Dobrodošli, Gost. Prijavite se ili registrirajte. Propustili ste aktivacijski email?

Autor Tema: Sve o zemlji / mješavini  (Posjeta: 353684 )

0 Članova i 2 Gostiju pregledava ovu temu.

Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #150 : 05-02-2008, 12:41:55 »
Jel ste to donjeli odluku da izbacite humusnu zemlju i udio nje zamijenite tresetom?

Nikada nismo ni koristili humus, nego treset!

Nakon ovolko rasprave, postaje upitno kaj se u trgovinama kupuje pod nazivom treset.
Za mene je jedini treset do sada bio pakiran jedino u bale od 300 L i prodavao ga je Zrinjevac, sad imam novog dobavljaća i biram finoću i kiselost. Ono što sam viđao po trgovinama nije ni blizu tresetu. Bilo bi dobro da pofotkate tu sirovinu koja je deklarirana kao treset.

Offline Marija

Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #151 : 05-02-2008, 12:54:20 »
Slažem se s tobom .... ima ga različitih kvaliteta, a ja bih po mogućnosti nabavila najbolje za svoje yamadorije.
Kako sam shvalita ne smije izgledati kao prašina. Naravno treba paziti na kiselost.
Pozdrav, Marija
https://meledabonsai.com/ | Meleda Bonsai

Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #152 : 05-02-2008, 13:08:27 »
Evo službene objave "mog" dobavljača treseta...

TRESET

PRODAJA I DOVOZ TRESETA
(crnog i bijelog)

Općenito o tresetu:
Sastoji se od manje ili više raspadnutih mahovina iz roda Sphagnum. Prema stupnju raspadnutosti i količini hranjiva dijeli se na crni i bijeli.

Bijeli
- pakovanje u vrećama od 170 litara komprimiranog treseta.
Karakterizira ga velika moć upijanja, 10-15 puta veća od vlastite težine suhog.

Također ima i visoku kiselost koja se kreće pH 3,5-4,2. Najčešće se primjenjuje za uzgoj crnogorice i drugih acidofilnih biljaka (Azalea, Rododendron, idr.).

Bijeli treset je posve organskog sastava i sadrži tek tragove hranjivih mineralnih tvari, pa se pozitivno djelovanje bijelog treseta bez hranjiva sastoji u poboljšanju vodnog režima, zračne propusnosti tla i zakiseljavanja alkalnih zemljišta, za koju namjenu ga i mi koristimo u svojim proizvodima.

Crni
Dovoz i prodaja u rasutom stanju od 30 do 40 metara kubnih po pošiljci, ovisno o vlažnosti (težini).

Crni treset u svom sastavu posjeduje veće količine mineralnih tvari koje su pogodne za rast biljaka.

Kiselost mu se kreće pH 6, 5-7, 2 tako da je i po tom svojstvu pogodan za uzgoj većine biljaka kojima odgovara neutralna ili slabo alkalna reakcija.

Mi ga u svojoj proizvodnji koristimo kao bazu za izradu namjenskih supstrata.


Boldani dio je službena izjava, usmeno je to u biti malo treseta i puno svega pa i ugljene prašine zbog boje.

Još neki proizvodi u ponudi...


HUMOVIT
Hunus-komplex- pH 6,0-7,0

Kompleksna miješana zemlja za sobne, balkonske i ostale ukrasne biljke.

Izrađena je po isprobanom receptu od prirodnog organskog gnojiva, treseta i ostalih dodataka potrebnih za rast sobnog i balkonskog bilja, vinove loze, te ostalog ukrasnog bilja.

Humus-komplex je primjeran za većinu ukrasnih biljki.

Humus-komplex je tako pripremljena mješavina organskog gnojiva, hranjivih materijala i drugih dodataka, u prvom redu regulatora vlage, da je moguća sadnja sobnog i balkonskog bilja bez dodavanja ikakvih drugih dodataka.

Mješavina humus-komplex-a sadrži najmanje 50% prirodnog organskog gnojiva i drugih dodataka potrebnih za rast i razvoj navedenog bilja.

Humus-komplex je izvanredno efektan ukoliko njime želimo poboljšati zemlju u vrtovima (baštama) i zemlju za ukrasne travnjake.

Na 1 metar kvadratni utrošimo 10-15 litara
humus - kompleks-a.

Za uzgoj biljaka koje zahtjevaju kiselije tlo (crnogorica i dr.) preporuća se dodavanje kiselog gnojiva ili bijelog treseta (pH 3,5-4,2).


********************************************************

GLISNJAK / LUMBRIKAL
PRIRODNO EKOLOŠKO GNOJIVO

Glistal ( lumbrihumus) je visokovrijedno organsko gnojivo, dobiveno iz stajskog gnoja radom crvenih kalifornijskih glista.

Mrvičave je strukture, tamne boje i bez mirisa.

Prošavši kroz organizam glista organski se otpaci razlažu na osnovne elemente koje biljke mogu direktno usvojiti.

Prednost je glistala u odnosu na ostale vrste gnojiva u pozitivnom djelovanju na biljke kroz bioregulativno djelovanje humificirane organske tvari., prehrambeno djelovanje i mikro i makroelemenata i meliorativno djelovanje mikroorganizama na tlo.

Glistal je zbog povoljnog djelovanja nezamjenjiv u uzgoju zdravih biljaka i proizvodnji visoko vrijedne hrane.

Uporabom glistala zaustavlja se degeneracija tla i vraća mu se mikrobiološka kvaliteta.

Gnojenje glistalom je investicija u iduće godine, zbog produženog djelovanja na tlo.

Biljke iz glistala koriste skoro 100% hranjivih tvari, odnosno, ovo gnojivo ima sve što je biljci potrebno.

Glistal ubrzava pravilnu razmjenu tvari u biljkama, razgranjuje korijen i potiče prehranu biljaka u nepovoljnim uvjetima- omogučuje maksimalno korištenje hranjivih tvari iz tla.

Predsjetveno gnojenje glistalom osigurava ravnomjerno nicanje i inicijalni rast svih uzgajanih biljaka.

Uporabom glistala stimulira se rast i razgranatost biljaka. On značajno povećava rodnost poljodjelskih usjeva. Plodovi ranije zore, ljepšeg su izgleda i ukusa, bolje kvalitete, zdraviji su i sadrže veći postotak vitamina.

Glistal ima široku primjenu: koristi se kao sastavni dio supstrata za proizvodnju sadnica. Idealna je komponenta supstrata za ožiljavanje sadnica i rast hortikulturnih biljaka.

U poljodjelstvu i povrtlarstvu služi kao osnovno i startno gnojivo u proljeće, a u prehrani voćki i vonove loze kao osnovno gnojivo, kao i za prehranjivanje tokom vegetacije.


Uporaba glistala

Budući da je koncentracija hranjivih tvari u glistalu puno veća od optimalne, ovo gnojivo kao čisti supstrat nije pogodno za uzgoj biljaka.

Mora se miješati s drugim dodacima, najčešče sa zemljom, tresetom ili pijeskom. Najbolji su rezultati dobiveni kada je odnos zemlje i glistala 10:1.

Prema istraživanjima u ratarstvu, količina glistala od oko 2000 kg/ha u potpunosti može zamijeniti gnojenje mineralnim gnojivima.

Veće mogučnosti i opravdanost ulaganja postoje pri uzgoju povrća i cvijeća, kako na otvorenom tako, tako i u plastenicima i staklenicima.

U proizvodnji rasada treba razbacati 300 g humusa na 1 m te promješati (ugrabljati), zatim posijati sjeme i to sve obilno zaliti.

Kada biljke stasaju za presađivanje, u iskopane jamice sipati 50-100g humusa. Da pri presađivanju voćki ili ukrasnog drveća nebi nastao šok, na dno jamice stavlja se 100-300g humusa, a žile sadnice namoće u pripravljenu kašu (dio humusa i vode).

Primjena humusa glista pri sadnji cjepova vinove loze bio je predmet ozbiljnog znanstvenog istraživanja.

Ostvareni su vidno bolji rezultati u odnosu na primjenu ostalih gnojiva. Loza je posađena uporabom svega 500 g glistala po sadnom mjestu, neposredno uz korijen.

Postignut je vrlo veliki postotak prijema cjepova. Izražen je i izvanredan vegetativni potencijal cjepova.

To se vidi u dosad nezabilježenom rastu mladica i posebno zelenoj boji listova, koja se bitno razlikuje od boje listova na parcelama na kojima je korišten stajnjak.

Dvogodišnji rezultati pokazuju da je prosječno povečanje prinosa u odnosu na kontrolnu varijantu iznosilo 162%.

Izuzetno osjetljive biljke presađuju se tako da se 10-20 dana prije presađivanja zaliju otopinom 250g humusa i 5 litara vode po 1m.

Daljnji postupak je isti kao kod sadnje rasada. Kod ratarskih biljaka ( kukuruz, pšenica itd.) razbacuje se humus neposredno prije sjetve, za vrijeme ili neposredno nakon sjetve.

Za ubrzavanje sazrijevanja i povećanje prinosa povrtlarskih kultura, naročito kod rajčice (paradajza), i drugih biljaka čiji se plodovi beru, u više se navrata dodaje humus.

Umjetne livade i travnjaci postižu najbolje rezultate i izgled ako se 60-90 g humusa razbaca na 1m jednom ili više puta godišnje, odnosno poslije svakog košenja.

Efikasnost se povećava ako se humus razbaca prije kiše. Za ukrasne biljke u cvjetnim posudama najbolje je napraviti mješavinu zemlje i humusa. Zemlji se dodaje 10-20% humusa.

Već presađene biljke treba zalijevati otopinom vode i humusa svakih 20-25 dana.

Lončanice se mogu prihranjivati kroz cijelu godinu dodavanjem do 5% volumena posude (1-2 jušne žlice za lončić promjera 12 cm ili odgovarajuća količina za veće posude). U posudi ukloniti jedan sloj zemlje da se vidi korijen, zatim ravnomjerno nasuti glistal, prekriti zemljom i zalijevati prema potrebi.

Kod presađivanja se na litru treseta "zemlje za cviječe" dodaje do 0,1 litre humusa. Za uzgoj presadnica cvijeća i povrća ne treba dodavati više od 1-2 žlice humusa na 1 litru pjeskovito-tresetne smjese.

Prilikom presađivanja presadnica stavlja se u svaku jamicu 0,5 dl humusa, neposredno uz korijen.

Ovaj humus kalifornijskih glista proizveden je u strogo kontroliranim proizvodnim ekološkim uvjetima iz kvalitetnog stajskog gnojiva radom glista, pri čemu se kontroliraju korisni mineralni sastojci, a organska tvar prelazi u, za biljke, najpogodniji oblik.

Pri tome nastaju štetne bakterije i gljivice, a iznimno se umnože humusni mikroorganizmi koji čine najvredniji dio humusa.

Zbog toga se humus ne smije nikad osušiti prije i tijekom uporabe - suhi humus gubi veliki dio hranidbene vrijednosti.

Litra glistala vrijedi kao 7-10 litara stajskog gnoja.

Upotrebom kvalitetnog humusa kalifornijskih glista postiže se bolji rast i otpornost biljaka na gljivične i bakterijske bolesti, povečava broj cvjetova i plodova, kao i njihova kvaliteta.

Smanjuje se potreba za prskanjem. Biljke lakše podnose presađivanje, sušu, vlagu i mraz, te postižu ljepši izgled. Zato ga i mi koristimo kao gnojivo kod izrade supstrata što preporučamo i vama.

Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #153 : 05-02-2008, 13:29:02 »
Još o tresetu...

Tresetište se još naziva i cret. Za nastanak cretova ili tresetišta zaslužne su mahovine roda Sphagnum. One žive na močvarnim mjestima gdje tvore velike jastuke ili čak pokrivače. Rastu na površini iz godine u godinu, a dublji slojevi obamiru i konačno prelaze u treset.

Znači da je tresetište, cret ili čret vlažno stanište s obiljem mahovine i drugoga bilja koje se tu nakuplja, trune bez prisutnosti kisika i stvara treset bogat ugljikom. Geološki, smatra se da ta staništa pripadaju ostacima iz ledenog doba jer na njima žive neke rijetke biljne vrste koje ne nalazimo na drugim tipovima staništa. Pod tim rijetkim vrstama se misli na neke biljke mesožderke (karnivorne biljke), orhideje i slično. Glavni tvorac tresetišta, mahovina je iz roda Sphagnum ili mah tresetar, ima kuglaste tobolce koji, kad sazriju, bučno pucaju poput otvaranja boce šampanjca i rasipaju svoje spore. Ta područja su vlažna i zbog toga što mah tresetar ima sposobnost zadržavanja vlage. Naime, on u svojim listićima ima stanice za vodu.



Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #154 : 05-02-2008, 13:31:27 »
Treset kroz fotografiju...

Offline Andrija Zokić

Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #155 : 05-02-2008, 13:40:47 »
Za nastanak cretova ili tresetišta zaslužne su mahovine roda Sphagnum. One žive na močvarnim mjestima gdje tvore velike jastuke ili čak pokrivače. Rastu na površini iz godine u godinu, a dublji slojevi obamiru i konačno prelaze u treset.

Na tresetu kojeg sam vidio danas u MBM-a piše da je od kvalitetne estonske sphagnum mahovine. Nalazište sphagnuma u Estoniji:
http://www.geospectra.net/kite/estonia/color/color.htm
andbonsai.com ~ andbonsai studio

Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #156 : 05-02-2008, 13:54:40 »
Na tresetu kojeg sam vidio danas u MBM-a piše da je od kvalitetne estonske sphagnum mahovine. Nalazište sphagnuma u Estoniji:

Treba probati. Imaš više iskustva od mene pa češ sam vidjeti koliko ti odgovara. Čačkam po netu i uglavnom nalazim da su bijeli treseti oko Ph 4 i manje, a dodaju im vapno kako bi smanjili kiselost. Treba procijeniti koliko vapno koristi kojem drvu i u kojem omjeru. Ja za sad ne budem još koristio treset dok si sve ne iskristaliziram. Rađe ću saditi u čiste granule nego nekaj sprčkati. Dobro, malo humusne zemlje budem dodal u tla.

Offline Aleksa

Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #157 : 05-02-2008, 13:57:34 »
Treset u močvarama u stvari nastaje raspadanjem Sphagnum mahovina. Sfagnum mahovina nema rizoide tj korjenčiće , nego samo ono 'stablo' sa listićima koje stalno raste u visinu. Kako stablo raste, donji djelovi odumiru i pretvaraju se u treset. Mario je dobro primijetio da ga je tesko skvasiti ali da posle kvašenja dugo drži vlagu.

Ja ga ovamo ne mogu naći u manjim količinama, tako da, ako dodjem u Split ove godine, možda uzmem koje kilo!  ;)

Offline Aleksa

Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #158 : 05-02-2008, 13:59:53 »
Treset kroz fotografiju...

Mario, ovo na prvoj slici je živa sfagnum mahovina a ovo na drugoj slici nije ništa drugo do mrtvi sfagnum. To nije još treset. Taj mrtvi se koristi kao supstrat za posebne (najčešće epifitske) vrste biljaka ali nikada nisam čuo da se stavlja u supstrat za bonsai. Mahovina bi samo dodatno povećala moć upijanja treseta što nikako nije dobro jer i treset sam zadržava mnogo vode pa se zbog toga miješa sa poroznim materijalima.

Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #159 : 05-02-2008, 14:07:20 »
Mario, ovo na prvoj slici je živa sfagnum mahovina a ovo na drugoj slici nije ništa drugo do mrtvi sfagnum. To nije još treset. Taj mrtvi se koristi kao supstrat za posebne (najčešće epifitske) vrste biljaka ali nikada nisam čuo da se stavlja u supstrat za bonsai. Mahovina bi samo dodatno povećala moć upijanja treseta što nikako nije dobro jer i treset sam zadržava mnogo vode pa se zbog toga miješa sa poroznim materijalima.

Da, točno!
Negdje u tekstu to i piše da se sphagum suši što ovo i je, krivo sam nazvao fotku  ;)

Offline Aleksa

Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #160 : 05-02-2008, 14:26:45 »
Mario, ovo na prvoj slici je živa sfagnum mahovina a ovo na drugoj slici nije ništa drugo do mrtvi sfagnum. To nije još treset. Taj mrtvi se koristi kao supstrat za posebne (najčešće epifitske) vrste biljaka ali nikada nisam čuo da se stavlja u supstrat za bonsai. Mahovina bi samo dodatno povećala moć upijanja treseta što nikako nije dobro jer i treset sam zadržava mnogo vode pa se zbog toga miješa sa poroznim materijalima.

Da, točno!
Negdje u tekstu to i piše da se sphagum suši što ovo i je, krivo sam nazvao fotku  ;)

Ih Mario zaista... Praviš frku sad u ovakvom trenutku kad više nikom ništa nije jasno...  ;) :hihihi:

Ozbiljno, ne vidim razlog zašto bi treset miješali sa sfagnumom, imam utisak da bi se tako dobio sunđer!  :yes:

Offline Marija

Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #161 : 05-02-2008, 17:52:33 »
evo deklaracije ESTONSKOG TRESETA kojeg ima u MBM-a.

prema deklaraciji TPS medium ima pH 6.

Pakiranje 225 Litara - 95 kn
Pozdrav, Marija
https://meledabonsai.com/ | Meleda Bonsai

Offline Marija

Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #162 : 05-02-2008, 17:56:25 »

Uporaba glistala

Budući da je koncentracija hranjivih tvari u glistalu puno veća od optimalne, ovo gnojivo kao čisti supstrat nije pogodno za uzgoj biljaka.

Mora se miješati s drugim dodacima, najčešče sa zemljom, tresetom ili pijeskom. Najbolji su rezultati dobiveni kada je odnos zemlje i glistala 10:1.

Zanimljivo.
Onagrus ima kalifornijske gliste .... valjda je ovo vidio :hihihi:
Pozdrav, Marija
https://meledabonsai.com/ | Meleda Bonsai

Offline Andrija Zokić

Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #163 : 06-02-2008, 09:09:42 »
Zanimljivi članak i rasprava o mješavini zemje na knowledgeofbonsai.org

The Secret to Soil Revealed!

What do you use in your soil mix?

andbonsai.com ~ andbonsai studio

Offline Jagor

Odg: Sve o zemlji / mješavini
« Odgovori #164 : 06-02-2008, 18:28:33 »
ja bi pitao ak neko ima iskustva sa zemljom za kaktuse. ja sam našo neku u MBM-u, n-p-k je 14-16-18, 80% treseta i ostatak većinom pijesak. kak vam se to čini?