Dobrodošli, Gost. Prijavite se ili registrirajte. Propustili ste aktivacijski email?

Autor Tema: Ožegotine na bjelograbu  (Posjeta: 46883 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Goran

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #30 : 06-07-2012, 00:40:55 »
Što mislite ima li kakve veze temp vode kod takvog zaljevanja . Jer mislim da nije isto špricati biljku mrzlom vodom iz bunara 15 st.C koja je puno hladnija od vode iz vodovoda 23 st.C ili odstajalom negdje u hladu 28st.C . Je li moguće da biljka zbog mrzle vode dobije nekakav šok pa da se to rezultira također na neki način po listovima ili također uzrokuje pojavu nekih gljivica . Čisto laičko razmišljanje jer mislim da ni nama nije isto da li se istuširamo onako ugrijani sa mrzlom , umjereno hladnom ili mlakom vodom .

Offline gal

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #31 : 06-07-2012, 07:49:32 »
...ja se ne zamaram više, lišće će otpast, izrast će novo... preporućam bukvu ili drijen te dvije vrste imaju besprijekorno lišće   :mdr:

Offline Vjeran

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #32 : 20-07-2012, 08:06:09 »
Prošle godine sam drva stalno zalijevao po Walterovoj šemi-  Nijagara slapovi po cijelom drvetu, i to predvečer....Negdje krajem 7. mjeseca-početkom 8 sam uočio iste hrđe i palež, crnjenje novih mladih izbojaka (pretvaranje u pepeo)...Neki primjerci koji su bili potpuno zdravi (klenovi) dobili su po lišću gljivice i trebalo mi je dosta dugo da to izliječim....
To sam si u to vrijeme objasnio možda pretjeranim zalijevanjem po krošnji, jako sunce i bla bla...
Ove sezone zalijevam samo korijen (posudu), krošnju uopće ne diram- grabovi su mi zdravi, međutim gotovo na svim drvima vađenima ovog proljeća ista priča, pogotovo kod mlađih izbojaka....List počne crniti sa strane i isto dobiva to metalik smeće po sebi. Prskanja i ostali pothvati polako rade svoje...
Inače, vrlo blizu mene je šuma pa me počela proganjat misao da nije ni čudo da su mi drva tolko često bolesna...Tak mi veli i Radovan.
Čak i na bukvi, izvađenoj ove godine, za koju Gal veli da ima besprijekorno lišće, događa se ista stvar...
Na brezi sam folijarnim gnojivom spalio  (kombinacija s direktnim suncem) lišće iako sam joj manju koncentraciju istog dao pred večer, lišće je počelo žutiti i otpadati, breza je stagnirala....Nakon još jačeg gnojenja i zalijevanja, te uklanjanja bolesnih listova, vrlo brzo je počela pupat ko luda...
 :zalijevanje:
Navek zgine onaj ki živi pošteno

Offline DonQuijote

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #33 : 20-07-2012, 08:23:40 »
Ovo prvo što si opisao mogla bi biti obična pepelnica. To što ju je prošle godine bilo a ove je nema, ne bi dovodio u vezu sa zalijevanjem iako se ona širi kad je vlažno vrijeme. Ova godina je takva, pepelnice nema ni na grožđu koje je najosjetljvije i na kojemu se prvo pojavi

Offline Vjeran

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #34 : 20-07-2012, 08:45:53 »
Ovo prvo što si opisao mogla bi biti obična pepelnica. To što ju je prošle godine bilo a ove je nema, ne bi dovodio u vezu sa zalijevanjem iako se ona širi kad je vlažno vrijeme.
Prošle godine mi je puknula po prvi put po grabovima i to poprilično. Ove godine su stari primjerci čisti a neki i na istom mjestu kao i primjerci vađeni ovog proljeća- Stari su zdravi "ko dren" a mladi bolesni....
S vremenom budu oni očvrsnuli kak i sve ostalo u prirodi.... :great:
Navek zgine onaj ki živi pošteno

Offline Adrian

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #35 : 20-07-2012, 14:32:48 »
 ... međutim gotovo na svim drvima vađenima ovog proljeća ista priča, pogotovo kod mlađih izbojaka....List počne crniti sa strane i isto dobiva to metalik smeće po sebi. Prskanja i ostali pothvati polako rade svoje...

Ja bi se sad opet osvrnuo na ono što su rekli Gal i Seba. Ovogodišnji možda još nemaju toliko razvijen korijenov sistem u odnosu na lisnu površinu, a kako su u liadrainu, koji brzo isuši na vjetru i vrućinama, rubne opržotine listova mogu lako biti od isušivanja na vrućini i toplome vjetru.

Meni se to desilo jedino na grabu koji je vađen ovog proljeća i to dosta kasno, kad je već krenuo. Inače ja i dalje polijevam sva drva poprijeko, kao i uvijek, ali baš izbjegavam najvrućiji dio dana.

Offline Marija

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #36 : 21-06-2013, 16:23:24 »
Prošle godine sam imao sličan problem sa ožegotinama listova (večinom na grabovima nešto na glogu i malo na bukvi) kao i vi, ove godine mi se problem ponavlja, znam da je bunarska voda bila zatrovana (previše nečega) a nemrem naći gdje ste o tome pisali. Ja koristim vodovodnu vodu, izvor je u šumi na brdu daleko od naselja pa bi voda morala biti OK. Rubovi listova prek noći postanu popareni ko da sam ih umoćio u vrelu vodu i onda za dan dva pocrne i osuše se da ih možeš prstima mrviti. Bolest nije - triput tretirao sa dva različita sistematika + jedno preventivnim bakrom. Problem je samo na drvima u plitkoj keramici. Prekopao sam svu dostupnu literaturu, izgleda najsličnije nedostatku kalija, dodao sam Hascon koji ima puno kalija no situacija je poslije bila još gora, konkretno ove godine problem samo na jednom grabu, stavio ga natrag u trening pot, i napravio defolijaciju jer je lišće počelo samo otpadati. Sad mi se stvar počinje ponavljati na još jednom grabu u plitkoj keramici, jel imate ideji kaj bi moglo biti, jel bi moglo biti do zagušenosti korjena ili možda pregnjojavanje (svaka dva tjedna mineralno - (od substrala sa guanom do baumarket jeftinih gnjojiva ali svi sa mikroelementima), između folijarno (drin, protifert, folifertil, organsko plantela + željezo).... DAkle ničega nebi trebalo nedostajati... Kako glupa situacija, imam gotovo drvo i sad nakon desetak godina neznam ga održati na životu  :loco:


Evo mislim da je zanimljiva tema, pa kopiram s pp-a.

Naš problem s ožegotinama je bio na svom listopadnom drveću, a ne samo na grabovima. Događao se problem sa drvećem koje je skroz na suncu i koje je u hladovini, u posudama i u drvenim kašetama. Prvo smo mislili da je do sunca, pa smo napravili sjenilo, a problem je ostao i sljedeće godine, pa smo mislili da je do prihrane, pa smo je sljedeće godine promijenili i smanjili, a problem je ostao, pa smo sumnjali na gljivično, tretirali ali ništa.... isšli smo do prirode usred ljeta i pregledavali grabove u periodu velikih vrućina bez kiše, ne bi li našli ožegotine - ali ne, grabovi u prirodi su izgledali znatno zdraviji nego naši paženi u vrtu ....
Budući da koristimo Walteru metodu prihrane (čak istu vrstu i proizvođača) i substrat s njim smo se konzultirali, ne bi li skužili u čemu je razlika i tako detektirali problem. Zadnje na listi naših sumnji je bila voda. Mi koristimo bunarsku iz bunara na zemlji. Odnijeli smo je analizu gdje je utvrđeno da voda ima previše soli (ne misli se na morsku, već su soli svi otopljeni elementi). Nitrati su nama bili 18 nečega po litri a čini mi se da je dozvoljena gornja granica do 5 (prema utvrđenim parametrima za vodu za navodnjavanje). Isto taka električna vodljivost vode je zbog soli prevelika. Odmah nakon što smo posumnjali na vodu prebacili smo se na vodovodnu vodu. To je bilo u 7. mjesecu lani. Biljke su pokazivale znakove oporavka, ali potrebna je cijela sezona rasta da nakon promijenjenih uvjeta testirate jel ima promjene.
Od ove sezone nastavljamo s vodovodnom vodom a da ništa drugo nismo mijenjali (prihrana, položaj i sl.).
Biljke su startale nikad snažnije, mjesec dana ranije nego lani smo trebali počet skidat žicu i orezivat. Ožeglina nema, tek na nekoliko stabala na nekim grančicama - minimalno. Pretpostavljamo da je to zbog snažne prihrane. Smatramo da su sve ožeglije ovog tipa (pa i u Galovom slučaju) zbog viška soli. Ono što smo još uveli je obavezno jako ispiranje supstrata sutradan nakon prihrane, ili čak oba dana nakon prihrane. To prije nismo radili.

Sedmi mjesec je uvijek bio najkritičniji, neka on još prođe, pa ćemo biti sigurni da smo problem riješili.

Zašto su soli problem? Soli poput spužve upijaju vodu iz korijena i stvaraju dehidraciju  a na jakim vrućinama ljeti u suhoj mediteranskoj klimi to je još snažnije.... a posebno u plitkim posudama...

Kad se pojavi ovako neki problem, spaljeni list se ne može obnovit, može se jedino sačekat kraj sezone, pa dogodine krenut testirat nakon što učiniš jednu promjenu, od početka sezone rasta. Nama su trebale godine da skužimo u čemu je problem, baš zbog toga jer je proces dobivanja povratne informacije od biljke spor. Treba eliminirat jedno po jedno.

Pozdrav, Marija
https://meledabonsai.com/ | Meleda Bonsai

Offline Adrian

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #37 : 21-06-2013, 19:34:22 »
Opet da dodam. Dva graba kojima sam u rano proljeće jako skratio korijen zbog sadnje u bonsai posudu duuugo su čekali zatopljenje da krenu i sa nadzemnim rastom, a i sa rastom korijenja. Sad su se odjednom našli opet na 33-35°C već 5. dan. Količina apsorpcijskog korijenjakoja je u tom kratkom periodu narasla, je premala za ovakvu potrebu transpiracije i nije čudo da su već trećeg dana ovih žega dobili ožegotine.

Offline alexhor

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #38 : 21-06-2013, 22:15:43 »
Količina apsorpcijskog korijenjakoja je u tom kratkom periodu narasla, je premala za ovakvu potrebu transpiracije i nije čudo da su već trećeg dana ovih žega dobili ožegotine.
Ima logike, ali vjerujem da i ovo sa solim isto ima logike.

Offline Marija

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #39 : 22-06-2013, 08:21:14 »
Ovo kod Adriana i kod nas se ne može uspoređivat. To su dva odvojena slučaja, svaki sa svojim razlozima.
Pozdrav, Marija
https://meledabonsai.com/ | Meleda Bonsai

Offline DonQuijote

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #40 : 22-06-2013, 18:22:27 »
Takve ožegotine sam imao na svim svojim grabovima dok nisam napravio sjenilo. Druge godine samo na jednom i to onom kojega je  kasno poslijepodne lovilo sunce.
Od kako su u sjeni od 80% ni traga ožegotinama. Voda uvijek ista, iz vodovoda :dunno:

Offline Marija

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #41 : 22-06-2013, 21:20:02 »
Ne postoji samo jedna vrsta ožegotina, treba pažljivo promatrati list.
Ovaj naš slučaj kad dođe do toksičnosti u listu karakterizira rubna ožegotina lista - cijeli list je po rubu zagoren.
Ožegotina od sunca izgleda drukčije.
Pozdrav, Marija
https://meledabonsai.com/ | Meleda Bonsai

Offline Hrvat

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #42 : 23-06-2013, 07:52:35 »
et Mare prije par godina san ti lipo reka da analiziras vodu iz vodovoda i pogotovo onu iz bunara ili busotine haaa,nisi mi virovala.taj problem znaci vodu iz vodovoda tretitan sa Ph- ista tekucina ili prasak koji se upotrebljava za plivacke bazene.u muzeju smo ugradili automatski ubrizgavac te tekucine i biljke su kao preporodjene iako je vlasnik muzeja bio skeptican ja sam predlozija da cu platiti sav matrijal ako nije zadovoljan rezultatom.jos mi ostaje tezi zadatak da ga obrlatin da ne sprica drva po liscu ali doci cu i sa tim na kraj jednog lipog dana.ajde kad sam vec tu pa onda mogu nadodati i to da vise ne hranimo drva sa gnjojivima nego sa Glucose anhydre 5g za litru vode i za smolce pravi domaci med 2g za 10 litara vode,ma gospe mi pucaju od radosti :yupi:
astalavista
nije vazno gledadi,vec vidjeti

Offline DonQuijote

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #43 : 23-06-2013, 15:50:00 »
et Mare prije par godina san ti lipo reka da analiziras vodu iz vodovoda i pogotovo onu iz bunara ili busotine haaa,nisi mi virovala.taj problem znaci vodu iz vodovoda tretitan sa Ph- ista tekucina ili prasak koji se upotrebljava za plivacke bazene.u muzeju smo ugradili automatski ubrizgavac te tekucine i biljke su kao preporodjene iako je vlasnik muzeja bio skeptican ja sam predlozija da cu platiti sav matrijal ako nije zadovoljan rezultatom.jos mi ostaje tezi zadatak da ga obrlatin da ne sprica drva po liscu ali doci cu i sa tim na kraj jednog lipog dana.ajde kad sam vec tu pa onda mogu nadodati i to da vise ne hranimo drva sa gnjojivima nego sa Glucose anhydre 5g za litru vode i za smolce pravi domaci med 2g za 10 litara vode,ma gospe mi pucaju od radosti :yupi:
astalavista

Šećer i med, to se zove slatki život  :gigle:

Što kažu muhe i pčele na takav nači prihrane? Jel opsjedaju drva ili ne primjećuju?

Offline Hrvat

Odg: Ožegotine na bjelograbu
« Odgovori #44 : 23-06-2013, 18:05:36 »
izgleda stvarno sladji njima i meni,pogotovo nema vise malih musica,comaraca itd ;).
onda da utvrdite sami potrazite na internetu U STO PRETVARAJU MICORIZE (SPECIFICNE SVAKA ZA SVOJU VRSTU STABLA) razna gnojiva i minerale prije nego ih absorbira drvo?????????????????????????? :zamisljen:.
astalavista
nije vazno gledadi,vec vidjeti