informatora do uvoznika :worthy:
....i naravno, Hvala dragom Sebastijanu koji je prve uzorke prikupio i trkom nosio u Lab :worthy: :worthy: :worthy:
-
Sve odlično izgleda. Super mi je kaj se na vulkansko super prima mahovina. Već se i na ovim malim komadićima vidi da dobro ide.
Pomice isto hvata mahovinu iako mi se to baš i ne sviđa. Ovdje na ovima slikama je kombinacija pomice i akadama.
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=1308.msg18657#msg18657
-
Sve odlično izgleda. Super mi je kaj se na vulkansko super prima mahovina. Već se i na ovim malim komadićima vidi da dobro ide.
Pomice isto hvata mahovinu iako mi se to baš i ne sviđa. Ovdje na ovima slikama je kombinacija pomice i akadama.
http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=1308.msg18657#msg18657
Ovak možda dok se još samo malo vidi izgelda kao 'ljiga' no mislim da je odlična podloga za pravu mahovinu. A moraš priznati da daje jedan prirodan izgled podlogi, a ne sterilan.
-
Ovak možda dok se još samo malo vidi izgelda kao 'ljiga' no mislim da je odlična podloga za pravu mahovinu. A moraš priznati da daje jedan prirodan izgled podlogi, a ne sterilan.
To da. Iako nisam ljubitelj mahovine. Mislim da se ona treba implatirati par dana pred izložbu i poslije skinuti .... paralelno uzgajanje mahovine u bonsaija je nemoguće ... posebno ako imaš buru u okolici, kao mi ovdje i jake vjetrove kao kod Maria .... :turpija:
-
Ovak možda dok se još samo malo vidi izgelda kao 'ljiga' no mislim da je odlična podloga za pravu mahovinu. A moraš priznati da daje jedan prirodan izgled podlogi, a ne sterilan.
To da. Iako nisam ljubitelj mahovine. Mislim da se ona treba implatirati par dana pred izložbu i poslije skinuti .... paralelno uzgajanje mahovine u bonsaija je nemoguće ... posebno ako imaš buru u okolici, kao mi ovdje i jake vjetrove kao kod Maria .... :turpija:
Kod mene mahovina raste u predivnim i oku ugodnim oblicima i nakupinama, moj vjetar je blagodat za biljke jer sam smjer i postojanost, biljkama daju onu potrebnu svježinu...
Znam i ja bi bio ljubomoran kad bi netko imao tako odlične uvjete kao ja :verycool:
-
E da, ubacite mjesto gdje ima kupiti pomice u Zg u ovu temu - da se ima na jednom mjestu
Gdje što za kupiti i po kojoj cijeni?! (http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=1014.0)
-
Ovak možda dok se još samo malo vidi izgelda kao 'ljiga' no mislim da je odlična podloga za pravu mahovinu. A moraš priznati da daje jedan prirodan izgled podlogi, a ne sterilan.
To da. Iako nisam ljubitelj mahovine. Mislim da se ona treba implatirati par dana pred izložbu i poslije skinuti .... paralelno uzgajanje mahovine u bonsaija je nemoguće ... posebno ako imaš buru u okolici, kao mi ovdje i jake vjetrove kao kod Maria .... :turpija:
Kod mene mahovina raste u predivnim i oku ugodnim oblicima i nakupinama, moj vjetar je blagodat za biljke jer sam smjer i postojanost, biljkama daju onu potrebnu svježinu...
Znam i ja bi bio ljubomoran kad bi netko imao tako odlične uvjete kao ja :verycool:
Nikad čula da vjetar daje biljkama svježinu :question: :dunno:
-
E da, ubacite mjesto gdje ima kupiti pomice u Zg u ovu temu - da se ima na jednom mjestu
Gdje što za kupiti i po kojoj cijeni?! (http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=1014.0)
Nema sad za kupiti. Skupljamo predbilježbe da se naruči za nas. To oni koriste za svoje potrebe i imat će tek na proljeće, kad će se moči kupiti u slobodnoj prodaji. Dakle za sad samo putem HBF-a. A kad bude na lageru, stavit ću!
-
Ovak možda dok se još samo malo vidi izgelda kao 'ljiga' no mislim da je odlična podloga za pravu mahovinu. A moraš priznati da daje jedan prirodan izgled podlogi, a ne sterilan.
To da. Iako nisam ljubitelj mahovine. Mislim da se ona treba implatirati par dana pred izložbu i poslije skinuti .... paralelno uzgajanje mahovine u bonsaija je nemoguće ... posebno ako imaš buru u okolici, kao mi ovdje i jake vjetrove kao kod Maria .... :turpija:
Kod mene mahovina raste u predivnim i oku ugodnim oblicima i nakupinama, moj vjetar je blagodat za biljke jer sam smjer i postojanost, biljkama daju onu potrebnu svježinu...
Znam i ja bi bio ljubomoran kad bi netko imao tako odlične uvjete kao ja :verycool:
Nikad čula da vjetar daje biljkama svježinu :question: :dunno:
Mlada si još, ima vremena :jezik:
Eto sad si čula :chinaman:
A sigurno nisi čula ni to da let ptica pogoduje drvima !?!?!
-
Nema sad za kupiti. Skupljamo predbilježbe da se naruči za nas. To oni koriste za svoje potrebe i imat će tek na proljeće, kad će se moči kupiti u slobodnoj prodaji. Dakle za sad samo putem HBF-a. A kad bude na lageru, stavit ću!
E jeste mistični :na:
-
Nema sad za kupiti. Skupljamo predbilježbe da se naruči za nas. To oni koriste za svoje potrebe i imat će tek na proljeće, kad će se moči kupiti u slobodnoj prodaji. Dakle za sad samo putem HBF-a. A kad bude na lageru, stavit ću!
E jeste mistični :na:
Ni najmanje :jezik:
Upravo sam razgovarao sa vlasnicom i uputio joj mail gdje se zanimam za sastave/deklaracije proizvoda. Iako pretpostavljam o kojim se sastavima radi, drugi tjedan ću staviti podatke iz izvora.
-
Novi popis za narudžbu:
ja / 5 vreča pomica i 2 vreče vulkana!
Gal / 3 pomice i 1 vulkana
Igor / 2 pomice i 2 vulkana
Don / 2 pomice i 2 vulkana
Čajko / 6 pomica
Seba / 7 pomice i 3 vulkana
-
Tenisit je odličan iz više razloga. Pečena glina popije vode koliko može stati u usitnjene komadiće i višak iscuri dole kroz posudu. Znači nema premokrog tla. O ti komadići su odlični za rast korijena. Prozračno je, i korijenje se dolično grana. Nikako ne stavljati biljku u obični pjesak iz pješčanika. To je užas. Mora biti neki krupni pijesak. A biljku onda prihranjuješ, dodaješ gnojiva pa super raste. Evo zato su svi ludi za tenisitom. I biljke ga vole.
Daj molim te navedi u kojim se omjerima stavlja u zemlju , dali kao pijesak ovisno o vrsti drveta lil drukčije.
Pozdrav Goran.
-
Tenisit je odličan iz više razloga. Pečena glina popije vode koliko može stati u usitnjene komadiće i višak iscuri dole kroz posudu. Znači nema premokrog tla. O ti komadići su odlični za rast korijena. Prozračno je, i korijenje se dolično grana. Nikako ne stavljati biljku u obični pjesak iz pješčanika. To je užas. Mora biti neki krupni pijesak. A biljku onda prihranjuješ, dodaješ gnojiva pa super raste. Evo zato su svi ludi za tenisitom. I biljke ga vole.
Daj molim te navedi u kojim se omjerima stavlja u zemlju , dali kao pijesak ovisno o vrsti drveta lil drukčije.
Pozdrav Goran.
Tenisit ti se stavlja čisti uz dodatak šake ili dvije treseta (može bilo kakve kupovne zemlje za cvijeće jer se ona sastoji od mješavine treseta). Znači, 85% tenisit i 15naestak % treset. Bolja je kombinacija treseta s pumice, ili bar pumice i tenisit 50-50, i onda još u to šaku treseta.
-
Novi popis za narudžbu:
ja / 5 vreča pomica i 2 vreče vulkana!
Gal / 3 pomice i 1 vulkana
Igor / 2 pomice i 2 vulkana
Don / 2 pomice i 2 vulkana
Čajko / 6 pomica
Seba / 7 pomice i 3 vulkana
Dragi prijatelji, za sada ništa od narudžbe. Desio se nesporazum i prva moguća nabavka bit će, kad će rasadnik naručivati svoje redovite potrebe. Količina koja nam treba je premala za novu narudžbu.
Uspio sam saznati izvor njihove pomice i vulkana.... http://www.tercomposti.it/
Vulkanska lava/kamen http://www.tercomposti.it/prodotti_scheda.asp?id=78
-
A kada će to biti?
A niš, i tenisit je odličan
-
A kada će to biti?
A niš, i tenisit je odličan
Ostaje nam čekati !
Vjerojatno ćemo uzeti balu 2m3 iz Jadra u ST. Bit će i za tebe!
-
Vulkanski kamen/lava, jučer nije zadovoljio nametnute kriterije... U 5min, upio je tek 10% vode, a to što je upio, osušio je preko noći. Navodi po netu, govore da mu je jedina korist za drenažu i pokrovnu estetiku... jednom riječju HBF laboratorij ga ne preporučuje, osim kao topsoil :chinaman:
-
Mojom odokativnom metodom nisam ni puno promašio kod zadržavanja vlage u vulkanu, no ove podatke nisam mogao znati. Sad mi to uopće ne izgleda kao loša podloga, koju bi miješao u pomice. Vulkanska lava je u biti tamna Pumica iz istog izvora no drugačijeg procesa izgaranja vulkana.
Neka istraživanja, pokazala su da je ekspandirana glina/liapor i perlit kao podloga kod biljaka, poticala njihovu visinu, dok je svijetla i tamna Pomica poticala njihovu težinsku masu/volumen. Prinos u težini kod usporedbe pomica i liapora je 2kg prema 1,3 kg u korist pomica.
Redosljed kvalitete podloge kod tog istraživanja je, bolji od manjeg broja:
1: Pomice
2: Vulkan
3: Perlit
4: Liapor
Evo sad i tablice...
KEMISKA ANALIZA SUBSTRATA PUMICE VULKANSKA LAVA
IZRAŽENO U POSTOCIMA %
SiO2 62,5 56
Al2O3 17,5 16,5
K2O 9,5 4,9
Fe2O3 2,6 6,5
CaO 2,5 8,8
Na2O 2,2 2,2
TiO2 0,5 0,8
MgO 0,4 3,1
POROZNOST 65-75 40-60
ZADRŽAVANJE VLAGE 35 18-19
GUSTOĆA g/cm 3 0,6 1,1
Zaključak:
Nek svako koristi kaj misli da mu treba :chinaman:
-
Vulkanska lava je korisna u primjeni kod bonsai kulture :lab:
-
Mislim da pothitno treba otvoriti novu temu o mješavini zemlje. U 10 rečenica sažeti bit i popisat čega ima za kupiti kod nas. I onda tu temu zaključati za daljnje postanje .... jer ovo je ovdje čitati za sve čisti mazohizam osim možda par ljudi na forumu :gigle:
Početnicima vjerovatno popuste živci na 2. stranici i fino odu kupit mješavinu za cvijeće :girl:
-
Mislim da pothitno treba otvoriti novu temu o mješavini zemlje. U 10 rečenica sažeti bit i popisat čega ima za kupiti kod nas. I onda tu temu zaključati za daljnje postanje .... jer ovo je ovdje čitati za sve čisti mazohizam osim možda par ljudi na forumu :gigle:
Početnicima vjerovatno popuste živci na 2. stranici i fino odu kupit mješavinu za cvijeće :girl:
Apsolutno nemam ništa protiv otvaranja nove teme.... evo ko prvi sažme nek je otvori... no ovu treba ostaviti otvorenom za par mazohista/kleptomana, koji će tu istresati svoje frustracije i nastrane sklonosti :mdr:
-
Početnicima vjerovatno popuste živci na 2. stranici i fino odu kupit mješavinu za cvijeće :girl:
A kao da meni na početku nisu popuštali živci.... samo najuporniji ostaju :verycool:
Za ozbiljnog bonsaistu početnika, ova tema je prekretnica, ako je izdrži do kraja... ima šanse za njega :mdr:
-
Mi smo sezonu prije ove počeli prvi put sa ozbiljnijim gnojenjem, slijedeću smo sva stabalca presadili u treset 20% i pumice 80%. Čini mi se da sam uočio veću razliku u rastu tek kad su biljke posađene u pumice-treset nego kada sam počeo gnojiti u onu običnu mješavinu crvenica-crnica-humus-šljunak.
-
mješavinu crvenica-crnica-humus-šljunak.
tzv. "beton mješavina"
-
Mi smo sezonu prije ove počeli prvi put sa ozbiljnijim gnojenjem, slijedeću smo sva stabalca presadili u treset 20% i pumice 80%. Čini mi se da sam uočio veću razliku u rastu tek kad su biljke posađene u pumice-treset nego kada sam počeo gnojiti u onu običnu mješavinu crvenica-crnica-humus-šljunak.
Da to su neusporedive relacije, sama prilagodba biljke na uvjete u "betonu" i "zrakoprostoru". Čitao sam po netu razna istraživanja, to je da se smrzneš. Moderna gnojiva su sve više izbalansirana na drenažna tla, gdje se biljka u kračem roku mora izboriti za uzimanje hranjiva. Samim tim biljka u sebi pokreče sisteme brže raspodjele hranjiva i distribuciju istih. Agronomija je napravila tehnološki bum sa novim substratima... mi taj bum samo trebamo prepoznati i primjeniti.... sve nam je servirano, za razliku od prije 5-10g.
-
mješavinu crvenica-crnica-humus-šljunak.
tzv. "beton mješavina"
Kroz 'beton' nije ni gnojivo htjelo proći. A sad vjerojatno koristite i folijarno.
-
mješavinu crvenica-crnica-humus-šljunak.
tzv. "beton mješavina"
Kroz 'beton' nije ni gnojivo htjelo proći. A sad vjerojatno koristite i folijarno.
Nisam siguran jel spomenuto...no folijarna prihrana ima svrhu tek u kombinaciji sa prihranom u tlo.... najmanje pola pola.
-
Kroz 'beton' nije ni gnojivo htjelo proći. A sad vjerojatno koristite i folijarno.
Ja ne. Možda Andrija potajno dok sam na poslu :tlab:
-
mješavinu crvenica-crnica-humus-šljunak.
tzv. "beton mješavina"
Kroz 'beton' nije ni gnojivo htjelo proći. A sad vjerojatno koristite i folijarno.
Nismo nešto koristili folijarno. Kupovali smo različita tekuća gnojiva i na nekima je pisalo da se mogu koristiti i folijarno. Sa takvima bi zalili cijelu biljku.
Ja sam isto stekao dojam da je tek prava stvar kombinacija dobro dreniranog tla i redovitog zalijevanja i gnojenja. Nedavno smo još pognojili sa kokošijim gnojem (Plantella organik), i mislim da će to isto pogotovo zimzelenim vrstama jako dobro doći.
-
Što se folijarnog gnojenja tiče, mislim da je to skroz nepotrebno i neefikasno. Imam utisak da su ga izmislili proizvođači gnojiva kako bi više zaradili. :lol:
Biljci treba jaka doza N tokom sezone rasta, puno vode i sunca, propusna mješavina i to je to.
-
Halo Mario,
svidja mi se da si iskren ... naravono ti si Yamadori-Lover :mdr:. Supstrat je jedan mix od kanume / akadame / bims sto sam kupio u bonsai-centru enger.
Kanumu imam doma jer mi treba za azale, iako mislim da je i to zamjenjivo. Nego reci mi malo o akadami. Navodno postoji više vrsta akadame i razlika joj je osim u cijeni, vidljiva i po ponašanju u posudi. Jesi li imao iskustva da ti se akadama raspadne kroz 2-3 sezone i napravi nepropusni sloj? Čime ljudi na zapadu zamjenjuju precjenjenu akadamu? Da li pumicom kao i mi ili ima još nekih substrata na zapadu? Morat ću te malo udaviti ovim jer ti si jedini koji tu piše a živi u zapadnim sferama gdje su neki substrati dostupniji nego kod nas u HR.
-
Halo Mario,
sigurno znas da postoje Akadama "normal brand" i Akadama "double brand" (dvije crvene linije na vrecici). BRAND nestoji za to da je Akadama przena, nego je zaista na zraku (u stakleniku) susena. Dodatak "double brand" stoji za to, da je duplo duze susena (proces susenja je polagan). Zbob toga je Akadama d. b. toliko cvrsta, da se nju moze cak vise puta koristiti. Ja samo trosim duplo susenu Akadumu, posto se kod normalne jako brzo stvori nepropusni sloj. Za to imas pravo :great:
Znam da su pumice sto se toga tice vrlo zgodniji:
Fibotherm ili Maxit Clay AS 104: cijena za 100 l = EUR 14,00 do 16,00
Akadama double brand: cijena za 16 l = EUR 17,00 do 20,00
Stavio sam jedan link od Palla, kojeg drzim u favoritima:
http://www.bonsai-fachforum.de/ftopic6855-0-asc-15.html (http://www.bonsai-fachforum.de/ftopic6855-0-asc-15.html)
Nazalost jos nisam uspijeo pronaci jednog marketa u mojoj okolini, koji prodaje Fibotherm ili Maxit Clay ... ili tako nesto slicno. Jedino sto se prodaje su pumice ili lava u bijeloj boji. :tup:
-
Halo Mario,
sigurno znas da postoje Akadama "normal brand" i Akadama "double brand" (dvije crvene linije na vrecici). BRAND nestoji za to da je Akadama przena, nego je zaista na zraku (u stakleniku) susena. Dodatak "double brand" stoji za to, da je duplo duze susena (proces susenja je polagan). Zbob toga je Akadama d. b. toliko cvrsta, da se nju moze cak vise puta koristiti. Ja samo trosim duplo susenu Akadumu, posto se kod normalne jako brzo stvori nepropusni sloj. Za to imas pravo :great:
Znam da su pumice sto se toga tice vrlo zgodniji:
Fibotherm ili Maxit Clay AS 104: cijena za 100 l = EUR 14,00 do 16,00
Akadama double brand: cijena za 16 l = EUR 17,00 do 20,00
Stavio sam jedan link od Palla, kojeg drzim u favoritima:
http://www.bonsai-fachforum.de/ftopic6855-0-asc-15.html (http://www.bonsai-fachforum.de/ftopic6855-0-asc-15.html)
Nazalost jos nisam uspijeo pronaci jednog marketa u mojoj okolini, koji prodaje Fibotherm ili Maxit Clay ... ili tako nesto slicno. Jedino sto se prodaje su pumice ili lava u bijeloj boji. :tup:
Nisam znao koja je razlika kod Akadame. Hvala na pojašnjenju. Cijena Akadame je pretjerana i pumice su neusporedivo praktičnije. Ja sam za zadnja dva drveta, potrošio 180 L substrata, sa Akadamom bi to bilo ravno bankrotu. Vidio sam Pallove substrate. Toga ima i u HR za nabaviti i zove se Liapor. Jedini problem je što je liapor više kao kuglice, no ima i nešto drobljenih kuglica. Granulacija mu je 0-4mm. No izbor je pao na pumice i one su danas u HR najzastupljenije. Evo prošli tjedan je moja ekipa nabavila 1500L, a drugi tjedan nam stiže još toliko. Lavu smo našli u boji crvenije zemlje, no krupna je granulacija 10-14mm to je u večini slučajeva preveliko.
A reci mi, ti nisi zadovoljan pumicom?
-
Evo prošli tjedan je moja ekipa nabavila 1500L, a drugi tjedan nam stiže još toliko. Lavu smo našli u boji crvenije zemlje, no krupna je granulacija 10-14mm to je u večini slučajeva preveliko.
A reci mi, ti nisi zadovoljan pumicom?
Sweet Jesus, izgleda da planiras citavu sumu presaditi :surprised: Ja nazalost nemam iskustva sto se pumice tice, jer uvijek jos nisam pronasao trgovaca koji tako nesto nudi. Meni je trenutacno akadama jedina i najskuplja alternativa koju imam.
Probao sam vec preko trgovaca da narucim Fibotherm ili Maxit Clay. Ali posto su njihove skladiste pune od te bijele lave (marka: "BACHL"), nitko nije voljan da se sa time skupi. Zivo plansko gospodarstvo :grrrrrr:
Tako sam usiljen da preko Ebay-a nesto pronadjem i ako sam nesto nasao, vidim da je transport iz njemacke do mene jednako skupo kao i sami supstrat. Izpod linije je to ipak jos jeftinije nego adadama.
Hvala Mario, da si mi dao kljucnu rijec: Liapor. :hvalaaa: Mozda cu moci u vezi Liapora nesto pronaci ...
-
Evo prošli tjedan je moja ekipa nabavila 1500L, a drugi tjedan nam stiže još toliko. Lavu smo našli u boji crvenije zemlje, no krupna je granulacija 10-14mm to je u večini slučajeva preveliko.
A reci mi, ti nisi zadovoljan pumicom?
Sweet Jesus, izgleda da planiras citavu sumu presaditi :surprised: Ja nazalost nemam iskustva sto se pumice tice, jer uvijek jos nisam pronasao trgovaca koji tako nesto nudi. Meni je trenutacno akadama jedina i najskuplja alternativa koju imam.
Probao sam vec preko trgovaca da narucim Fibotherm ili Maxit Clay. Ali posto su njihove skladiste pune od te bijele lave (marka: "BACHL"), nitko nije voljan da se sa time skupi. Zivo plansko gospodarstvo :grrrrrr:
Tako sam usiljen da preko Ebay-a nesto pronadjem i ako sam nesto nasao, vidim da je transport iz njemacke do mene jednako skupo kao i sami supstrat. Izpod linije je to ipak jos jeftinije nego adadama.
Hvala Mario, da si mi dao kljucnu rijec: Liapor. :hvalaaa: Mozda cu moci u vezi Liapora nesto pronaci ...
Probaj Igore i Tenisit ili Tenesit. Mislim da je bolji od Akadame. Lošiji od pumice al bolji od Akadame.
-
Evo prošli tjedan je moja ekipa nabavila 1500L, a drugi tjedan nam stiže još toliko. Lavu smo našli u boji crvenije zemlje, no krupna je granulacija 10-14mm to je u večini slučajeva preveliko.
A reci mi, ti nisi zadovoljan pumicom?
Sweet Jesus, izgleda da planiras citavu sumu presaditi :surprised: Ja nazalost nemam iskustva sto se pumice tice, jer uvijek jos nisam pronasao trgovaca koji tako nesto nudi. Meni je trenutacno akadama jedina i najskuplja alternativa koju imam.
Probao sam vec preko trgovaca da narucim Fibotherm ili Maxit Clay. Ali posto su njihove skladiste pune od te bijele lave (marka: "BACHL"), nitko nije voljan da se sa time skupi. Zivo plansko gospodarstvo :grrrrrr:
Tako sam usiljen da preko Ebay-a nesto pronadjem i ako sam nesto nasao, vidim da je transport iz njemacke do mene jednako skupo kao i sami supstrat. Izpod linije je to ipak jos jeftinije nego adadama.
Hvala Mario, da si mi dao kljucnu rijec: Liapor. :hvalaaa: Mozda cu moci u vezi Liapora nesto pronaci ...
Evo ti još jedna ključna (toga nema u HR) Liadrain
-
POMICE - je talijanski naziv. Njemački naziv je BIMS.
Ovdje ste OFFtopic.
Ima tema za to > Sve o zemlji / mješavini (http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=705.0)
ili za POMICE: > PUMICE - vulkanski šljunak za mješavinu (http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=975.0)
-
Ako nije problem, moli bi da se prebaci dio od mog pitanja Igoru....ja sam kriv.....kao i obično :ashamed:
-
Probaj Igore i Tenisit ili Tenesit. Mislim da je bolji od Akadame. Lošiji od pumice al bolji od Akadame.
Halo Sandev,
tenisit nazalost nisam uspijeo pronaci na njemackim stranima. Zato sam konacno pronasao jednoga shopa koji nudi Liapor :yupi:
Puno hvala tebi i Mariju :jupi:
-
a kako u prirodi uzima kisik drvce ako u posudu mora imati rupu i prozrachivnje odozdo?
ili mozhda japanci ili kinezi ko su ispod nas daju sa kompresorom :idiot:
-
a kako u prirodi uzima kisik drvce ako u posudu mora imati rupu i prozrachivnje odozdo?
ili mozhda japanci ili kinezi ko su ispod nas daju sa kompresorom :idiot:
Rupa odozdo ne služi za uzimanje kisika nego za odlazak viška vode. Stoga je i naziv takve "rupe" drenažni otvor iliti otvor za drenažu.
-
a kako u prirodi uzima kisik drvce ako u posudu mora imati rupu i prozrachivnje odozdo?
ili mozhda japanci ili kinezi ko su ispod nas daju sa kompresorom :idiot:
U rahloj mješavini ima mjesta i za zrak i svakim zalijevanjem se taj zrak izbija vani i donosi novi, dakle odozgo, a drenažna rupa je za oticanje vode kako Seba kaže!
P.S. Dobrodošao na forum :mdr:
-
Ova tema je stvarno besmrtna.... :idiot:
-
Imam doma Acer palmatum star 10g u posudi. Ožican prije 2 mj. Htio bih ga presaditi u drugu posudu.
Kakva mješavina zemlje treba bit? Imam vermikulit 2-4mm. Mogu li to obaviti odmah ili da još počekam koji dan ?
Inače drvo je dobiveno iz sjemena i ništa posebno (na njemu učim) ali mi je drago jer mi je prvo.
PS
Nisam znao di da smjestim pitanje a da ne otvaram novu temu :svetac:
-
Imam doma Acer palmatum star 10g u posudi. Ožican prije 2 mj. Htio bih ga presaditi u drugu posudu.
Kakva mješavina zemlje treba bit? Imam vermikulit 2-4mm. Mogu li to obaviti odmah ili da još počekam koji dan ?
Inače drvo je dobiveno iz sjemena i ništa posebno (na njemu učim) ali mi je drago jer mi je prvo.
PS
Nisam znao di da smjestim pitanje a da ne otvaram novu temu :svetac:
Znam da ti je naporno čitati, ali u ovoj temi ti piše sve u kakve mješavine treba saditi. :chinaman:
-
Imam doma Acer palmatum star 10g u posudi. Ožican prije 2 mj. Htio bih ga presaditi u drugu posudu.
Kakva mješavina zemlje treba bit? Imam vermikulit 2-4mm. Mogu li to obaviti odmah ili da još počekam koji dan ?
Inače drvo je dobiveno iz sjemena i ništa posebno (na njemu učim) ali mi je drago jer mi je prvo.
PS
Nisam znao di da smjestim pitanje a da ne otvaram novu temu :svetac:
Znam da ti je naporno čitati, ali u ovoj temi ti piše sve u kakve mješavine treba saditi. :chinaman:
Što se toga tiče potrudit ću se. A piše li mogu li ga odmah presadit ?
-
Imam doma Acer palmatum star 10g u posudi. Ožican prije 2 mj. Htio bih ga presaditi u drugu posudu.
Kakva mješavina zemlje treba bit? Imam vermikulit 2-4mm. Mogu li to obaviti odmah ili da još počekam koji dan ?
Inače drvo je dobiveno iz sjemena i ništa posebno (na njemu učim) ali mi je drago jer mi je prvo.
PS
Nisam znao di da smjestim pitanje a da ne otvaram novu temu :svetac:
Znam da ti je naporno čitati, ali u ovoj temi ti piše sve u kakve mješavine treba saditi. :chinaman:
Što se toga tiče potrudit ću se. A piše li mogu li ga odmah presadit ?
Nemoj presađivati sada!
Možda najbolje kad krene vegetacija. No ja ne volim palmatume pa i ne znam puno o njima. Možda se pojavi netko sa preciznijim savjetom, a ako se ne varam, Marija je negdje postala članke i knjigu o palmatumima :dunno:
-
Zašto bi ga presađivao sada? Kod presađivanja režeš korijen, oštečuješ fina vlakna ukratko maltretiraš ga. Kada vegetacija krene, to uopće nije problem, lako zacijeli i lako se nadoknadi, ali sada ništa neće tjerati korjen da zacjeljuje, pa je veća vjerojattnost i da istrune. Proljeće je ipak najbolje, ili u najgorem slučaju jesen kada još ima vremena za oporavak.
-
Zašto bi ga presađivao sada? Kod presađivanja režeš korijen, oštečuješ fina vlakna ukratko maltretiraš ga. Kada vegetacija krene, to uopće nije problem, lako zacijeli i lako se nadoknadi, ali sada ništa neće tjerati korjen da zacjeljuje, pa je veća vjerojattnost i da istrune. Proljeće je ipak najbolje, ili u najgorem slučaju jesen kada još ima vremena za oporavak.
:great:
:great: :chinaman:
-
Danas sam išao kupiti u jednu agrariu Liapor . U razgovoru sa trgovcem on mi je ponudio AGRO-PERLIT.
Nisam uzeo ali , kako piše na pakiranju stvar je na bazi vulkansog pjeska , mliječno bijele boje i koriste je u rasadnicima( bar tako kaže trgovac).
Zna li ko od vas o čemu je riječ i dali bi valjalo za mješavinu zemlje za sadnju bonsaia?
Inače cijena je 100l= 100kn.
-
Danas sam išao kupiti u jednu agrariu Liapor . U razgovoru sa trgovcem on mi je ponudio AGRO-PERLIT.
Nisam uzeo ali , kako piše na pakiranju stvar je na bazi vulkansog pjeska , mliječno bijele boje i koriste je u rasadnicima( bar tako kaže trgovac).
Zna li ko od vas o čemu je riječ i dali bi valjalo za mješavinu zemlje za sadnju bonsaia?
Inače cijena je 100l= 100kn.
nek ti pokaže kak izgleda, ti poslikaj i pošalji da vidimo...
cijena OK
-
Danas sam išao kupiti u jednu agrariu Liapor . U razgovoru sa trgovcem on mi je ponudio AGRO-PERLIT.
Nisam uzeo ali , kako piše na pakiranju stvar je na bazi vulkansog pjeska , mliječno bijele boje i koriste je u rasadnicima( bar tako kaže trgovac).
Zna li ko od vas o čemu je riječ i dali bi valjalo za mješavinu zemlje za sadnju bonsaia?
Inače cijena je 100l= 100kn.
nek ti pokaže kak izgleda, ti poslikaj i pošalji da vidimo...
cijena OK
Mislim da je to ovo
>agroperlit (http://www.europerl.hr/agroperl.html)
Cjena je baš OK
-
Ovo izgleda primamljivo!
Težina 1m3 je 100 kg dok je suh, a kad se namoči, težak je 630 kg. Čini mi se da je to fenomenalno skladište vode, sad treba vidjeti kak se brzo isušuje. Pomješan sa pomicama.. hm, zanimljivo!
-
Danas sam išao kupiti u jednu agrariu Liapor . U razgovoru sa trgovcem on mi je ponudio AGRO-PERLIT.
Nisam uzeo ali , kako piše na pakiranju stvar je na bazi vulkansog pjeska , mliječno bijele boje i koriste je u rasadnicima( bar tako kaže trgovac).
Zna li ko od vas o čemu je riječ i dali bi valjalo za mješavinu zemlje za sadnju bonsaia?
Inače cijena je 100l= 100kn.
nek ti pokaže kak izgleda, ti poslikaj i pošalji da vidimo...
cijena OK
Mislim da je to ovo
>agroperlit (http://www.europerl.hr/agroperl.html)
Cjena je baš OK
Bit će da je to .
Zarezao mi je jednu vreću da pogledam i izgleda kao granule stiropora samo nepravilnog oblika i kada ga stisneš prstima sva se razmrvi u pjesak. Pitao sam ga da mi da prospekt ali nije imao , a poslikat ću drugom prilikom kada budem išao tamo.
-
kada ga stisneš prstima sva se razmrvi u pjesak. .
lako se razmrvi???
-
Ovo izgleda primamljivo!
Težina 1m3 je 100 kg dok je suh, a kad se namoči, težak je 630 kg. Čini mi se da je to fenomenalno skladište vode, sad treba vidjeti kak se brzo isušuje. Pomješan sa pomicama.. hm, zanimljivo!
To sam več prije vidio, al kak smo nabavili pomice, zaboravih na viđeno...
Firma je u Samoboru što je ok. Treba ih nazvat i pitat za veća pakiranja i dali netko profaje bliz nas.
Moglo bi biti dobro. :great:
-
Ovo izgleda primamljivo!
Težina 1m3 je 100 kg dok je suh, a kad se namoči, težak je 630 kg. Čini mi se da je to fenomenalno skladište vode, sad treba vidjeti kak se brzo isušuje. Pomješan sa pomicama.. hm, zanimljivo!
To sam več prije vidio, al kak smo nabavili pomice, zaboravih na viđeno...
Firma je u Samoboru što je ok. Treba ih nazvat i pitat za veća pakiranja i dali netko profaje bliz nas.
Moglo bi biti dobro. :great:
Jel to zbog zuba ili prstiju :histerical:
-
To je perlit. On služi za ožiljavanje mladica i u njega se sije sjeme. Može se koristiti pri margotiranju. Njegova struktura potiče grananje malih korjenčića - ne objašnjava mi se sad u detalje ...
To se po mom mišljenju ne može koristiti kao zamjena za pomice, eventualno dodavati u pomice-treset supstrat 10%. :mdr:
-
Mi smo naručili 2 vreće od Europerla prije 2 godine, mada perlita ima za kupit u skoro svim agro trgovinama. Perlit je dobar jer je potpuno šupljikav i lagan a nije dobar jer je ružne boje i puno pliva pri zalijevanju.
-
Perlit-malene granule naćinjene od vulkenskog minerala koje se dodaju u supstrate radi povećavanja prozraćnosti...
-
...evo još nešto...Rastresitna zrna od vulkanskoga kamenja koja zadržavaju vlagu, ali se brzo isušuju. Pomaže pri boljoj prozraćnosti...
-
Varmikulit-Rastresitni liskun koji djeluje kao perlit, no zadržava više vode, a manje zraka...
-
...ja mislim da je verkmulit vrsta granitnih kamenčić(jer je rastresitni liskun, a liskun je sastavni dio granita)
-
Pošto sam prošitao svih 30 strana postova o supstratima koje koristite (ili ste koristili) biću slobodan da prokomentarišem:
Kod nas (u Srbiji) 'zemlja za cveće' je u 95% slučajeva nekakav kompost - najčešće od kore bukve i hrasta (ali i drugih vrsta), zatim od drveta (tj 'piljevine'), često i od stajnjaka (koji ako u kompostiranju učesstvuju gliste zovu glistenjak). Sve u svemu ta vrsta supstrata je vrlo promenljivih svojstava (i fizičkih i hemijskih i bioloških) čak i u okviru jedne marke. Ponekad im je dodat treset, čisto da popravi fizička svojstva.
Preostalih 5% su mešavine treseta.
Što se folijarnog gnojenja tiče, mislim da je to skroz nepotrebno i neefikasno. Imam utisak da su ga izmislili proizvođači gnojiva kako bi više zaradili.
Netačno! - niko Aleksi na ovj post nije konkretno odgovorio, koliko sam primetio, ali da je Aleksa pažljivije pročitao vaše prethodne postove video bi i zašto je netačna njegova tvrsnja :). Ja sam probao na klijavcima japanskih javora koji su rasli iz Jiffy tresetnih briketa. Napredak tretiranih naspram netretiranih i zalivanih prihranom je bio više nego očigledan. Probu sam radio na nekoliko stotina sejanaca pod veštačkom rasvetom.
Neke vrste mahovine utiču na razvoj korena (nekih vrsta). Ovo sam slučajno primetio na smrčama (Picea abies) pored kojih sam stavio jednu neuobičajenu mahovinu (ne bih napamet znao o kojoj vrsti se radi, ima malo krupnije 'listove' ). Te smrče su se neverovatno zakorenile, a mahovinu sledećeg proleća nisam mogao da odvojim od korena. Ovo pominjem jer sam od vas (ovde) saznao da postoji čovek koji gaji bonsai samo u mahovinama.
Za sfagnume sam znao da poseduju mikrofloru koja utiče na rast korena (valjda je u pitanju i mikoriza), al' za ovu vrstu nisam :)
Imam i jedno pitanje - vi uglavnom govorite o supstratima za kabaste (velike po prostornim dimenzijama) biljke, a šta radite za male biljke koje imaju posude veličine 300-400cm3 ?
I još jedan komentar - bio sam pre nekoliko godina na dobrom putu da sam i bez gotovo ikakve literature izađem na pravi put (bar što se supstrata tiče), kad mi je jedan od mojih drugara bonsaista napunio glavu nekakvom 'crvenicom' i nekim likom na internetu koji je gajio bonsai u mešavini samo crvenice i sitnog šljunka. To me je vratilo 10 godina unazad :(
I sad imam neke biljčice u to blato zasađene :loco:
-
Pošto sam prošitao svih 30 strana postova o supstratima koje koristite (ili ste koristili)
Svaka čast. Meni to nikada nije uspjelo, a nije da nisam probao :hihihi:
Ja i u vrlo male posude stavljam pumice i sasvim sam zadovoljan kako drva napreduju. Zapravo stavljam sve što mi dodje pod ruku, i šljunak i tenisit i pumice i nema neke razlike, osim u težini. Pumice najbolje apsorbira vodu od gore navedenih, ali to mi uopće nije toliko važno jer ionako svakodnevno zalijevam a kada su najveće vručine drva su u hladovini. Ukratko, sve je to skoro isto, samo ako je propusno i prozračno.
Aha imam ponešto i u akadami i uopće nisam nešto previše oduševljen.
-
Hvala :chinaman:
U međuvremenu sam našao celu temu o folijarnoj prihrani, pa se izvinjavam što je ovde pomenuh :smile:
-
Imam i jedno pitanje - vi uglavnom govorite o supstratima za kabaste (velike po prostornim dimenzijama) biljke, a šta radite za male biljke koje imaju posude veličine 300-400cm3 ?
Ista stvar. Granulacija substrata bi mogla biti nešto manja, ali opet ne premala da ne zaguši tlo i može se povečati udio treseta kako bi se produljilo vrijeme zadržavanja vode (tj. vlage).
-
Ko prvo, bokbok ljudi, ja sam nova! :mdr:
Eh sad ovako: moram priznati da se (još) ne bavim bonsaijima, al ste me zainteresirali, no dok ja ne odfaksiram svoj dragi afz do kraja :lol: bojim se da nit neću jer sam prlično kratka s lovom.
Da ne duljim... nakon što sam pročitala svih ovih 30 stranica (a zapravo sam samo tražila informacije o DRIN-u :happy2:), došla sam do zaključka da želim bims. I vulkanski kamen, samo što to dvoje nisam uspjela naći u Zagrebu.
Vidim da ga (tj. bimsa) ima u ST, pa me zanima ak bi netko tko ide iz st prema zg bio toliko dobar da meni dopelja vreću, dvije? Naručila bih poštom, al poštarina je duplo skuplja od samog proizvoda, a kak sam i rekla, malo sam kratka s lovom. Ak bi trebalo doplatiti prijevoz, nije bed.
Eto, sorite kaj maaaalo offtopičarim i žicam iako sam tek došla, al eto, uvijek postoji neki žicaroš :ashamed:
-
Vidim da ga (tj. bimsa) ima u ST, pa me zanima ak bi netko tko ide iz st prema zg bio toliko dobar da meni dopelja vreću, dvije?
Na žalost ni u Splitu trenutno nema bimsa u vrećama nego samo velika pakiranja od 2000L. Pitao sam kada im trebaju stići mala pakiranja ali po odgovoru mi se čini da neće skoro :(
-
Hvala na odgovoru! :hihihi:
Stvarno je nevjerojatno da nigdje ne možemo kupiti neke stvari..
Ako išta saznate, tj. ako bims opet bude dostupan, molim vas da mi javite. ;)
LP,
Griff
-
Evo, tek da se pohvalim, danas sam kupio 4 džaka Hydroton perlica od gline (4x60=240 litara). Liapor mi je odgovarao, bio je i duplo jeftiniji, ali ga trenutno ne mogu nabaviti.
-
Evo, tek da se pohvalim, danas sam kupio 4 džaka Hydroton perlica od gline (4x60=240 litara). Liapor mi je odgovarao, bio je i duplo jeftiniji, ali ga trenutno ne mogu nabaviti.
a ovo http://www.nimon.rs/liapor.php (http://www.nimon.rs/liapor.php)
-
Vidiš, taj tip koji drži tu firmu Nimon je iz mog grada (kakva slučajnost), i liapor koji sam kupio - kupio sam ovde :) , ali poslednji put kada sam tražio, nisu imali.
I da dodam, Liapor je kao glaziran, tj slabo upija vlagu, a Hydroton je od porozne gline. (možda je to neko već primetio, izvinjavam se ako se ponavljam). Šta je po vama bolja varijanta po ovom parametru?
-
I ja sam našao u Pevcu Hydroton, uistinu malo krupniji 8/16mm, ali planiram da sve to mehanicki polomim i usitnim. Na sajtu proizvodjaca http://www.oekotau.de/EasyGreen/engl/e_oekostrat.htm (http://www.oekotau.de/EasyGreen/engl/e_oekostrat.htm) postoji i mljevena varijanta. Mislim da je to za sada nešto najbolje sto se moze naci kod nas.
-
I ja sam našao u Pevcu Hydroton, uistinu malo krupniji 8/16mm, ali planiram da sve to mehanicki polomim i usitnim. Na sajtu proizvodjaca http://www.oekotau.de/EasyGreen/engl/e_oekostrat.htm (http://www.oekotau.de/EasyGreen/engl/e_oekostrat.htm) postoji i mljevena varijanta. Mislim da je to za sada nešto najbolje sto se moze naci kod nas.
Izgleda dobro, no pokušaj pronaći drobljenu varijantu.
-
Vidiš, taj tip koji drži tu firmu Nimon je iz mog grada (kakva slučajnost), i liapor koji sam kupio - kupio sam ovde :) , ali poslednji put kada sam tražio, nisu imali.
I da dodam, Liapor je kao glaziran, tj slabo upija vlagu, a Hydroton je od porozne gline. (možda je to neko već primetio, izvinjavam se ako se ponavljam). Šta je po vama bolja varijanta po ovom parametru?
Liapor dobro upija vodu. Imam jedan bor u skoro čistom liaporu + treset, kada ga zalijem, odmah sve juri van, nemoj da te to zbuni - to je dobro! Bit ovih modernih supstrata je da su propusni. Treba malo češće zalijevati i sve uredu! Mi smo se za sljedeću sezonu opskrbili "liaporom sa lomljenim zrnom", moguće čak da on upija još više vode.
-
Ne znam da li si me razumela, Marija.
Ja sam mislio da liapor u svoju "unutrašnjost" ne propušta vodu. I ako nešto uđe to je u "sunđeraste" otvore koji su reda velikih kapilara.
Hydroton (bar ovaj koji ja imam) ima poroznu strukturu pa u sebe upija vodu (poput opeke - cigle ili crepa) .
Zbog toga sam se pitao oko upotrebljivosti jednog ili drugog :hihihi:
-
Bez temeljitih uključivanja fizike, laički rečeno...
...velika je razlika vlažnosti u raznim oblicima bonsai posuda. U polukaskadnim i kaskadnim posudama, vlaga je uvijek manja nego u plitkim i ekstremno tankim posudama. To je jednostavno...visoka posuda ima veći pritisak na manju površinu dna i istisne više vode na "malo" dno, dok plitka posuda ima manji pritisak na veliku površinu i istisne manje vode na "veće" dno. Moderni substrati vodu upijaju različito no to u konačnici postaje nebitno, jer je stabla u njima potrebno zaljevati više puta dnevno tokom ljeta. Time ne utječemo na sve oblike posuda jednako, no svim posudama, zaljevanjem, dajemo snažniju mogučnost prozračivanja substrata. Voda koju dajemo biljkama, biljka upije u dovoljnoj mijeri, a ono vode što u posudi ostane nakon zaljevanja, skoro da je nedostupno biljci, a najbitniji smisao vlažnog substrata je, vlažno okruženje korijena u kojem ono bolje apsorbira zrak i tako se razvija. Možda je na prvi pogled čudno da je voda nedostupna biljci, no voda zbog svoje površinske napetosti, biljci ostaje nedostupna... tu radi ona fizika u koju neću ulaziti...
Probajte napraviti pokus...
...u posudu 50x40x7 cm (najbolje sito), stavite bilo koji moderni substrat,
...uzmite 2L vode i nalijte u posudu, a ispod posude prije stavite neku kantu, lavor...,
...izmjerite količinu vode koja je procurila iz substrata...nakon što se prestane cijediti,
... nakon toga nagnite posudu/sito za 45 stupnjeva i izmjerite količinu naknadno iscijeđene vode!
Vjerujte, bit ćete iznenađeni :dipl:
!!! Vrlo plitke posude mogu biti "smrt" za stabla, ako se zanemari ovo što sam pokušao pojasniti !!!
-
Da li išta vode ostane :question:
-
može pomoć?
Pronašao sam neke zemlje koje sadrđe: TRESET 97%, AGROSIL, PERLITI 3%, VAPNO.
A druga zemlj sadrži: TRESET 90%, KREMENOV PJESAK (H2-H7), AGROSIL.
Može li se od ovoga što iskoristit? Na što obratiti pozornost pri odabiru zemlje? :dunno:
-
može pomoć?
Pronašao sam neke zemlje koje sadrđe: TRESET 97%, AGROSIL, PERLITI 3%, VAPNO.
A druga zemlj sadrži: TRESET 90%, KREMENOV PJESAK (H2-H7), AGROSIL.
Može li se od ovoga što iskoristit? Na što obratiti pozornost pri odabiru zemlje? :dunno:
Pero, daj mi molim te reci za kaj bi ti iskoristio navedene "zemlje"? Jesi li pročitao i jednu stranicu teksta od ove trideset i jedne stranice, teme u kojoj si postavio pitanje? Na što obratiti pozornost, vrlo detaljno, iscrpno i ne znam kak sve ne, u ovoj temi piše na barem 10 načina, a svi govore jedno...80-90% neke upojnoprozračne mase, koju zovemo floreopor, maxit, liapor, tenisit, pomice, pumice, bims, vermikulit, agroperlit..... i 10-20% grubog treseta. Svega toga nema za kupiti u prvom dučanu na koji naiđeš, no potrudili smo se i svi zajedno pronašli sve to i o tome napisali enciklopediju, kao i džepni priručnik... i sve je to u ovom postu + u postu, Gdje što kupiti...
Evo predlažem ti da dođeš do mene, ja ću ti pokloniti par litara floreopora, a možemo i porazgovarati o svemu što te zanima. Siguran sam da ćeš nakon toga znati više, jer ako ne voliš čitati, razgovarati bi trebalo biti lakše ;)
-
pročitao sam par stranica, ali se nesnalazim najbolje u ovim pojmovima. Bavim se ovim tek 3 mj. pročitao sam par knjiga i dosta tog sa foruma ali svako piše svoje (svako koristi nešto drugo i svak svoje hvali). Obišao sam sve moguće dućane po Zadru, čak sam bio i u Splitu i niko ništa nezna, nemože se reči da se nisam potrudio! :tuptup:
Ali jednom kad mi bude usput volio bi popričati s nekim ko zna više o tome
-
pročitao sam par stranica, ali se nesnalazim najbolje u ovim pojmovima. Bavim se ovim tek 3 mj. pročitao sam par knjiga i dosta tog sa foruma ali svako piše svoje (svako koristi nešto drugo i svak svoje hvali). Obišao sam sve moguće dućane po Zadru, čak sam bio i u Splitu i niko ništa nezna, nemože se reči da se nisam potrudio! :tuptup:
Ali jednom kad mi bude usput volio bi popričati s nekim ko zna više o tome
Vezano za substrat svi koristimo isto!
Ima odličan Walterov članak o tome - "O supstratu, zalijevanju i prihrani" - > DBK / O supstratu, zalijevanju i prihrani (http://www.bonsai.hr/?p=349)
Raspitivanje po dućanima ti ne vodi nikamo budući da u njima nitko ne zna ništa o bonsaima!
Uz malo pretraživanja i strpljenja ovdje možeš naći sve što te zanima i pitati što ne kontaš.
Ako te bonsai zaista zanima imaš fenomenalnu priliku za besplatno učenje od jednog od najjačih majstora na zapadu Waltera Palla - "Dani bonsaija u dvorcu Vitturi" su za mjesec dana u Kaštelima, radi se o regionalnoj konvenciji na kojoj će se okupiti uzgajivači s ovih prostora. :smile:
-
Obišao sam sve moguće dućane po Zadru, čak sam bio i u Splitu i niko ništa nezna, nemože se reči da se nisam potrudio! :tuptup:
Florapor ili liapor ti je ekspandirana glina koja se koristi za izradu podloga pa prema tome najlakše ćeš ga pronaći u trgovinama sa građevnim materijalom, barem ga ja tamo kupujem. Vreća 50 l.= 48 kn
Agroperlit ti je super stvar za iskopana drva sa malo žila , a koristi se u vrtlarstvu za zakorjenjivanje reznica , kod mene ga možeš naći u agrarijama i pojedinim rasadnicima koji uz sadni materijal prodaju ostale potrepštine za vrt, po mom skromnom iskustvu to je super stvar. vreća 100 l.= 120kn
-
Mislim da se ljudi malo bune,pogotovo oni sa manje iskustva i pocetnici.Svi mi koristimo vise manje istu stvar.Malo se razlikujemo mozda u postocima i omjerima koje koristimo.Zato jer imamo iskustva i vidjeli smo da je i tako dobro.Trebalo bi za pocetnike napisati jedan dobar optimalni omjer koji bi koristili za vece bonsaije i vece posude i omjer za manje bonsaije i manje posude.To podebljati masnim slovima i staviti tocku na I.Tako cemo izbjeci stalno nova pitanja.Razmislite o tome. :question:
-
Mislim da u Zadru ima "Sjeme" - kod njih ima svega osim liapora/floreopora
Ima tema > Gdje što kupiti i po kojoj cijeni (http://hbf.my-bonsai.com/index.php?topic=1014.0), pa pogledaj tamo!
-
hvala na odgovorima. Mislim da će mi Walterov članak puno pomoći.
Vezano za Kaštela (Pall), može li se doći kao promatrać?
-
hvala na odgovorima. Mislim da će mi Walterov članak puno pomoći.
Vezano za Kaštela (Pall), može li se doći kao promatrać?
Normalno! Sve je otvoreno i besplatno za gledatelje.
-
Mi smo kupili dosta Floreopora (ekspandirane gline - lomljeno zrno) pa ti možemo prodati par vreća ako te put nanese ovamo, budući da toga nema za kupiti u Dalmaciji.
Evo kako izgleda mix spreman za sadnju: 15% bijelog treseta i 85% floreopora
-
...nešto sam presađivao ovih dana i primjetio sam da su se pumice u trening kutijama zbile poput betona odnosno zrna su se slijepila, dok se sa liaporom i nakon više godina to nije desilo. Primjetio sam da je kod liapora korjen duži i bujniji od onog u pumicama no u rastu drva nisam zapazio neka bitna odstupanja... ak neko ima sličnijih iskustava nek veli.
Nekako razmišljam da pumice treba mješati sa liaporom i to u manjem omjeru za nova drva i u većem omjeru za drva koja idu u bonsai posude. Ovo zadnje vrijedi i za crnogoricu. Naravno ako neko još koristi pumice...
Još nekaj, drva iz prošle sezone kojim niste isprali korjenovu balu toplo prepuručam učiniti to ove sezone. U režimu agresivnog zalijevanja u toj zemlji, ne da se nije razvilo niš novog korjena, nego ak ga je i bilo ono je izgnjililo...
-
...nešto sam presađivao ovih dana i primjetio sam da su se pumice u trening kutijama zbile poput betona odnosno zrna su se slijepila, dok se sa liaporom i nakon više godina to nije desilo. Primjetio sam da je kod liapora korjen duži i bujniji od onog u pumicama no u rastu drva nisam zapazio neka bitna odstupanja... ak neko ima sličnijih iskustava nek veli.
Na dnu posuda je blaga kaljuža ako je u pomiceu. To smo i mi primjetili.
Imamo neka stabla već godinama u pomiceu i pri presađivanju imaju jako dobro korijena.
Pomice bi trebalo prosijati kroz sito od 2mm prije sadnje!
Flopeopor je od 2-4mm pa ne treba prosijavati i time je bolji jer smo jako lijeni.
Iako ova nova tura Floreopora u sebi ima sitnijeg od 2mm, pa ga za bonsai posude prosijavamo, ali za yamadorije ne!
-
Moja iskustva su slijedeća: Floreopor je besprijekoran što se grudanja i taloženja tiče, uvijek je isti i s njime nema problema, ista stvar je s tenisitom. No Pomice se stvrdnjava ako nije dobro ispran. Baš ovih dana sam presađivao skoro sve što imam i korjenje je najbolje napredovalo baš u pomice, bolje nego u tenisitu i floreoporu.
Kod Pomice su bitne tri stvari: ispiranje, ispiranje i ispiranje. Bez ispiranja može se taložiti mulj od prašine na dnu, ali ako se dobro ispere onda mi se za jamadorije i drva koja još nisu u posudama najviše dopada baš pomice.
Par hektolitara vode i to je to :hihihi:
-
Kod Pomice su bitne tri stvari: ispiranje, ispiranje i ispiranje...
...biti će da je to to... Ja sam prosijavao ali kak je bil mokar očito nije uspjelo...
-
...nešto sam presađivao ovih dana i primjetio sam da su se pumice u trening kutijama zbile poput betona odnosno zrna su se slijepila, dok se sa liaporom i nakon više godina to nije desilo. Primjetio sam da je kod liapora korjen duži i bujniji od onog u pumicama no u rastu drva nisam zapazio neka bitna odstupanja... ak neko ima sličnijih iskustava nek veli.
Nekako razmišljam da pumice treba mješati sa liaporom i to u manjem omjeru za nova drva i u većem omjeru za drva koja idu u bonsai posude. Ovo zadnje vrijedi i za crnogoricu. Naravno ako neko još koristi pumice...
Još nekaj, drva iz prošle sezone kojim niste isprali korjenovu balu toplo prepuručam učiniti to ove sezone. U režimu agresivnog zalijevanja u toj zemlji, ne da se nije razvilo niš novog korjena, nego ak ga je i bilo ono je izgnjililo...
Floreopor je substrat za brižne bonsaiste, ja ga nikak ne bi preporučio nekome tko nije spreman svaki dan barem 3x provjeriti vlažnost substrata. Naravno, vrlo brzo se stekne praksa kojom učestalošću treba biljke zaljevati bez provjere, a ovisno o temperaturi i vjetru. Ovo sa ispiranjem bale, će svi iskusiti kad tad, a ja sam definitivno pobornik maksimalnog ispiranja. Kaj se tiće pumica/pomica, ja ih imam u posudama sa prije sakupljenim biljkama, pa hoću neču, mram ih koristiti i miješati u nova drva. Osobni doživljaj, floreopor je par klasa bolji od pomica. 2007 sam rašeljku, ostryu i žutilku, posadio u liapor (sitniji floreopor) i ove godine presađivao. Okrugla posuda od 35 cm je bila puna korijena, dok ostrya i betulus u pomicama, nisu toliko korjena razvile, no to nije tolko bitno, ono bitno je da je korijen zdraviji u floreoporu/liaporu, barem meni tako izgleda. Od klasičnih 5mm pomica, boljim su mi se pokazale pomice od 16-30mm. Imaju puno manje "brašna" i drva u njima puno bolje razvijaju korijen, pogotovo nigre i smreke, a kaj se tiće mugača, mislim da njima apsolutno nema veze u ćemu su (osim ako imaju malo korijena), jer oni rastu u kaj god ih posadili... možda bi rasli i u blatu.... Njih jedino nisam ispirao, jer nisam imao potrebe, oni u staništu, imaju oko korjena nešto poput treseta i to je super prozračno, pa sam ostavio... izgleda da ne smeta, a vidjet ću za koju godinu, kad ih krenem presađivat.
-
Sta bi se moglo staviti sa liaporom umjesto bijelog treseta?
-
Sta bi se moglo staviti sa liaporom umjesto bijelog treseta?
Može crni treset , ja sam lani stavljao crni zbog nemogućnosti da nabavim bijeli i nemaš problema sve šljaka.
-
Mislim da će nestati svaka skepsa (ako je tko imao) prema "modernim supstratima" kada vidite ovo.
Zelenika, presađena nakon dvije sezone rasta u vulkanskom šljunku (pumice), evo kako izgleda korijenova bala.
Iz kašete je izvađena potpuno kompaktna
[attachment=1]
[attachment=2]
nakon raščešljavanja
[attachment=3]
-
Ovaj debeli korijen je bio predug, pa ga je trebalo skratiti kod presađivanja...
Crveno je označen rez napravljen pri vađenju 2008.
Ovo je korijenje koje je izraslo u međšuvremenu na rubu rane koja je kalusirala
-
Mislim da će nestati svaka skepsa (ako je tko imao) prema "modernim supstratima" kada vidite ovo.
Zelenika, presađena nakon dvije sezone rasta u vulkanskom šljunku (pumice), evo kako izgleda korijenova bala.
Iz kašete je izvađena potpuno kompaktna
[attachment=1]
[attachment=2]
nakon raščešljavanja
[attachment=3]
Ja u to ne vjerujem!!!! Sigurno je neka prevara !!! :hi:
-
Nemre bit. Čim nije korištena Akadama, Kanuma ili neka druga japaska zemlja koja se prodaje po cijeni od otprilike litra za uncu zlata, korijen ne može uopće rasti a kamoli tako dobro. :hihihi:
-
Nemre bit. Čim nije korištena Akadama, Kanuma ili neka druga japaska zemlja koja se prodaje po cijeni od otprilike litra za uncu zlata, korijen ne može uopće rasti a kamoli tako dobro. :hihihi:
... i čak nije prosijano :hihihi: . Žao mi je što nemamo fotografiju presađivanja graba nakon 3 sezone rasta. To je bila cigla koju smo razbijali barem sat vremena. Niti kuka niti voda nisu bili dovoljni.
-
Mislim da će nestati svaka skepsa (ako je tko imao) prema "modernim supstratima" kada vidite ovo.
Zelenika, presađena nakon dvije sezone rasta u vulkanskom šljunku (pumice), evo kako izgleda korijenova bala.
Iz kašete je izvađena potpuno kompaktna
[attachment=1]
[attachment=2]
nakon raščešljavanja
[attachment=3]
Tako izgleda korijenova bala u dobrom supstratu. Je sam jučer presadio Hederu izbonsai pota u novi, bilo je u mješavini pomice i malčice tenisita...također, jedva sam raščešljao ciglu koja je izašla iz posude nakon dvije godine rasta. Ludilo.
-
Tako izgleda korijenova bala u dobrom supstratu.
... ali i uz mnogo zalijevanja i prihrane.
-
Tako izgleda korijenova bala u dobrom supstratu.
... ali i uz mnogo zalijevanja i prihrane.
Naravno!
-
Presađivala sam maslinu koja je sticajem okolnosti ostala u mješavini zemlja crvenica-građevinski šljunak. Prava beton mješavina u kojoj je rasla 5-6 godina. Iza nje sam presadila drugu maslinu koja je godinu dana rasla u pomice-belijeli treset.
Ukratko - više je korijenja razvila ova druga maslina u jednu godinu, nego ona prva u 5-6 sezona!
I ne samo da je takav odnos kod prirasta korijenja, nego se to odrazilo i na prirast krošnje, koji je znatno manji kod masline u beton-mješavini.
Znam da "stari bonsaisti" ovakve stvari znaju iz iskustva, ali mislim da nije loše ovakve stvari pokazati novima da vide kako sve djeluje u praksi.
-
Nemam naviku fotkati kad presađujem jer si zamažem sav fotić. No kad ovaj kijamet vani popusti, pofotkat ću jedan presađen grab, prijašnju posudu i količinu korijena koji sam maknuo kod presadnje. :great:
-
...nigra nakon dvije godine, ove rupe u sredini su od orginalne zemlje koja nakon kopanja nije isprana (radi famozne mikorize)
-
...ove rupe u sredini su od orginalne zemlje koja nakon kopanja nije isprana (radi famozne mikorize)
Ma daj, kaj pričaš, pa u svim knjigama o bonsaiu piše da mikorizu moramo obavezno ostaviti jer to višestruko koristi biljci. To su tebi miševi napravili rupe :idiot:
-
Presađivala sam maslinu koja je sticajem okolnosti ostala u mješavini zemlja crvenica-građevinski šljunak. Prava beton mješavina u kojoj je rasla 5-6 godina. Iza nje sam presadila drugu maslinu koja je godinu dana rasla u pomice-belijeli treset.
Ukratko - više je korijenja razvila ova druga maslina u jednu godinu, nego ona prva u 5-6 sezona!
I ne samo da je takav odnos kod prirasta korijenja, nego se to odrazilo i na prirast krošnje, koji je znatno manji kod masline u beton-mješavini.
Znam da "stari bonsaisti" ovakve stvari znaju iz iskustva, ali mislim da nije loše ovakve stvari pokazati novima da vide kako sve djeluje u praksi.
Izvinjavam se, ali drago mi je što nisam jedini sa iskustvima sa ovom beton smešom :hihihi:
Šalu na stranu, veliku zahvalnost dugujem ljudima sa ovog foruma koji su mi približili svoja iskustva u gajenju biljaka u supstratima bez zemlje. Još nisam u potpunosti usvojio ovu veštinu , ali mislim da će mi ovog proleća sve biljke biti u "modernim" supstratima.
Iskustva i znanja ljudi koji vode ovu diskusiju su fenomenalna, i svakom preporučujem da dobro pročita prethodnih tridesetak stranica.
Ne mislim da bonsai ne može da se gaji u drugačijim mešavinama, ali mislim da je ovakav način gajenja bolji od drugih.
-
Ja sam ispirao korenje yamadorija i kad sam ih sadio u "staromodne" supstrate. U mikorizu verujem i dalje kao i tad, ali mi je logika bila da ako micelija mikorize postoji, ona mora biti i na korenu, pa će se sa korena gljiva preseliti i na supstrat.
-
Izvinjavam se, ali drago mi je što nisam jedini sa iskustvima sa ovom beton smešom :hihihi:
Šalu na stranu, veliku zahvalnost dugujem ljudima sa ovog foruma koji su mi približili svoja iskustva u gajenju biljaka u supstratima bez zemlje. Još nisam u potpunosti usvojio ovu veštinu , ali mislim da će mi ovog proleća sve biljke biti u "modernim" supstratima.
Iskustva i znanja ljudi koji vode ovu diskusiju su fenomenalna, i svakom preporučujem da dobro pročita prethodnih tridesetak stranica.
Ne mislim da bonsai ne može da se gaji u drugačijim mešavinama, ali mislim da je ovakav način gajenja bolji od drugih.
Kada sam počinjala s bonsaima u kasnim devedesetima, svakako nije bilo ovakvih informacija o substratu a i o mnogim drugim stvarima temeljnima za uspješan uzgoj bonsaija. Mislila sam da sam crvenica nešto najbolje za stablo. Svi smo donedavno tapkali u mraku.
Nema ništa od napredka bonsaija ukoliko se ne radi o zdravoj, vitalnoj biljci sa dobrim prirastom. Činjenica je da ljudi koji se sada počinju baviti bonsaima imaju ogromnu prednost, u odnosu na početničke muke "starih bonsaista".
-
Ja u mikorizu ne vjerujem!!!
U Prirodi se mikoriza javi kod bilo kojeg stabla, ako mu ja potrebna za preživljavanje u pojedinom okolišu i tipu tla. Ona se dogodi kao neki balans koji se simbiotski dogodi između stabla i gljive (mikorize). Potpuno je netočno da mikorizu vole borovi. Od svih borova koje sam izvadio, mikorizu su imali tek 2-3, jednako kao i bjelograbovi i bukve i hrastovi. Ima li mikorize ili ne, ovisi o staništu i prilagodbi biljke na preživljavanje. Uvjeti u koje ja sadim stabla, su nešto sasvim drugačije od uvjeta u kojima je stablo raslo i nema potrebe za mikorizom, a ako stablo osjeti potrebu za mikorizom, razvit će je i u trening posudi, dok će ona koju smo ostavili iz prirode, propasti u modernim substratima. Slično je i sa mahovinama, u prirodi, nakon 2-3 tj bez kiše, na sunčanoj pripeci i bez kapi vode, pronađem kamen sa divnom zelenom jastučastom mahovinom koja je rasla na njemu, uzmem ga doma, potopim samo dno u vodu, misleći neka se vlaži i daje svježinu mahovini, a mahovina u "idealnim" uvjetima, požuti za 7 dana. Jednako kao što nam ne treba ilovača, zaljepljena za korijen, ne treba nam ni mikoriza!
Uvjeti u Prirodi i našim sanducima nisu isti i to treba imati na umu.
-
a ako stablo osjeti potrebu za mikorizom, razvit će je i u trening posudi
Čisto sumnjam da stablo može samo razviti gljivu?!
Mikoriza je dobra. To je naziv za suradnju-simbiozu između gljive i biljke. To ne znači da svaki bor mora imati mikorizu niti da je ona ključna za preživljavanje kao što nisu ni ključni neki mikroelementi u supstratu a ipak je bolje da ih ima. Mnogo bitnije od mikorize je prozračan supstrat i bolje je sprati zemlju na uštrb mikorize. Ona se može ubaciti kasnije sa stare zemlje kako i rade neki uzgajivači.
Mycorrhizaes Benefits
In two articles by Jerald P. Stowell in International Bonsai 1994 no. 4 and 1995 no. 4, the author states the capabilities of mycorrhizae:
* It increases root absorption surfaces.
* It has the ability to render unavailable substances in the soil and make them available to the host plant (phosphorus, zinc manganese and copper).
* It detoxifies the environment for the host plant. i.e. protection against pathogenic invasion. Protection is by utilizing root carbohydrates and other chemicals which would be attractive and would be utilized by the pathogens.
* It provides a physical barrier to pathogens in the form of a fungus mantle.
* It secretes antibiotics which inhibits or kills pathogens.
* It supports a protective rhizosphere (non-mycorrhizal root area - DJ) population of other micro-organisms.
* It stimulates root cells of the host plant during symbiotic periods to elaborate chemical inhibitors. Inhibitors function to maintain symbiosis but may also inhibit infection by pathogens.
http://www.torontobonsai.org/Archives/horticulture/mycorrhizae.htm (http://www.torontobonsai.org/Archives/horticulture/mycorrhizae.htm)
-
a ako stablo osjeti potrebu za mikorizom, razvit će je i u trening posudi
Čisto sumnjam da stablo može samo razviti gljivu?!
Da, lapsus!
Obzirom na uvjete u posudi, razvit će se mikoriza i simbiotski živjeti sa biljkom :svetac:
-
...još jedna modernosupstratna ciglica. :sretan:
-
.... mikoriza u modernosubstratnoj cigli :tlab:
-
Mogu vam reći da sam i ja do sad imao ciglica raznih oblika u mješavini koju sam sam radio.Kvalitetna mješavina humusa i treseta,krupnozrnati pjesak,agroperle i malo prosijane ilovače.No sada sam sve ove godine presadio u mederni substrat.Sva nova tek izvađena stabalca i stare koje sam presađivao nakon dvije ili tri godine.Čak sam i polomio dvije posude jer nisam mogao izvaditi ciglicu.Posude su malo ovalne i još imaju malo rub prema unutra.No dobro nisu za 100 eura pa me to tješi.Prve rezultate vidjeću osobno nakon godinu ili dvije. 8) :verycool:
-
...Čak sam i polomio dvije posude jer nisam mogao izvaditi ciglicu.Posude su malo ovalne i još imaju malo rub prema unutra.No dobro nisu za 100 eura pa me to tješi....
jesi probao u posudi srezati "ciglicu" pa onda vaditi? ...to bi trebalo funkcionirati bez lomljenja posude.
-
...Čak sam i polomio dvije posude jer nisam mogao izvaditi ciglicu.Posude su malo ovalne i još imaju malo rub prema unutra.No dobro nisu za 100 eura pa me to tješi....
jesi probao u posudi srezati "ciglicu" pa onda vaditi? ...to bi trebalo funkcionirati bez lomljenja posude.
Jap. To funkcionira, isprobano. Čvrstim skalpelom orubiti korijen uz unutarnji rub posude i onda drvo ispada. Taj korijen koji ostane uz rub posude je ionako višak.
-
Ja u mikorizu ne vjerujem!!!
U Prirodi se mikoriza javi kod bilo kojeg stabla, ako mu ja potrebna za preživljavanje u pojedinom okolišu i tipu tla. Ona se dogodi kao neki balans koji se simbiotski dogodi između stabla i gljive (mikorize). Potpuno je netočno da mikorizu vole borovi. Od svih borova koje sam izvadio, mikorizu su imali tek 2-3, jednako kao i bjelograbovi i bukve i hrastovi. Ima li mikorize ili ne, ovisi o staništu i prilagodbi biljke na preživljavanje. Uvjeti u koje ja sadim stabla, su nešto sasvim drugačije od uvjeta u kojima je stablo raslo i nema potrebe za mikorizom, a ako stablo osjeti potrebu za mikorizom, razvit će je i u trening posudi, dok će ona koju smo ostavili iz prirode, propasti u modernim substratima. Slično je i sa mahovinama, u prirodi, nakon 2-3 tj bez kiše, na sunčanoj pripeci i bez kapi vode, pronađem kamen sa divnom zelenom jastučastom mahovinom koja je rasla na njemu, uzmem ga doma, potopim samo dno u vodu, misleći neka se vlaži i daje svježinu mahovini, a mahovina u "idealnim" uvjetima, požuti za 7 dana. Jednako kao što nam ne treba ilovača, zaljepljena za korijen, ne treba nam ni mikoriza!
Uvjeti u Prirodi i našim sanducima nisu isti i to treba imati na umu.
Ne znam što si mislio kad si napisao da ne vjeruješ?! Jel misliš da ona zapravo ne postoji, da ne djeluje pozitivno, da nije potrebna biljci za preživljevanje, da joj uopće ništa ne doosi pozitivno ili nešto peto??
Mikoriza je važna za biljku, naravno da za sve biljne vrste nije od ključne važnosti za preživljavanje. No, neke biljne vrste, kao npr.većina orhideja, ne mogu bez nje preživjeti niti mogu njihove sjemneke isklijati. Za druge vrste je mikoriza samo način kako doći do višem minerala. Naime gljivice se formiraju oko korijena i time povećavaju njegovu funkciju 'upijanja' minerala iz tla. Kod biljaka s slabim ili lošim korijenom to će itekako dobro doći, no u biljaka koje imaju već dobro formiran korijen, funkcija gljiva je svakako puno manja, ali ne i nepostojeća.
A što se mahovina tiče... one su jako osjetljive na promjenu vlage.... mjesto s kojeg si uzeo mahovinu nije isto kao i one gdje si je odnio. Niti po zračnoj vlagi, niti po periodima sunca i hlada, vjetra, jutarnje rose.... sve to vrlo jednostavno utjeće na rast mahovine. No ako takvu suhu mahovine pošpricaš s vodom ne ostaviš je vani da je dalje suši na suncu i vjetru, ona će pozeleniti. To je i način kako se npr.određuju mahovine, o kojoj se vrsti radi. Sakupi se mahovina, posuši i onda u bilo koje doba godine, može biti i mjesecima kasnije, ona se pošprica s vodom i ponovo postane zelena, sa svim potrebnim karakteristikama za određivanje biljne vrste. Mahovini je potrebno puno više vlage odozgo nego odozdo da bi bila zelena. Naravno da puno toga ovisi o vrsti o kojoj se radi. Evo, za informaciju u hrvatskoj postoji oko 480 različitih vrsta mahovina. I naravno da nije isto jel mahovina tipična za rast na kamenu, u šumi, na korijenu stabla, uz obalu.... Iako si ti svoju ostavio na istom kamenu, ona više nije u mikroklimi na kakvu je navikla. Možda ćeš uspjet pogodit što joj treba pa će pozeleniti, a možda nikad nećeš jer je preosjetljiva na bilo kakvu promjenu mikroklime. Tada ćeš morat potražit neku drugu vrstu, kojoj to neže smetati. A i sam znaš da imaš u vrtu onih vrsta kojima to ne smeta, koje super rastu bez obzira gdje ih premještao.
-
jesi probao u posudi srezati "ciglicu" pa onda vaditi? ...to bi trebalo funkcionirati bez lomljenja posude.
[/quote]
Rezao sam kao i uvijek,znam to.Samo su posude od obične crvene gline i kad sam napeo drvce ista je pukla.No kasnije sam vidio da su posude vrlo loše kvalitete i da su već bile malo napukle same.To su bile one jeftine iz MBM-a. 8)
-
...od svih živih svjedoka...samo Čajko Noris može posvjedočiti, koliko je korijena imao ovaj hrast kod kolektinga 2008 jednog tmurnog i vjetrovitog proljetnog dana... dvije godine nakon, u prvim modernim substratima, obilje korijena :jupije:
-
evo nakon 34 pročitane strane, imam jedno pitanje.. tj nisam 100% siguran pa da pitam.
Dali je dobar onaj šljunak kojim se po zimi posipavaju ceste? Mislim da je to negdje te granulacije od 5-8mm. I kad bi sa njim pomješao zemlju za cvijece (a to je kolko sam skuzio treset) u omjeru 80% šljunka i 20% te zemlje dal bi drenaža bila dobra, a s druge strane i sama mješavina?
samo da navedem da trenutno neam bas viska love pa bi zato stavio taj šljunak. sad je u tegli samo ta zemlja za cvijece.
odoh spavat sad, glava me bolo od ove hrpe teksta xD
-
evo nakon 34 pročitane strane, imam jedno pitanje.. tj nisam 100% siguran pa da pitam.
Dali je dobar onaj šljunak kojim se po zimi posipavaju ceste? Mislim da je to negdje te granulacije od 5-8mm. I kad bi sa njim pomješao zemlju za cvijece (a to je kolko sam skuzio treset) u omjeru 80% šljunka i 20% te zemlje dal bi drenaža bila dobra, a s druge strane i sama mješavina?
samo da navedem da trenutno neam bas viska love pa bi zato stavio taj šljunak. sad je u tegli samo ta zemlja za cvijece.
odoh spavat sad, glava me bolo od ove hrpe teksta xD
Vreća tenisita od 25 kg košta 22 kn (http://www.tenisit.hr/?qs=d (http://www.tenisit.hr/?qs=d)). To ti je dosta za barem jedno 10 drva. Tako da je to bagatela zbilja. Jedini problem je da li imaš auto da si to prevezeš od Žerjavinca do Bregane.
Zemlja za cvijeće i treset nikako nisu ista stvar. Treset možeš nabaviti samo u nekim džinovskim pakiranjima tako da se tu moraš malo potrudit da ga nabaviš u manjem volumenu. S druge strane zemlja za cvijeće (makar nije treset) isto može poslužiti dok ne smisliš di ćeš nabavljat treset.
Tako da ti ja preporučam da se zaletiš do Žerjavinca, nabaviš tenisita, pomješaš ga sa zemljom za cvijeće 15%/85% i to je to.
Ne zaboravi isprat tenisit, ja sam zaboravio :-D
-
Krupni bijeli treset i floreopor, sve raspoloživo kod mene doma u velikim količinama, detalji na PP.
Pozdrav
Mario
-
evo nakon 34 pročitane strane, imam jedno pitanje..
tko bi rekao da ovo netko čita :happy2:
kroz ovu temu se razvila naša svjest o važnosti kvalitetnog substrata i čitatelji trebaju je to preživjet :lol:
Dali je dobar onaj šljunak kojim se po zimi posipavaju ceste? Mislim da je to negdje te granulacije od 5-8mm. I kad bi sa njim pomješao zemlju za cvijece (a to je kolko sam skuzio treset) u omjeru 80% šljunka i 20% te zemlje dal bi drenaža bila dobra, a s druge strane i sama mješavina?
samo da navedem da trenutno neam bas viska love pa bi zato stavio taj šljunak.
Šljunak bi ti trebao biti zaista zadnja opcija. Ne toliko radi love koliko radi nekvalitete. Građevinski šljunak nije propustan i težak je. Ako ga već koristiš prosij ga kroz neko sito koje odvaja sve dijelove manje od 2 mm, jer ako to ne napraviš betonirat će ti substrat.
Vulkanski šljunak, tenisit, liapor, floreopor i sl. imaju otvorene pore i upijaju vodu za razliku od šljunka, osim toga višestruko su laganije. Korijen prodite u njihovu strukturu i račva se. Mješavina sa ovim materijalima je lagana, prozračna i idealna za bujan rast korijena. Cijene ovih materijala zaista nisu velike, a pretpostavljam da ti kolekcija isto tako nije velika, tako da to nije neki strašan trošak, a kvaliteta je nemjerljivo bolja!
-
evo nakon 34 pročitane strane, imam jedno pitanje.. tj nisam 100% siguran pa da pitam.
Dali je dobar onaj šljunak kojim se po zimi posipavaju ceste? Mislim da je to negdje te granulacije od 5-8mm. I kad bi sa njim pomješao zemlju za cvijece (a to je kolko sam skuzio treset) u omjeru 80% šljunka i 20% te zemlje dal bi drenaža bila dobra, a s druge strane i sama mješavina?
samo da navedem da trenutno neam bas viska love pa bi zato stavio taj šljunak. sad je u tegli samo ta zemlja za cvijece.
odoh spavat sad, glava me bolo od ove hrpe teksta xD
Vreća tenisita od 25 kg košta 22 kn (http://www.tenisit.hr/?qs=d (http://www.tenisit.hr/?qs=d)). To ti je dosta za barem jedno 10 drva. Tako da je to bagatela zbilja. Jedini problem je da li imaš auto da si to prevezeš od Žerjavinca do Bregane.
Ne zaboravi isprat tenisit, ja sam zaboravio :-D
da, to mi je malo daleko putovat... al imaju dva teniska kluba u blizini, pa cu njih pitat ako mogu preko njih nabavit, il da im malo s igrališta poberem :D :D.
btw, kad stavim tenisit i treset, to izmješam? Jer sam ja prije mislio da na dno ide npr tenisit, a na njega treset.
i da, pročito sam u jednom postu koje su tri važne stvari kod tenisita... isprat, isprat i isprat xD
-
da, to mi je malo daleko putovat... al imaju dva teniska kluba u blizini, pa cu njih pitat ako mogu preko njih nabavit, il da im malo s igrališta poberem :D :D.
Neće ići. Slabo si ti čito ovaj topic čim si ga već pročito, ja ga čitam već 2 tjedna i još nisam gotov. :-D Bonsai se ne radi na brzaka. Daklem, u topicu piše da tebi ne treba obični tenisit (koji je većinom granulacije 3mm i manje) nego prosijani tenisit koji je granulacije 4mm. Tako da ako jednostavno pobereš tenisit sa terena dobit ćeš k****. Trebaš otić u ferosanitariju i pitat čika bauštelca da ti da prosijani tenisit koji su oni radili baš za bonsai ekipu. Ak veli da nema više onda reci da ima ima, al tam iza u onom ljevku za prosijavanje i da ti natoči u vreću :-D
A meni od Vrapča do Ferosanitarije treba cca pola sata. Plati nekom pivo, sjednete na obilazinicu i od Bregane do tamo i natrag ste za max sat ipo.
btw, kad stavim tenisit i treset, to izmješam? Jer sam ja prije mislio da na dno ide npr tenisit, a na njega treset.
Nenenene. Mješat. Tako sam bar ja shvatio. Ako staviš treset na vrh brijem da bi ti voda ostajala na vrhu samo i onda jednostavno propala kroz tenisit.
i da, pročito sam u jednom postu koje su tri važne stvari kod tenisita... isprat, isprat i isprat xD
Sunce mu ćoravo, kako mi je to promaklo. Valjda je u ovih još par strana što mi je ostalo zapročitat :-D
-
Početnicima vjerovatno popuste živci na 2. stranici i fino odu kupit mješavinu za cvijeće :girl:
A kao da meni na početku nisu popuštali živci.... samo najuporniji ostaju :verycool:
Za ozbiljnog bonsaistu početnika, ova tema je prekretnica, ako je izdrži do kraja... ima šanse za njega :mdr:
Eto ga. Pročito. Oću sad dobit značku? :-D
(ne treba, zdravo drvo sa bogatom ciglicom korijena je za pravog (wannabe) bonsaista jedina prava nagrada! :-D)
BTW, BreganaBronx, ono sa ispiranjem, ispiranjem, ispiranjem je pisalo sa pumice, ne za tenisit ;-)
-
BTW, BreganaBronx, ono sa ispiranjem, ispiranjem, ispiranjem je pisalo sa pumice, ne za tenisit ;-)
tak svejedno, sve to ima prašine.. kolko sam procito :P:P
da, to mi je malo daleko putovat... al imaju dva teniska kluba u blizini, pa cu njih pitat ako mogu preko njih nabavit, il da im malo s igrališta poberem :D :D.
Neće ići. Slabo si ti čito ovaj topic čim si ga već pročito, ja ga čitam već 2 tjedna i još nisam gotov. :-D Bonsai se ne radi na brzaka. Daklem, u topicu piše da tebi ne treba obični tenisit (koji je većinom granulacije 3mm i manje) nego prosijani tenisit koji je granulacije 4mm. Tako da ako jednostavno pobereš tenisit sa terena dobit ćeš kurac. Trebaš otić u ferosanitariju i pitat čika bauštelca da ti da prosijani tenisit koji su oni radili baš za bonsai ekipu. Ak veli da nema više onda reci da ima ima, al tam iza u onom ljevku za prosijavanje i da ti natoči u vreću :-D
eh... to nisam znao da je granulacije 3mm il manje..
-
Kao prvo!!!
Bez vulgarnosti !!!
...idemo sad dalje :tlab:
Niste vi ni pročitali do kraj ni razumjeli dobro. No to je nebitno, bitna je volja koju pokazujete ;)
Tenesit je dobar, ali smo u velikoj mjeri od njega odustali zbog velike težine i nekonstantnih količina kod dobavljaća.
Svi (koje znam) prešli smo na floreopor i bijeli treset, a počeli smo sa tenesitom, pa pomicama i završili na floreoporu.
Nabavljamo ga u Murskom Središću. Ja trenutno imam doma popriličnu količinu svega kaj vam treba, a Bistra i nije tak daleko ni jednom ni drugom, dakle prestanite izmišljat toplu vodu, barem javno... i nadam se da se vidimo :verycool:
-
Kao prvo!!!
Bez vulgarnosti !!!
A, sorry :-D Trebalo mi je neko vrijeme da skužim na kaj se ovo odnosi, al evo, časna pionirska da ću od sad pa nadalje pazit na dikciju :-)
...idemo sad dalje :tlab:
Niste vi ni pročitali do kraj ni razumjeli dobro. No to je nebitno, bitna je volja koju pokazujete ;)
Tenesit je dobar, ali smo u velikoj mjeri od njega odustali zbog velike težine i nekonstantnih količina kod dobavljaća.
Svi (koje znam) prešli smo na floreopor i bijeli treset, a počeli smo sa tenesitom, pa pomicama i završili na floreoporu.
Nabavljamo ga u Murskom Središću. Ja trenutno imam doma popriličnu količinu svega kaj vam treba, a Bistra i nije tak daleko ni jednom ni drugom, dakle prestanite izmišljat toplu vodu, barem javno... i nadam se da se vidimo :verycool:
Je, skužio sam da ste završili na floreoporu ali je tenisit puno lakše nabavit (čitaj: puno je bliže) pa sam ga preporučio čovjeku da se ne muči. Sorry, my bad.
Idem ti se sad najavit za posjetu pa da i to riješimo. :-D
-
Niste vi ni pročitali do kraj ni razumjeli dobro. No to je nebitno, bitna je volja koju pokazujete ;)
Tenesit je dobar, ali smo u velikoj mjeri od njega odustali zbog velike težine i nekonstantnih količina kod dobavljaća.
Svi (koje znam) prešli smo na floreopor i bijeli treset, a počeli smo sa tenesitom, pa pomicama i završili na floreoporu.
Nabavljamo ga u Murskom Središću. Ja trenutno imam doma popriličnu količinu svega kaj vam treba, a Bistra i nije tak daleko ni jednom ni drugom, dakle prestanite izmišljat toplu vodu, barem javno... i nadam se da se vidimo :verycool:
budem vidio, pa ti se javim ak cu ic prema tam pa dodem do tebe. ovo moje đubre od auta troši malo puno pa mi se bas i ne isplati radi jedne tegle ic po to... a slj god u proljece mislim izvadit jedan javor, pa bi bar radi njega mogo skoknut do tebe po te kemije :D
-
Kao prvo!!!
Bez vulgarnosti !!!
...idemo sad dalje :tlab:
Niste vi ni pročitali do kraj ni razumjeli dobro. No to je nebitno, bitna je volja koju pokazujete ;)
Tenesit je dobar, ali smo u velikoj mjeri od njega odustali zbog velike težine i nekonstantnih količina kod dobavljaća.
Svi (koje znam) prešli smo na floreopor i bijeli treset, a počeli smo sa tenesitom, pa pomicama i završili na floreoporu.
Nabavljamo ga u Murskom Središću. Ja trenutno imam doma popriličnu količinu svega kaj vam treba, a Bistra i nije tak daleko ni jednom ni drugom, dakle prestanite izmišljat toplu vodu, barem javno... i nadam se da se vidimo :verycool:
Gdje u Murskom Središću?
-
Mursko Središće ti je u Međimurju na granici prema Lendavi.Klikneš na dnu ekrana na ikonu Agro Hoblaj,otvori ti se stranica i piše-Kako do nas-klikneš i vidiš kartu.Valjda si pisem. :verycool:
-
Floreopor je definitivno dobra stvar, bolja od pumica. To je vjerojatno najbolje što možeš nabaviti kod nas.
-
Mursko Središće ti je u Međimurju na granici prema Lendavi.Klikneš na dnu ekrana na ikonu Agro Hoblaj,otvori ti se stranica i piše-Kako do nas-klikneš i vidiš kartu.Valjda si pisem. :verycool:
He he, znam di je M.Središće, pošto sam iz Peklenice. Nisam znao kod koga se prodaje. Hvala za info
-
Uf.
Mario nema više floreopora.
U MDProfilu nema više liapora (i ne znaju kad će doć).
U Ferosanitariji nema više sitnog tenisita.
Ja potrošio šta sam imao, a vađenje je u punom jeku.
Šta sad? :-D Pomagajte, molim vas :-D
-
Uf.
Mario nema više floreopora.
U MDProfilu nema više liapora (i ne znaju kad će doć).
U Ferosanitariji nema više sitnog tenisita.
Ja potrošio šta sam imao, a vađenje je u punom jeku.
Šta sad? :-D Pomagajte, molim vas :-D
Odi na neku ciglanu ili separaciju... nabavi lomljene cigle ili šljunak od 2-8mm. Ja sam pri kraju zaliha, mugači sve popapali ;)
... ak je tak... i ja budem tražio alternativu.
-
Ima floreopora u Agrohoblaja, prije 10-ak dana sam pričala s njima!
-
A bogme i u MD profilu imaju liapora, samo što ima neko drugo ime. Vidio sam u petak. Nalazi se na zadnjoj polici, skroz na kraju, nasuprot čelu police
-
A bogme i u MD profilu imaju liapora, samo što ima neko drugo ime. Vidio sam u petak. Nalazi se na zadnjoj polici, skroz na kraju, nasuprot čelu police
eto Mario i ja se trudimo natjerati ljude da pretražuju forum i samostalno se informiraju, a ti ih fino vodiš za ručicu do zadnje police :idiot: :mdr: :mdr:
-
Ima floreopora u Agrohoblaja, prije 10-ak dana sam pričala s njima!
Uf. Hvala za informaciju. Mislim da ću rađe probat nabavit neki šljunak u Zagrebu sad za prvu ruku, dok ne nađem vremena za ekspediciju do Murskog Središća...
-
A bogme i u MD profilu imaju liapora, samo što ima neko drugo ime. Vidio sam u petak. Nalazi se na zadnjoj polici, skroz na kraju, nasuprot čelu police
Prema opisu mjesta gdje se nalaze, reko bi da misliš na LecaHydro kuglice? Ako me dobro sjećanje služi, nalaze se tu di si opisao. To mi momak nudio kad sam mu rekao da mi liapor treba za držat drva u njemu. No, koliko sam ja njega shvatio, oni su to nabavljali za svoje biljke i drže ih samo u tome. Što meni početniku govori da te kuglice zadržavaju dovoljno vode za kućne biljke - što znači previše vode za bonsai. Na licu mjesta u dućanu sam proguglao po ovom forumu i nisam primjetio da ih itko spominje, što znači da nisu prošle kroz Mariov laboratorij. A tko sam ja da nešto testiram prije Marija :-D
Osim toga mi je momak nudio i Fermacell Ausgleichschüttung, ekspandirana glina bijele boje, što je kao ista stvar ko i Liapor (nalazi se na predzadnjoj polici bočno), ali kad sam mu rekao da mi treba za drveće, onda je napomenuo da to lošije podnosi vodu i da bi mi se vjerojatno raspalo u tegli nakon par zaljevanja.
Zatim mi je još nudio i kamenu vunu, jer to ne prima vodu na sebe, pa sam pogledo na forum i vidio da je Mario spominjao kamenu vunu, al Mario je spominjao i drobljeno staklo, pa reko, ne bi ja ipak riskiro :mdr:
Šta od svega ovoga preporučate kao interventni supstrat u krajnjoj nuždi? Naime, današnji yamadori sam stavio u čisti humus jer je to jedino što sam uspio nabavit, tolika je kriza. Nadam se da će mi drvce preživjet u humusu dok ne nađem barem šljunak ili već neki pametniji supstrat, jer baš mi se sviđa taj primjerak... :nails:
-
Ja svoja drva sadim u Leca Hydro i nemam ama baš nikakvih problema već 3 god.
Proizvod je sasvim u redu , a i cijena je normalna . :great:
-
A bogme i u MD profilu imaju liapora, samo što ima neko drugo ime. Vidio sam u petak. Nalazi se na zadnjoj polici, skroz na kraju, nasuprot čelu police
Prema opisu mjesta gdje se nalaze, reko bi da misliš na LecaHydro kuglice? Ako me dobro sjećanje služi, nalaze se tu di si opisao. To mi momak nudio kad sam mu rekao da mi liapor treba za držat drva u njemu. No, koliko sam ja njega shvatio, oni su to nabavljali za svoje biljke i drže ih samo u tome. Što meni početniku govori da te kuglice zadržavaju dovoljno vode za kućne biljke - što znači previše vode za bonsai.
Pokraj tih kuglica se nalazi baš liapor samo pod drugim imenom. Ja sad nemam auto i ne mogu ići u MD profil da ti kažem točno ime. Na mudrovanja radnika u dučanima sam se odavno prestao obazirati jer uglavnom lupetaju svašta. Što se kuglica tiće, zaključak da ako su dobre za kućno bilje, nisu dobre za bonsai je prenagljen. Kuglice su tvrde i propuštaju vodu pa su samim tim dobre. Jedino što izgledaju blesavo za drva.
U krajnjoj nuždi možeš koristiti najobičniji drobljeni kamen bez prašine. Njega pomiješaš sa 20 % crnice i to je to. Moja prva drva su bila posađena u takvu mješavinu i neka su još uvijek u tome živa i zdrava. Mana je što je to jako teško .
-
Ja svoja drva sadim u Leca Hydro i nemam ama baš nikakvih problema već 3 god.
Proizvod je sasvim u redu , a i cijena je normalna . :great:
Živio ti meni 100 godina! :-D Odo ja po Leca Hydro.
Pokraj tih kuglica se nalazi baš liapor samo pod drugim imenom. Ja sad nemam auto i ne mogu ići u MD profil da ti kažem točno ime. Na mudrovanja radnika u dučanima sam se odavno prestao obazirati jer uglavnom lupetaju svašta.
Ma, znam, al Marija kaže da se mi početnici moramo samostalno informirat, pa sam pomislio da pritom misli na "otić u dućan i raspitat se". Al, to izgleda često nije baš uspješan proces. Hvala ti puno puno za pojašnjenja i smjernice! Uzet ću za prvu ruku Leca Hydro, obzirom da Jurica kaže da je njemu dobar...
-
U gramatu ima svega po imenima proizvoda sa ovog foruma.
-
U gramatu ima svega po imenima proizvoda sa ovog foruma.
Nazvao sam gramat sad (neće mi se više desit da se vozim na drugi kraj grada bez da prvo nazovem :-D) i kaže žena da nemaju liapor već neko vrijeme i da ga više neće dobivat.
-
Leca Hydro
Koristiš čisti Leca Hydro il stavljaš još nešto unutra, tipa treset?
-
Aha, ljepo je za znat. onda sam u problemu jer prije puta u st mi treba liapor.Niš bolje da odem u md.
-
Aha, ljepo je za znat. onda sam u problemu jer prije puta u st mi treba liapor.Niš bolje da odem u md.
Kak je to lijepo...Mi u Međimurju u Murskom Središću imamo floreopora na vagone a čak ga niti u metropoli nema..interesantno.. :turpija:
-
Aha, ljepo je za znat. onda sam u problemu jer prije puta u st mi treba liapor.Niš bolje da odem u md.
Kak je to lijepo...Mi u Međimurju u Murskom Središću imamo floreopora na vagone a čak ga niti u metropoli nema..interesantno.. :turpija:
ima, u Sesvetama je skladište AgroHoblaja :turpija:
-
A bogme i u MD profilu imaju liapora, samo što ima neko drugo ime. Vidio sam u petak. Nalazi se na zadnjoj polici, skroz na kraju, nasuprot čelu police
Prema opisu mjesta gdje se nalaze, reko bi da misliš na LecaHydro kuglice? Ako me dobro sjećanje služi, nalaze se tu di si opisao. To mi momak nudio kad sam mu rekao da mi liapor treba za držat drva u njemu. No, koliko sam ja njega shvatio, oni su to nabavljali za svoje biljke i drže ih samo u tome. Što meni početniku govori da te kuglice zadržavaju dovoljno vode za kućne biljke - što znači previše vode za bonsai. Na licu mjesta u dućanu sam proguglao po ovom forumu i nisam primjetio da ih itko spominje, što znači da nisu prošle kroz Mariov laboratorij. A tko sam ja da nešto testiram prije Marija :-D
Osim toga mi je momak nudio i Fermacell Ausgleichschüttung, ekspandirana glina bijele boje, što je kao ista stvar ko i Liapor (nalazi se na predzadnjoj polici bočno), ali kad sam mu rekao da mi treba za drveće, onda je napomenuo da to lošije podnosi vodu i da bi mi se vjerojatno raspalo u tegli nakon par zaljevanja.
Zatim mi je još nudio i kamenu vunu, jer to ne prima vodu na sebe, pa sam pogledo na forum i vidio da je Mario spominjao kamenu vunu, al Mario je spominjao i drobljeno staklo, pa reko, ne bi ja ipak riskiro :mdr:
Šta od svega ovoga preporučate kao interventni supstrat u krajnjoj nuždi? Naime, današnji yamadori sam stavio u čisti humus jer je to jedino što sam uspio nabavit, tolika je kriza. Nadam se da će mi drvce preživjet u humusu dok ne nađem barem šljunak ili već neki pametniji supstrat, jer baš mi se sviđa taj primjerak... :nails:
Gle, netko prati moj lik i djelo :jupije:
-
Leca Hydro
Koristiš čisti Leca Hydro il stavljaš još nešto unutra, tipa treset?
Sve ovisi šta sadim , za listopadna drva 30 % bijelog treseta (Litvanski) 70 % Leca (1-4 mm) znači finija imaš i one većeg promjera ali ona mi je prekrupna .
Crnogorica 10% gline , 20 % treset , 70 % kameni granulat 2-4 mm (Dijabaz ili Granit ).
-
Mi smo lani našli Agri Leca-u ali je bila krupna, nelomljena i slabo je upijala vodu. osim toga je i skuplja od Floreopora.
-
ima, u Sesvetama je skladište AgroHoblaja :turpija:
Dobro, zašto to ne piše na njihovom webu, majku im :-D Svaka čast, Marija, spasila si me! Dakle, dragi moji, skladište AgroHoblaja se nalazi u Sesvetama, na adresi Kelekova 4 i imaju floreopora koliko ti srce želi! Navali narode.
Evo, nek se nađe pri ruci:
http://maps.google.com/maps?f=q&source=s_q&hl=en&geocode=&q=kelekova+4&sll=45.824336,16.103468&sspn=0.00326,0.006899&ie=UTF8&hq=&hnear=Kelekova+4,+Zagreb,+Croatia&t=h&z=16 (http://maps.google.com/maps?f=q&source=s_q&hl=en&geocode=&q=kelekova+4&sll=45.824336,16.103468&sspn=0.00326,0.006899&ie=UTF8&hq=&hnear=Kelekova+4,+Zagreb,+Croatia&t=h&z=16)
-
evo kako izgledaju razne korijenove bale koje rastu u modernim supstratima...
-
evo kako izgledaju razne korijenove bale koje rastu u modernim supstratima...
Ovo ljeto sam iz eksperimentalno/emocionalnih razloga izvadio mladicu smokve (20 centi visine) u najgore moguće doba (7. mjesec, mislim) sa valjda 10 listova veličine otvorenog dlana i sa 3 dlake korjena (dakle, skoro uopće bez korijena). Zapiknuo to čudo u tenisit + malo humusa, nakon mjesec dana dodao činkšita i pred tjedan dana izvadio iz tegle. Korijenova bala veličine tegle, razčešljavao sam ga sat vremena pa odustao dok je još pola starog supstrata ostalo unutra :-D
-
evo kako izgledaju razne korijenove bale koje rastu u modernim supstratima...
Ovo ljeto sam iz eksperimentalno/emocionalnih razloga izvadio mladicu smokve (20 centi visine) u najgore moguće doba (7. mjesec, mislim) sa valjda 10 listova veličine otvorenog dlana i sa 3 dlake korjena (dakle, skoro uopće bez korijena). Zapiknuo to čudo u tenisit + malo humusa, nakon mjesec dana dodao činkšita i pred tjedan dana izvadio iz tegle. Korijenova bala veličine tegle, razčešljavao sam ga sat vremena pa odustao dok je još pola starog supstrata ostalo unutra :-D
Smokva je poznata po bujnosti korijena.
Mene zanima kak će se borovi ponašati i kak su reagirali u substrate. iduće godine bi to mogao saznati. :smile:
-
Evo što sam dobio
Možda nekom zatreba
Poštovani ,
u prilogu Vam dostavljamo ponudu za tenisit za teniske terene.
Proizvodnja tenisita je u Kikindi ( Vojvodina ) od nadaleko čuvene kikindske gline ( crepa).
U nadi da ćemo uspostaviti uspešnu saradnju,
Srdačan pozdrav
D.O.O "SALGOR"
23300 KIKINDA
Svetosavska 21
Tel: 00381230/401-020
Fax:00381230/401-021
Kontakt osobe: Valentina Stokić 0038163/751-27-46
Dušan Simić 0038164/168-90-92
-
Pojavila se tvrtka koja točno zna čemu što služi. U ponudi imaju i supstrate
Kokosov Treset - NeopeatGlinene kuglice - LECAKamena Vuna Perlit, Vermikulit, Zeolit, sustavi za navodnjavanje i još dosta toga.
Možda će naši susjedi imati koristi od toga i napredovati
http://www.hidroponika.com/ (http://www.hidroponika.com/)
Meni se posebno zanimljivima čine ove cigle od kokosovih vlakana zato što su neutralne. Neopeat.
-
A valjalo bi isprobati i Olivia's Cloning Gel ili Clonex
-
Meni se posebno zanimljivima čine ove cigle od kokosovih vlakana zato što su neutralne. Neopeat.
Prešanih kokos kocki ima kupiti kod nas, mi smo uzimali u Sjeme d.o.o. u Splitu
-
Oduševljava me činjenica da je ova tema još aktivna. :idiot:
-
http://www.horti-kultura.hr/index.php/component/k2/item/88-kori%C5%A1tenje-treseta-u-hortikulturi-%E2%80%93-opravdano-ili-%C5%A1tetno-za-okoli%C5%A1?.html (http://www.horti-kultura.hr/index.php/component/k2/item/88-kori%C5%A1tenje-treseta-u-hortikulturi-%E2%80%93-opravdano-ili-%C5%A1tetno-za-okoli%C5%A1?.html)
-
Količine treseta koje koriste bonsisti u odnosu na vrtlare i poljoprivrednike su promili promila
-
Da, nama jedno pakiranje traje po 2 sezone, a vjerojatno ćemo u buduće još više smanjiti dozu treseta za novoizvađene primjerke.
-
Ovo se može naći kod nas. Pitam iskusnije dali je dobro. :question: :question:
http://www.sudest.it/English/torbe.html (http://www.sudest.it/English/torbe.html)
-
Ovo se može naći kod nas. Pitam iskusnije dali je dobro. :question: :question:
http://www.sudest.it/English/torbe.html (http://www.sudest.it/English/torbe.html)
meni to izgleda uredu ... ne vidim na specifikaciji da piše koja je frakcija - svakako bilo bi bolje da nije praškast već da ima veća vlakna, da je krupniji
-
Hvala Vam svima, izasao sam iz beton doba :smile:
-
A da li bi zemlja mogla da se napravi improvizacijom? Ove kupovne su skupe a ne mogu da kupim stvari kao tenesit i slično. Možda neka kombinacija peska, sitnog šljunka ili humusa?
-
Vjerojatno možeš naći Perlit u poljo trgovinama. Nije idealan ali je prilično jeftin i puno je lakši i porozniji od običnog šljunka.
-
Vjerojatno možeš naći Perlit u poljo trgovinama. Nije idealan ali je prilično jeftin i puno je lakši i porozniji od običnog šljunka.
Perlit mogu da koristim kao već gotovu zemlju za bonsai ili moram da mu dodam nešto(početnik sam)?
-
Dodaj 10% treseta ili humusa. Perlit je jako lagan pa će neke granule plivati,dobro upija vodu pa ti ne treba više od 15% treseta, bijele je boje pa supstrat izgleda neprirodno ali to tebi za početak nije previše bitno jer kada izvadiš biljku jedino je bitno da što prije bude zdrava a zato ti treba ovakva mješavina.
-
Količine treseta koje koriste bonsisti u odnosu na vrtlare i poljoprivrednike su promili promila
zadnja nigra koju sam posadio prije gotovo godinu ima treseta možda 5% ako ne i manje . Sve ostalo u posudi je klasični liapor.
-
S obzirom da se treset prodaje u velikom pakiranju (250l),evo jedne alternative. Supstrat za orhideje (valentin) 5l pakiranje- 15 kn.Ima ga u konzumu, vjerovatno i još negdi.. Od 5l ima ga oko 4l + oko litra sitno sijeckane kore (mislim da je i ona iskoristiva). Doduše lošiji je,jer je mrvičast,ne vlaknast, al kad zatriba...
Ako san nekom pomoga - SUPER! :mdr:
-
Kad san malo bolje proučia pakiranje,nije čisti treset nego u jednakom dijelu pomišan sa zrelim humusom..
-
Nije to tako puno 250 litara jer je sabijeno.Uzmeš običnu pilu i odrežeš na tri-četiri djela.Što ti ne treba prodaš.Nama koji imamo više bosaija a pogotovo na proljeće kad se vadi i presađiva,ni to nije dovoljno. :nono:
-
Pitanje: Kupio sam u bauhausu na odjelu Bonsai-a.
Bonsai substrat. Kaže prodavačica da ima malene komadiće stakla? Evo slike:
(http://i41.tinypic.com/14xdmcj.jpg)
(http://i40.tinypic.com/311nm8y.jpg)
HD ;)
(http://i40.tinypic.com/taomk2.jpg)
-
Pitanje: Kupio sam u bauhausu na odjelu Bonsai-a.
Bonsai substrat. Kaže prodavačica da ima malene komadiće stakla?
To nije staklo nego vjerovatno vermikulit ...
prepiši sastav supstrata sa etikite
-
Kaže prodavačica da ima malene komadiće stakla? Evo slike:
(http://i41.tinypic.com/14xdmcj.jpg)
(http://i40.tinypic.com/311nm8y.jpg)
HD ;)
(http://i40.tinypic.com/taomk2.jpg)
Najvjerojatnije kvarcni pjesak , izgleda kao zdrobljeno staklo.
-
Nakon 30 min google prevoditelj :
PH 5,0 do 7,0, N 100-300 mg / l P2O5 100 do 300 mg / l, K2O 100 do 300 mg / l min zapaljiva. 10% čestica iznad 20 mm do 5% elktricka vodljivosti mS.cm-1 max 0,5, max 65% vlage sadržaj. Podloga je izrađena od treseta i gline, pijeska i čestica drobljenog keramitzu, ima modificirane odgovor. je obogaćena s eteričnim hranjivim tvarima i elemenata u tragovima. Sastojci podloga osigurava optimalnu aeraciju korijena loptu. Povećanje udjela poroznog materijala odražava potrebu za granulama strukture supstrata, glinenih opet dobro upravljanje vodom.
-
... godišnji trošimo u okolici Zadra, pa pitanje je može li se tu negde kupiti Pumice ili florepor ??
-
... godišnji trošimo u okolici Zadra, pa pitanje je može li se tu negde kupiti Pumice ili florepor ??
mislim da ne i mi floreopor dobavljamo iz Zg.
-
mislim da ne i mi floreopor dobavljamo iz Zg.
Marija hvala na informaciju
-
Kaže prodavačica da ima malene komadiće stakla? Evo slike:
(http://i41.tinypic.com/14xdmcj.jpg)
(http://i40.tinypic.com/311nm8y.jpg)
HD ;)
(http://i40.tinypic.com/taomk2.jpg)
Najvjerojatnije kvarcni pjesak , izgleda kao zdrobljeno staklo.
I u Riječkom Bauh. vidio ovu mješavinu za Bonsai,šta nitko to nije koristio?
Jurica,ima li u Istri koja agrarija da prodaje treset,tenisit,lipor ili floreopur ? Ili ču morat do ZG. ili do Hoblajevih...?
-
Dali ima kakvih iskustava, kako se ponaša stablo, koje je nakon dvije-tri godine živjelo u modernom supztratu, vrati natrag u zemlju?Npr. zakržljalu ili napol smrnutu mladu maslinu presadit u bonsai supstrat,držat dvije godine i onda vratit u zemlju. Dali bi prelaz u "pravu" zemlju bio preveliki šok i dali bi tako tretirano stablo bilo u prednosti nad kupljenim npr.jednogodišnjim sadnicama?
-
Liapor ja u Istri kupujem u trgovinama sa građevnim materijalom pod imenom LECA i služi kao izolacija u podlogama (to govorim jer će te blijedo gledat kad im rečeš da ćeš u to sadit) i do sad sam ga našao u Rovinju ,Tinjanu i Pazinu .
Bijeli treset sam našao opet u Rovinju i Tinjanu . Vreća treseta 150L cca 120 Kn.
Vreća LECA 50 l od 1-4mm 48kn.
A taj supstrat mi izgleda pre nepropusan , previše treseta, i koliko se sjećam preskupo za moje posude od 10 i više litara.
-
Kaže prodavačica da ima malene komadiće stakla? Evo slike:
(http://i41.tinypic.com/14xdmcj.jpg)
(http://i40.tinypic.com/311nm8y.jpg)
HD ;)
(http://i40.tinypic.com/taomk2.jpg)
Najvjerojatnije kvarcni pjesak , izgleda kao zdrobljeno staklo.
I u Riječkom Bauh. vidio ovu mješavinu za Bonsai,šta nitko to nije koristio?
Jurica,ima li u Istri koja agrarija da prodaje treset,tenisit,lipor ili floreopur ? Ili ču morat do ZG. ili do Hoblajevih...?
Ha! ja ga koristim vec neko vrijeme za svoju sageteriu. Šta reći...to ti je meni k'o obićna zemlja.
-
Sva bitna izjavljujem i objavljujem da sam uspješno pročitala svih 38 stranica, neke ponovila više puta i nisam dobila slom živaca.
Puno toga sam skužila što mi treba za neke moje biljke kojih imam jako puno, sve sam shvatila. Ma pametna sam ja još uvijek, iako mi godine idu.....50 mi je godina tek...
Može se i ponosna sam na samu sebe. Ma imam i ja nekih škola završenih, pa nešto znam, a nešto naučila.
A i nasmijala sam se dobrano u više navrata.
Sve mi je ovo napisano "leglo".
-
Kroz ovu temu smo učili, odnosno kako smo učili tako smo mijenjali mišljenje i pisali nove stvari. Tako da u biti ono što piše na početku teme ne vrijedi - vrijedi sve od otkrića modernih substrata.
Najkraću moguću verziju o supstratima imaš u onom prijevodu Walterovog članku... :mdr:
-
Dali ima kakvih iskustava, kako se ponaša stablo, koje je nakon dvije-tri godine živjelo u modernom supztratu, vrati natrag u zemlju?Npr. zakržljalu ili napol smrnutu mladu maslinu presadit u bonsai supstrat,držat dvije godine i onda vratit u zemlju. Dali bi prelaz u "pravu" zemlju bio preveliki šok i dali bi tako tretirano stablo bilo u prednosti nad kupljenim npr.jednogodišnjim sadnicama?
Jeli tko to radio ?
-
Dali ima kakvih iskustava, kako se ponaša stablo, koje je nakon dvije-tri godine živjelo u modernom supztratu, vrati natrag u zemlju?Npr. zakržljalu ili napol smrnutu mladu maslinu presadit u bonsai supstrat,držat dvije godine i onda vratit u zemlju. Dali bi prelaz u "pravu" zemlju bio preveliki šok i dali bi tako tretirano stablo bilo u prednosti nad kupljenim npr.jednogodišnjim sadnicama?
Jeli tko to radio ?
Biljka bi nastavila rasti u zemlji. Nema tu šoka.
Samo ne znam koja je svrha toga?
-
Dali ima kakvih iskustava, kako se ponaša stablo, koje je nakon dvije-tri godine živjelo u modernom supztratu, vrati natrag u zemlju?Npr. zakržljalu ili napol smrnutu mladu maslinu presadit u bonsai supstrat,držat dvije godine i onda vratit u zemlju. Dali bi prelaz u "pravu" zemlju bio preveliki šok i dali bi tako tretirano stablo bilo u prednosti nad kupljenim npr.jednogodišnjim sadnicama?
Jeli tko to radio ?
Biljka bi nastavila rasti u zemlji. Nema tu šoka.
Samo ne znam koja je svrha toga?
Škužajte na off topic-u,ne tiče se ovog foruma. Htio sam nekako ubrzati oporavak jednogodišnjih maslina koje su prošle zime desetkovali minusi.
-
Bilo kakvo presađivanje je šok za biljku. Ako imaš stablo koje je bolesno ili nije dovoljno zdravo iz nekog razloga, nikako mu ne treba još dodatno šok presađivanja. To ga samo dodatno usporava.
-
: mansa12
Umetanje Citata
... godišnji trošimo u okolici Zadra, pa pitanje je može li se tu negde kupiti Pumice ili florepor ??
U okolici Zadra floreopor ima uzeti u Biogradu N/M u ulici Fra. Lina Pedišića , dućan - Polja Bure , granulacije 4 - 8 mm u pakiranjima od 5 i 15 l. Za pumice mi nije poznato :question:
Zahtjevalo je vrimena pročitati sve ove postove ali i zadovoljstvo je veliko , to je tema koja se nedovoljno obrađuje a bitna je za uzgoj biljaka u posudama , kad se radi o karakteristici supstrata da zadržava vlagu i bude prozračan , prozračnost je bitnija karakteristika za razvoj korjena jer to može biti i korjen problema :hihihi: Uzgoj biljaka u zemlji, vrtu i sl. kao što je već spomenuto ima druge zakonitosti i procese od onog u ograničenom prostoru posude pa su drugačije i načini uzgoja koji su bliži hidroponiji , ja nisam bonsai grower bar ne u tipičnom smislu ali imam 10ak trajnica u posudama i planiram ih na proliće prisaditi u kombinaciju floreopora , kokosovog treseta , lomljenog granita ,zeolita i nešto kore bora što mi je ostalo od lani , nadam se da će im nove čizme odgovarati :hi: Hvala svima na korisnim informacijama kojih tu ima dosta :great:
-
evo da stavim link od firme koja prodaje treset tu kod nas u istri danas slučajno doznao pošto sam prošao pola istre skora u potrazi za njime neznam cjenu jer danas ne rade,u ponedeljak idem u kupovinu imaju više vrsta treseta osim onog stardardnog bjelog pakiranje od 250L koj će mi trajat par godina :happy: evo linka.
http://www.koplast.hr/index.php?option=com_virtuemart&page=shop.browse&category_id=13&Itemid=8 (http://www.koplast.hr/index.php?option=com_virtuemart&page=shop.browse&category_id=13&Itemid=8)
-
samo da javim treset u koplastu 250L košta 150kuna
-
a krivo napišeno 125kuna-250L
-
SVIIIMAA NAA ZNAAANJE!!!
Do ove godine Agrohoblaj je imao distribuciju floreopora za ZG preko g. Starčevića u Sesvetama, no ove godine je g. Starčević otišao u penziju i zatvoreno je dilanje u Sesvetama.
Nova firma koja u ZGu dila Agrohoblajev floreopor koji mi trebamo, a to je lomljeni, granulacije 2-8mm je tvrtka RAVAGO d.o.o.
ovdje ih možete naći:
http://www.ravago.hr/ (http://www.ravago.hr/)
Kontakt osoba je g. Ivan Balija, mob: 091/4635-500
cijena je nekih 42 kn za vreću od 40 litara
ćuss!
L
-
A dobra vijest se nastavlja i za sve dalmatince željne floreopora...
šaljem vam odgovor g. Balije koji kaže:
Poštovani Luka,
Nastavno na naš razgovor telefonom, šaljem Vam kontakt adresu i ime našeg komercijalista u Splitu:
Vinko Karković
vinko.karkovic@ravago.hr
Mob +385 91 4666 709
Fax + 385 21 783 552
Adresa skladišta :Zoranićeva 61 a 21210 SOLIN
pozdravvv! ;)
L
-
Nova firma koja u ZGu dila Agrohoblajev floreopor koji mi trebamo, a to je lomljeni, granulacije 2-8mm je tvrtka RAVAGO d.o.o.
ovdje ih možete naći:
http://www.ravago.hr/ (http://www.ravago.hr/)
Ja bio prošli tjedan, nit su znali kaj je floreopor, nit ko ga proizvodi.... Nakon nekog vremena sa voditeljem maloprodaje uspjeli rješit zagonetku, obići cjelo skladište al smo našli samo nelomljena zrna, zvali AgroHoblaj, ovi obećali isporučit.... Jel to sad provjereno da ima na skladištu?
-
Jučer došla prva pošiljka...nekoliko paleta...ne znam koliko još ima od te prve pošiljke...
ja danas sredio sebi 10 vreća, roba preuzeta... ;)
od sada su oni dileri za ZG a i za Dalmaciju...
danas se opet čuo sa g. Balijom, čovjek zna da nam toga treba i da je ovdje napisana obavjest...
očekuje vaše pozive...
ćuss
L
-
Genijalno!!!
Hvala Luka :great:
Jel' cijena i pakiranje kao u AgroHoblaja?
Pitam zato što je (u vrijeme "prije floreopora") cijena liapora u Zg-u bila 60kn, a u Splitu 80kn :haaaahaaaaa: .... a kad ga trošiš u količina kojima nama treba, to nije zanemariva razlika.
-
Gle, ja sam platio 42kn za vreću od 40 litara...lani je u Sesvetama ista stvar koštala 34, 35kn...ovaj Balija mi veli da nisu dizali maržu na Agrohoblajevu cijenu što znači da je malo poskupilo u odnosu na lani...lik je okej pa ga zvrcni i pitaj...
Ćuss
L
-
Stvarno prekrasno! Gledam neki dan zadnje dvi vreče,a gledaju i one mene...
-
Stvarno prekrasno! Gledam neki dan zadnje dvi vreče,a gledaju i one mene...
mi ih imamo još 5 ....
hvala bogu nema više kupovine par tisuća litara odjednom, tramaka kamionom .... :jupije:
-
A kako da ja dođem do toga?
-
pa dođi ih kupit u Split
-
U Split veliš? Baš si nešto mislim da bih mogla skoknuti do tamo.
Ma bilo je neke priče da će Hoblajevi isporučivati floreopor u jednu trgovinu tu kod mene, al nešto više nisam sigurna u to. Možda, al ko zna kad, negdje u travnju ili kasnije.
Za sad imam liapor, i to je ok.
-
malo je preogromna granulacija na liaporu al za drva u trening posudi je ok pogotovo na večim primjercima. Npr tesko mi je bilo posadit berberis pa sam prosijavao i još nakon toga birao. Bio danas na jankomiru al zakasnio jbg. Rade od od 7do4 pon pet i sub 8 do 14.
-
Ja sam nabavila liapor granulacije 0-4mm, zapravo nisam imala izbora, to jedino sam našla kod nas u MD profilu.
A imam i tenisita, al tu imam svašta, od 0-15 mm, i to bih trebala nekako razvrstati po veličini.
-
to kaj ti imaš je Ok.
-
To je jako sičušno, budi sigurna da si dobro isprala od prašine prije negoli staviš drvo u tu mješavinu. Prašina je loša stvar skori se oko rupa i ne dozvoljava vodi da izađe, tako da nemoj zaborativi ispiati i ispirati i ispirati, pogotovo tenisit. U njemu kad je tako sitan može biti i 20% prašine što je katastrofa. Bilo bi idealno da možeš prosijati sve
-
Tenisit još nisam koristila, samo liapor.
A tenisit ću svakako prosijavati. Kad dođe na red.
-
Ja koristim samo tenisit i prezadovoljan sam :mdr:
Kao sto kaze Don mora se dobro prosejati zbog prasine, ja sam prosejavao kroz komarnik i ostatak ispirao .
-
Molba: negdje je netko nešto pisao o funkciji mikroorganizama u supstratima ! I o nepotrebnosti sterilizacije istog !
Sve sam ja to pročitala, al sam se zeznula što si nisam bilježila one bitne stvari, kao, pamtim ja to, ma da, sad ne znam, dajte help!
-
"Tako da ti ja preporučam da se zaletiš do Žerjavinca, nabaviš tenisita, pomješaš ga sa zemljom za cvijeće 15%/85% i to je to. " Zujim po topicu i tražim di više piše taj sastav ... od svađanja oko funkcije korjena do funkcije pijeska napokon stigoh do nekakvog postotka :yupi:
-
Pozdarav, možete li mi reći mješavinu za rast mog bonsaia imam ih 2 dobivena na poklon, oba imaju 15-20cm. Jako su zanimljivi i mislim se baviti s njima. u jako maloj posudi su pa bi ih presadio. zato me zanima mješavina i hrana za njih. Ako je potrebno navest, uzgajao bi ih u stanu.
-
Marijaaaaa, jel mogu ja odgovoriti , plizzzz ?
-
Pozdarav, možete li mi reći mješavinu za rast mog bonsaia imam ih 2 dobivena na poklon, oba imaju 15-20cm. Jako su zanimljivi i mislim se baviti s njima. u jako maloj posudi su pa bi ih presadio. zato me zanima mješavina i hrana za njih. Ako je potrebno navest, uzgajao bi ih u stanu.
Jesi pročitao cijelu ovu temu?
Ako nisi pročitaj ,puno ćeš naučiti !!! :mdr: :mdr:
-
na početku teme ni mi ništa nismo znali ... baš me zanima na kojoj smo strani teme otkrili moderne supstrate :haaaahaaaaa: :lol:
-
Zapravo je ta teme ispit izdržljivosti za početnike :lol:
Ako je uspije pročitati do kraja i sedam puta preokrene razmišljanje te naposljetku izvuče nešto korisno što je moglo biti objašnjeno u tri rečenice, onda je pravi materijal za bonsaistu :gigle: Kako sadistički od nas :whoot:
-
Marijaaaaa, jel mogu ja odgovoriti , plizzzz ?
ajd, ajd
-
Zapravo je ta teme ispit izdržljivosti za početnike :lol:
Ako je uspije pročitati do kraja i sedam puta preokrene razmišljanje te naposljetku izvuče nešto korisno što je moglo biti objašnjeno u tri rečenice, onda je pravi materijal za bonsaistu :gigle: Kako sadistički od nas :whoot:
Zapravo je najveći problem da tek za 7 godina bavljenja stekneš tri različita mišljenja......
-
Je, ali onda već balansiraš i znaš zašto balansiraš i kako zalijevaš .
Ja sam sad u fazi (peta godina) da bi izbacio sve dodatke, pogotovo zemlju, ma izbacio bi čak i treset i ostavio čistu pumicu pa onda malo češće zalijevao, zbnam da ću na proljeće ipak ubaciti barem treset ali sada mi ide na jetra što mi se supstrat sa bilo kakvim dodacima pomalo betonira pa okopavam ko da imam vrt a ne bonsai :idiot:
-
Ja nikako nemogu izbaciti treset iz jednostavnog razloga što zbog prirode moga posla stignem zalijevat jednom dnevno a za automatsko zalijevanje nemam momentalno para.
-
-pozdrav svima
lijepo od vas koji ste dugo na forumu što nam pomažete i educurate nas,ako se nevaram o modernim substratima poćinje se ozbiljnije pisati oko 20-e str.
-teško je prihvatiti koliko sam malo znao o onom što najviše volim,a pogotovo je teška spoznaja što većinu tih sastojaka gotovo da nemogu nabaviti ,jer praktićno nemam gdje .živim u belišću a nigdje ne putujem pa ako neko zna dali ima koji sastojak za substrate u osijeku nek napiše .
-neću više daviti,hvala vam svima na ovome što radite i niste škrti u prenošenju znanja...
-
U osijeku postoji MB Profil bau centar. U istom takvom zagrebačkom ima floeropora različitih granulacija. To je vrlo dobar proizvod. :great:
-
A zar nije MD-profil ? Ima da u Osijeku i Đakovu. Tražiš Liapor (ili Leca), granulacije 4 mm.Bio je taj dućan i kod nas u VK, pa se tatvorio, al sam ja na vrijeme kupila 3 vreće od 50 L, bit će mi za prvu ruku na proljeće.
-
-hvala puno ,još nađem žrtvu da me odveze pa idemo experimentirati ... :smile:
-
A zar nije MD-profil ? Ima da u Osijeku i Đakovu. Tražiš Liapor (ili Leca), granulacije 4 mm.Bio je taj dućan i kod nas u VK, pa se tatvorio, al sam ja na vrijeme kupila 3 vreće od 50 L, bit će mi za prvu ruku na proljeće.
A mislim stvaaarnooo. Boink. Em krivo napišem ime firme em krivo napišem ime proizvoda, sve pobrkam i još se usuđujem proglasiti se normalnim. Svašta. Sorry totalno sam nekoncentriran, van vremena i prostora
-
Ništa, ništa Don, dešava se, zato sam ja tu ;)
-
Pozdrav svima!
Evo ljudi, nova sam i na forumu i u bonsai-u....
Moje pitanje je, s obzirom da nisam pročitala svih 40ak stranica ove teme, dali negdje postoji mješavina zemlje za bonsai za kupiti? Tipa, Bauhaus ili nešto slično ili bih to sve ja trebala miješati + posude isto (pretpostavljam da njih imaju)? Čisto za početak, da se znam organizirati.
Unaprijed hvala!
-
Zemlja za bonsai postoji ali ne valja i nemoj je kupovati. Ne moraš čitati svih 40 stranica ali zadnje dvije, tri bi mogla/mogao i sve će ti biti jasnije
-
Pozdrav ljudi :smile:
Molim vas jel netko može napisati u kojim omjerima da složim mješavinu ekspandirane gline, smrvljene ekspandirane gline, treseta i zeolita?
:hvalaaa: unaprijed!
-
25/25/25/25 % :mdr:
-
Danke :hihihi:
-
Harrington piše o mačjem pjesku/granulama koje su zapravo pečena glina. Postavljam upravo dva poljska javora u mješavinu tih glinenih kuglica i treseta. Treseta vrlo malo, niti 10 %. Pa da vidimo! Volio bih da se netko tko ima iskustva s sličnim soilmixevima pridruži raspravi. bonsai4mehttp://www.bonsai4me.com/Basics/Basicscatlitter.htm
-
Mačji pjesak, barem onaj koji se kod nas nabavlja, apsolutno nije pogodan jer se nakon nekoliko mjeseci zalijevanja pretvori u tvrdu nepropusnu grudu.
Možda negdje postoji neki drugi od pečene gline kao što kažeš, ja još nisam vidio takav a imam mačku i stalno kupujem taj pjesak
-
He ja sam veterinar po stuci i baš se evo bavim psima i mačkama. Kolegica koja mi radi u Zoo cityju nabavila bu mi pečene kuglice, po mogućnosti taj diatomit glinu. A ovaj običan nikak ne dolazi u obzir. Ima šema kak se i isproba dal je pogodan za bonsai...prvo ga smočiš, pa ga smrzneš itd. Piše Harrington točno u onom članku.
-
Ako je stvarno riječ o pečenim kuglicama, onda super, to prolazi
-
Da malo refresham temu :mdr:
Zadnjih par dana zovem po raznim dućanima u nadi da ću negdje pronaći neke suvisle sastojke supstrata, no u ZG i okolici nema nigjde, tj. uspio pronaći floreopor od Agrohoblaja, u jednom dućanu u Dubravi, što mi je suprotni kraj grada, njihovo radno vrijeme od 7-14, obzirom na moj posao, čini kupnju mission imposible :frown:
Ima li netko netko informaciju, gdje u okolici Zagreba ima kakvog supstrata trenutno?
-
Koliko ti treba vreća? Imam dvije vreće viška, pa mi se javi ako ti to odgovara.
-
Sada sam pogledao film Noah s noah Russell Crowe-om u glavnoj ulozi. Ako netko nije gledao, to je onaj biblijski Noah koji je sagradio barku u nju stavio životinje i spasio ih od potopa.
U njemu se može vidjeti biblijski dokaz o najboljem supstratu.
Ima dakle noah sjeme iz raja i mora posaditi šumu. U što sadi sjeme?
U najmoderniji mogući supstrat. Vulkanska ekspandirana glina granule od 5- 15 mm.
A posljedice? Phuuuu odmah nikne, drugo jutro šuma je bila tu, čim se malo zalilo. Mislim da je to isključivo zbog dobro izabranog supstrata.
Da li je već Noa gajio bonsaie, ne znam, ali s tim sjemenom i tim supstratom, bio bi vrlo uspješan u tome.
Eto, biblijsko uputstvo za bonsaiste :molitva:
osim toga film je živi užas
-
ima li tko iskustva s eruptivnim pijeskom...? nesto sam citao tu po forumu al vec nisam ni siguran valja li ili ne...mogu nabavit u neogranicenim kolicinama (kako cujem nesto zuckasto) ugl bivsa prijateljica iz srednje ima firmu asfalt...i imaju granulacije 04,6-8,8-16,16-32 i to po cijeni kubik 17 € :whoot: obradujte me pozitivnim odgovorom...ako je... spasio sam se ;) :verycool:
-
Sada sam pogledao film Noah s noah Russell Crowe-om u glavnoj ulozi. Ako netko nije gledao, to je onaj biblijski Noah koji je sagradio barku u nju stavio životinje i spasio ih od potopa.
U njemu se može vidjeti biblijski dokaz o najboljem supstratu.
Ima dakle noah sjeme iz raja i mora posaditi šumu. U što sadi sjeme?
U najmoderniji mogući supstrat. Vulkanska ekspandirana glina granule od 5- 15 mm.
A posljedice? Phuuuu odmah nikne, drugo jutro šuma je bila tu, čim se malo zalilo. Mislim da je to isključivo zbog dobro izabranog supstrata.
Da li je već Noa gajio bonsaie, ne znam, ali s tim sjemenom i tim supstratom, bio bi vrlo uspješan u tome.
Eto, biblijsko uputstvo za bonsaiste :molitva:
osim toga film je živi užas
:happy2: :happy2:
eto, skrivene poruke u filmu ... vjerovatno si ti jedini na planeti to primjetio :jezik:
-
ima li tko iskustva s eruptivnim pijeskom...? nesto sam citao tu po forumu al vec nisam ni siguran valja li ili ne...mogu nabavit u neogranicenim kolicinama (kako cujem nesto zuckasto) ugl bivsa prijateljica iz srednje ima firmu asfalt...i imaju granulacije 04,6-8,8-16,16-32 i to po cijeni kubik 17 € :whoot: obradujte me pozitivnim odgovorom...ako je... spasio sam se ;) :verycool:
eruptivni pijesak????
WTF????
:zabezeknut:
-
osjecam se glupo marija jer sam bio kod tebe i andrije i sve si mi potanko objasnila za supstrat međutim...problem ne mogu doci ama bas do nicega osim pljunut u sake :threatening: i mlatit ciglu....pa sam ja citao i citao na forumu i naletim na nekog (zaboravio ssam koga tocno s foruma) i komentar da moze taj eruptivni granulat.... :nails: pss. i to kao provjereno, pa reko da jos jednom provjerim :dunno:
ima li tko iskustva s eruptivnim pijeskom...? nesto sam citao tu po forumu al vec nisam ni siguran valja li ili ne...mogu nabavit u neogranicenim kolicinama (kako cujem nesto zuckasto) ugl bivsa prijateljica iz srednje ima firmu asfalt...i imaju granulacije 04,6-8,8-16,16-32 i to po cijeni kubik 17 € :whoot: obradujte me pozitivnim odgovorom...ako je... spasio sam se ;) :verycool:
eruptivni pijesak????
WTF????
:zabezeknut:
-
Tu je spomenut
http://www.hobibonsai.com/index.php?topic=3572.msg52996#msg52996 (http://www.hobibonsai.com/index.php?topic=3572.msg52996#msg52996)
-
:jupije: eto ga vidis :na:
-
pridjev "eruptivni" odnosi se na stijene magmatskog porijekla i spadaju u najtvrđe, najgušće - najteže "kamenje" (najpoznatiji je granit) i nikako nisu materijal za supstrat. Ovo "eruptivni" možda asocira na vulkanski kamen, pumice, plavučac.... koji je šupljikav i pogodan za bonsai supstrat. Ono čega u BiH sigurno ima je pjesak za mačji WC, nađi neki krupnije granulacije i bez mirišljavih supstanci, poslužit će...
-
može i rabljeni
-
može i rabljeni
uh, taj ima previše "mirišljavih" supstanci :beurk: :mdr:
-
umjesto supstrata za bonsai mačji pijesak, umjesto mačjeg pijeska peleti... meni se već sve ispomiješalo.... :question:
-
pridjev "eruptivni" odnosi se na stijene magmatskog porijekla i spadaju u najtvrđe, najgušće - najteže "kamenje" (najpoznatiji je granit) i nikako nisu materijal za supstrat. Ovo "eruptivni" možda asocira na vulkanski kamen, pumice, plavučac.... koji je šupljikav i pogodan za bonsai supstrat. Ono čega u BiH sigurno ima je pjesak za mačji WC, nađi neki krupnije granulacije i bez mirišljavih supstanci, poslužit će...
Nemoj se zaletit s ovim pijeskom za mačji wc,to se sve pretvara u kaljužu prvim zalijevanjem,valja samo onaj
koji je od dijatomejske zemlje. Teško ga je za pronać,ali ako imaš sreće da naletiš, obično je od danskog proizvođača.
Raspitaj se još po benzinskim pumpama s čime posipaju kad im se prolije ulje ili benzin iz nekog auta. Obično su ta specijalna sredstva isto od dijatomita i jako dobra za bonsai. Naravno ako imaš sreće i ne upotrebljavaju obični šoder.
-
pridjev "eruptivni" odnosi se na stijene magmatskog porijekla i spadaju u najtvrđe, najgušće - najteže "kamenje" (najpoznatiji je granit) i nikako nisu materijal za supstrat. Ovo "eruptivni" možda asocira na vulkanski kamen, pumice, plavučac.... koji je šupljikav i pogodan za bonsai supstrat. Ono čega u BiH sigurno ima je pjesak za mačji WC, nađi neki krupnije granulacije i bez mirišljavih supstanci, poslužit će...
Ja već godinama sadim u granit , dijabaz ... bilo koje druge eruptivne stijene. Granulacija u koju sadim je 2-4 mm i baš ta njegova težina mi odgovara za manje posude da mi ih vjetar ne baca sa postolja.
Nikakvu razliku ja ne primjećujem dali je posađeno u granit ili liapor , stvar funkcionira i to mi je jedino bitno. :mdr:
:whistle: :whistle: A ove godine sam si nabavio Lavu sliči po strukturi na Pomice ali je teži i gle čuda ne pliva kod zalijevanja boja mu je onako neka smeđo crvena i za sad sam zadovoljan. Na tržištu sam našao granulaciju 2-4 mm i 4-8mm cijena 50 kn za 33l.
-
pridjev "eruptivni" odnosi se na stijene magmatskog porijekla i spadaju u najtvrđe, najgušće - najteže "kamenje" (najpoznatiji je granit) i nikako nisu materijal za supstrat. Ovo "eruptivni" možda asocira na vulkanski kamen, pumice, plavučac.... koji je šupljikav i pogodan za bonsai supstrat. Ono čega u BiH sigurno ima je pjesak za mačji WC, nađi neki krupnije granulacije i bez mirišljavih supstanci, poslužit će...
Nemoj se zaletit s ovim pijeskom za mačji wc,to se sve pretvara u kaljužu prvim zalijevanjem,valja samo onaj
koji je od dijatomejske zemlje. Teško ga je za pronać,ali ako imaš sreće da naletiš, obično je od danskog proizvođača.
Raspitaj se još po benzinskim pumpama s čime posipaju kad im se prolije ulje ili benzin iz nekog auta. Obično su ta specijalna sredstva isto od dijatomita i jako dobra za bonsai. Naravno ako imaš sreće i ne upotrebljavaju obični šoder.
Ja sam samo jednom kupio dijatomejsku zemlju koju koriste na benzinskima , mehaničarske radione kad se prolije ulje... jako skupo i treba sve prosijat jer ima i puno sitnoga.
-
Ja već godinama sadim u granit , dijabaz ... bilo koje druge eruptivne stijene. Granulacija u koju sadim je 2-4 mm i baš ta njegova težina mi odgovara za manje posude da mi ih vjetar ne baca sa postolja.
Nikakvu razliku ja ne primjećujem dali je posađeno u granit ili liapor , stvar funkcionira i to mi je jedino bitno. :mdr:
:whistle: :whistle: A ove godine sam si nabavio Lavu sliči po strukturi na Pomice ali je teži i gle čuda ne pliva kod zalijevanja boja mu je onako neka smeđo crvena i za sad sam zadovoljan. Na tržištu sam našao granulaciju 2-4 mm i 4-8mm cijena 50 kn za 33l.
[/quote]
zar granit ista upija ? :question:
-
ima li tko iskustva s eruptivnim pijeskom...? nesto sam citao tu po forumu al vec nisam ni siguran valja li ili ne...mogu nabavit u neogranicenim kolicinama (kako cujem nesto zuckasto) ugl bivsa prijateljica iz srednje ima firmu asfalt...i imaju granulacije 04,6-8,8-16,16-32 i to po cijeni kubik 17 € :whoot: obradujte me pozitivnim odgovorom...ako je... spasio sam se ;) :verycool:
Ako ima 2-4 mm ako ne i6-8 će poslužiti ali tome treba dodat30% bijelog treseta.
-
Ja već godinama sadim u granit , dijabaz ... bilo koje druge eruptivne stijene. Granulacija u koju sadim je 2-4 mm i baš ta njegova težina mi odgovara za manje posude da mi ih vjetar ne baca sa postolja.
Nikakvu razliku ja ne primjećujem dali je posađeno u granit ili liapor , stvar funkcionira i to mi je jedino bitno. :mdr:
:whistle: :whistle: A ove godine sam si nabavio Lavu sliči po strukturi na Pomice ali je teži i gle čuda ne pliva kod zalijevanja boja mu je onako neka smeđo crvena i za sad sam zadovoljan. Na tržištu sam našao granulaciju 2-4 mm i 4-8mm cijena 50 kn za 33l.
zar granit ista upija ? :question:
[/quote]
Ne upija ali zato je tu bijeli treset , nikakvih problema sa nedostatkom vode nećeš imati.
-
Jurice, u Čakovcu su dobili ZEOLIT sitniju i krupniju granulaciju, vreće mislim 20 kg oko 70 kn. Za mješavine...
-
Oh,ne ovaj put neću ništa kupovat da si ženu pretjerano ne izluđujem sa Bonsaiem. :hihihi:
-
Zaključili smo da supstrat treba biti lagan, prozračan, postojan, da upija i zadržava vodu i hranjiva, da ima izolacijska svojstva koja štite korjen od pregrijavanja i smrzavanja.... Po nabrojanom granit, dijabaz...i sl.. mi ne spada u supstrate... 30 % treseta u bilo čemu stvorit će uvjete za život...
-
Zaključili smo da supstrat treba biti lagan, prozračan, postojan, da upija i zadržava vodu i hranjiva, da ima izolacijska svojstva koja štite korjen od pregrijavanja i smrzavanja.... Po nabrojanom granit, dijabaz...i sl.. mi ne spada u supstrate... 30 % treseta u bilo čemu stvorit će uvjete za život...
Evo konačno sam u bih našao tenisit...valjda ću napravit jednu veću nabavku i ići na sigurno ;)
-
Za sve iz BiH a i vama dusmanima iz hr :na: ...kontaktirao sam jednu firmu iz Brčkog koja proizvodi tenisit svih granulacija i ugl svi iz BiH uzimaju od njih za teniske terene. jedna tona tenisita je 120 km (480kn). voljan mi je ustupiti i manju količinu dakle pola tone :jupi: e sad on radi granulacije od 0 do koliko treba. Jedina mana je sto ne moze tipa od 2-6 nego od 0-6 pa bi ja sebi morao prosijavat. sta kazete vi oldtimeri bonsai majstori :ludilo:
-
Ako ti je granulacija od 0 to znači da će biti masu prašine .... pa ćeš morat sam prosijavat.
Ali ako nema boljeg i ovo je super.
-
svako proljeće teniski klubovi čiste i ravnaju terene i njima odgovara sitnija granulacija radi ravnanja terena ,e tu onda nastupam i pokupim ono što oni odbacuju(krupnije)na licu mjesta prosijem i nosim doma ono od 2-8 mm .i ove godine očekujem da me pozovu kad budu radili,pa da si dovućem jedno 100-200 l da se nađe .
probaj i ti tako ,ja ga prije upotrebe držim u kantama s vodom po dva dana onda ga procjedim i mješam sa tresetom i to je to.
-
najbolje uzet 0-6 pa prosijat ovo ispod 2 :zamisljen: ???
-
Naletio na ovo, pa za info ,ako kome treba
http://www.mineralpromet.hr/klinoland.php (http://www.mineralpromet.hr/klinoland.php)
-
malo mojih razmišljanja o supstratima za međimurje na blogu.... :dipl:
-
malo mojih razmišljanja o supstratima za međimurje na blogu.... :dipl:
Adriane jel mogu da te pitam, cesto pominjesh zemlja <ilovaca>, shta je to...glina? kupuje se ili u prirodi se nage? Ja bi probo yamadori Alepo bor posaditi u nju, ne u posudu a onako kako ti sadish u dvor...mozda prezivi koji :question:
-
Ilovica ti je nešto teže glineno tlo koje se nalazi na niskim obroncima, a u okolicama se često nalaze ciglane za izradu cigli. 50% gornjeg međimurja je ilovasti obronačni pseudoglej. Da se lijepo razmrviti kad nije presuha i pomiješati sa pijeskom kojeg opet imam kolko želim na rijeci Dravi. U biti se teksture tla i kreću od teške ilovače, ilovače, pjeskovite iovače, ilovaste pjeskulje, pijseka.... zapravo je neobično kad shvatimo koliko sam pijesak ili ilovasta pjeskulja može dobro držati vodu, a ujedno biti i lijepo propusna za manje posude i ljetna hlađenja...
-
malo mojih razmišljanja o supstratima za međimurje na blogu.... :dipl:
Pročitao sam članak na blogu, pa sam uočio da si najmanje spominjao liapor. Ja sam ga testirao
njega i mješavinu zeolit-pumice. Dva plastična lonca puna supstrata na ljetnoj pržioni.
Mjerio temperature. Liaporu treba jedno 3 sata da dostigne temp zeolite-pumice,ako je uopće i dostigne. Naglo hlađenje, čitaj natapanje puno brže ohladi liapor. I još uz to duže drži vodu.
Sad apsolutne brojke ovise o točnosti instrumenta,ali razlika na skali je jasna. Isto tako vlažnost,
vodio sam se osjećajem opipa, jednostavno je li se supstrat lijepi za ruke ili ne.
Stoga mislim da ti je liapor rješenje za bjelogoricu. Šta se tiče ovo malo borića šta imam preporodili su se u zeolit i pumice mixu tako da njih rješavam ljeti debelom 'ladovinom.
Ograđujem se u testu nisu korištene biljke bilo koje vrste :mdr:
Poslano sa moje NOKIA LUMIA koristeći obje ruke.
-
Da, vi južnije trebate više propusnih od nas na sjeveru. Ja pod sve borove stavljam podlogu pumica + zeolit, tam gdje se razvije cirkularno.
-
Ako uzmemo da je voda sacinjena od dva atoma vodonika i jednog kiseonika,onda se odgovor sam po sebi namece !?! Da,i korijen uzima kisik kroz zalijevanje !Pooozz.
-
Evo več sam pročitao sve o zemlji. Imam nekoliko javora i juniperusa spremnih za presadživane u prolječe. Kupio sam Pomice, Lapillo i Zeolit ( ima i belog teseta).
Danas sam prosijao sve uredno po granulaciji od 2mm (4-6mm, 6-8, 8-10, 10-12...) pa ,e sad zanima kakvu granulaciju koristite?
Vidim, da ovde svi koriste beli treset, a u stranoj literaturi se puno koristi borova kora. Šta je razlog da se koristi beli treset?
Hvala na odgovorima.
Poz iz Slovenije
-
Sastav suptrata ima komponente koje imaju razlićitu svrhu. Supstrat mora omogućiti propusnost kako se voda ne bi zadržavala, mora omogućiti protok plinova, ali istovremeno mora imati i sposobnost zadržavanja vlage. Različiti miksevi imaju i razuličite PH vrijednosti što je također važan faktor. Organske tvari utječu na ph, ali i na retenciju vlage. Organske tvari se mogu raspadati, pa to stvara mulj i narušava propusnost siupstrata, a može biti pogodno i za razvoj neželjenih mikroorganizama itd. Dakle sve što zamisliš. Bijeli treset je kao organski materijal prilično otporan na truljenje, i na razvoj bakterija, a istovremeno ima bolju moć zadržavanja određenog dijela vlage od neorganskih tvarti poput floreopora, pomica, itd.
Ovo je vrlo grubi prikaz situacije, ali nadam se da si shvatio poantu.
-
:) hvala na odgovoru