Dobrodošli, Gost. Prijavite se ili registrirajte. Propustili ste aktivacijski email?

Autor Tema: O građi korijena  (Posjeta: 6417 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline helleborus

O građi korijena
« : 23-10-2008, 12:42:11 »
O GRAĐI KORIJENA HRASTA

Ne znam jeste li znali... malo sam kopala ko nekim knjigama i došla do zanimljivih podataka koji se odnose na hrast lužnjak i hrast kitnjak. Naime, svi znamo da oba imaju korijen sa žilom srčanicom. Uvijek je to bio glavni problem kod vađenja jer bi hrast najčešće 'krepao' jer mu oštetimo tu žilu. Najnoviji podatak koji sam pronašla je da se tijekom rasta korijenski sustav može promijeniti. Tako je za ova dva hrasta nakon starosti 40-50 godina žila srčanica gubi, te korijenska mreža poprima čupav oblik. To je oblik kod kojeg iz jednog čvora, izlazi mnogobrojno postrano korijenje koje može rsati vodoravno ili koso u dubinu.

Ovo govori u prilog vađenja što starijeg drveća kod hrastova (ukoliko nam je cilj, a je, da biljka preživi šok vađenja)

....hrast lužnjak najčešće tvor korijensku mrežu sa žilom srčanicom koja se u razvojnom stadiju letvika gubi...

Letvik je stadij prosječnog prsnog promjera 7-15 cm. (prsni promjer je promjer koji se mjeri na deblu 130cm od razine tla).

Offline helleborus

Odg: O građi korijena
« Odgovori #1 : 23-10-2008, 13:28:47 »
Ovo nam je sad bilo dosta aktualno pa nije na odmet napisati nešto...

O KORIJENJU DRVEĆA OPĆENITO:

Postoje tri oblika:
1. čupavi korijenski sustav- mnogostruko postrano korijenje izlazi iz jednog čvora te prorasta vodoravno i koso u tlo. Takav korijen imaju ariši, bukve, grabovi, lipa, breza, crna joha.Koso korijenje prodire u dubinu tla, dok ovo vodoravno ostaje na površini. Dubina tla znači dublje od 40cm

2. korijen s žilom srčanicom: to znamo da ide srčanicaokomito u dubinu,a osim tog korijena boljke imaju i bočno korjenje koje se pruža bočno, vodoravno u gornjem sloju tla. Takav korijen imaju hrast lužnjak i kitnjak, crveni hrast, brijestovi. Često uz srčanicu okomito rastu i pasrčanice koje su nešto kraće ali isto rastu okomito u tlo.

3. plitki ponirući korijenski sustav s ponirućim korijenjem- to je ono što nas zanima kod smreka i borova (ne znam za mugo). To je korijen koji ima jake vodoravne korijene koji se šire zrakasto u gornjem sloju tla (do 40cm dubine), a iz ovog vodoravnog korijena raste poniruće korijenje. Takvo korijenje se pruža okomito ili koso u dubinu tla. Imaju ga obična smreka, obični jasen, poljski jasen, topole, obični bor.


Obična smreka zauzima površinski sloj tla.

Jela prodire srčanicom u najdublje slojeve tla.

Bukva zauzima čupavim korijenjem srednji položaj u tlu.

Zato ove biljke mogu rasti zajedno u šumi jer između ostalog nema korijenske kompeticije.