Dobrodošli, Gost. Prijavite se ili registrirajte. Propustili ste aktivacijski email?

Autor Tema: Iz morfologije i fiziologije bilja!... možda će vas zanimati!  (Posjeta: 9753 )

0 Članova i 1 Gost pregledava ovu temu.

Offline Sandev

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 1808
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 11
  • Never underestimate the power of stupid people
Hvala Dudi što si je dala truda pronaći odgovore na par pitanja koja sam joj postavio, o kojima smo već nebrojeno puta doma diskutirali.Stvarno je kopala par dana. Evo rezultata:
http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/o-folijarnom-prihranjivanju.html
http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/o-provoenju-vode-kroz-deblo-hrastovimao.html
http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/mistanje-rosenje-biljaka.html
ako imate pitanja, pucajte, teme su zanimljive i pokušat ćemo pronaći odgovore na sve moguće nejasnoće.
Izvor: D. Denffer, H. Ziegler, Udžbenik botanike za visoke škole - Morfologija i fiziologija

Offline jurica

Interesantno,zanimljivo, poučno (posebno ono o Hrastu) . Trebao bi to sa Hrastom probat jer sam ove godine imao smrtnost 100%.
Dok prijatelj koji je vadio kasnije ima uspjeh 100%. Neznam možda slučajnost ali takva je realnost.

Offline Marija


Dok prijatelj koji je vadio kasnije ima uspjeh 100%. Neznam možda slučajnost ali takva je realnost.
treba čekati kraj ljeta da vidiš hoće li tada biti živi .... kod nas je smrtnost 100% pa ih godinama ne vadimo - redovito bi krenuli i kroz par mjeseci povenuli  :zamisljen:
Pozdrav, Marija
https://meledabonsai.com/ | Meleda Bonsai

Offline Andrija Zokić

Maslina, zelenika, tršlja, česvina ... su crnogorica a kritosjemenjače. http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/mistanje-rosenje-biljaka.html
Ima li onda rošenje kod njih smisla više nego kod bjelogorice?
andbonsai.com ~ andbonsai studio

Offline helleborus

Maslina, zelenika, tršlja, česvina ... su crnogorica a kritosjemenjače. http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/mistanje-rosenje-biljaka.html
Ima li onda rošenje kod njih smisla više nego kod bjelogorice?

Nema. Ovo crnogorica i bjelogorica sam pisala samo zbog onih koji možda eventualno ne vladaju pojmovima kritosjemenjače i golosjemenjače. One vrste koje navodiš imaju još manje šanse išta propustiti kroz list jer imaju deblju kutikulu zbog što manjeg isparavanja tijekom ljetnih vrućina.

Offline helleborus


Dok prijatelj koji je vadio kasnije ima uspjeh 100%. Neznam možda slučajnost ali takva je realnost.
treba čekati kraj ljeta da vidiš hoće li tada biti živi .... kod nas je smrtnost 100% pa ih godinama ne vadimo - redovito bi krenuli i kroz par mjeseci povenuli  :zamisljen:

Znam i nama se to dogodilo, 100% gotovih, odnosno jedan koji nam je dao Pavlov nam je živ i taj je definitivno izvađen pred samo pupanje jer je kroz dan ili dva otvorio pupove. Sad možemo po njemu radit kaj hoćemo, samo raste i buja.

Ova knjiga koju sam imala u rukama (i još je imam) je odlična. Napisali su je njemci, dva njemca koji su zajedno radili na kolegiju botanika u Bonnu i izmjenjivali su misli, podatke, .... Ima dosta primjera na pojedine rodove i puno slika tako da se može doći do kvalitetnih informacija. Osim toga dosta spominju hrastove pa otuda i ovi zanimljivi podaci. Ono kaj me još zanima  a ne mogu naći je zašto na bukvi treba ostaviti pupove da bi preživjela vađanje a na drugim vrstama to uglavno nije potrebno. Možda ću imati sreće kroz prekopavanje. Mislim, ipak je to knjižurina od 600 strana s fontom veličine 8 valjda (sitno, sitno i gusto napisan tekst).
Evo, ja mislim da ovo s hrastovima vrijedi probati i nije mi uopće nelogično što pišu.
Dakle da sitaknem ono najvažniju rečenicu: Hrastovi u proljeće moraju potpuno iznova stvoriti provodni sustav za vodu koji će opskrbljivati nove pupove. Ako ga izvadimo prije nego što su te traheje formirane nema šanse da voda dođe do veg.vršaka. Možda onaj čovek koji je pisao da vadi hrastove usred ljeta i da ima dobar uspjeh i nije 'luđak'.
Ja predlažem da svi pokušamo s tim idućeg proljeća, i da svatko izvadi po jedno drvo pa da vidimo. Koliko vidim iz tekstova orezivanje (ako je već prolistali hrast) ne bi trebalo biti problem.

Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
Hvala Dudi
http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/o-folijarnom-prihranjivanju.html
ako imate pitanja, pucajte, teme su zanimljive i pokušat ćemo pronaći odgovore na sve moguće nejasnoće.
Izvor: D. Denffer, H. Ziegler, Udžbenik botanike za visoke škole - Morfologija i fiziologija

Hvala Dudi  :hvalaaa:

Štivo o folijarnoj prihrani je podosta šturo. Ako nije problem, pogledajte koje je godine pisana ta knjiga.
Nigdje se ne spominje nitratni dušik!

Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/o-provoenju-vode-kroz-deblo-hrastovimao.html

Ovo sa hrastovima i sličnim, je odlično i fenomenalna podloga za probati sve varijante. Defolijacija na hrastovima je kod mene imala uvjek još bolju reakciju, evo na primjer onu panjinu sam u roku od 12 mj. 3x ogolio, a jedan dio krošnje i četvrti puta. Medunac koji sam vadio prošlog proljeća (nisam siguran jel 2 ili 3 mj.) izvađen je bez i jedne dlačice korijena i ogoljen na panj, bez prošlogodišnjih pupova. raste ko blesav, a ove godine sam već 2x kratio izboje (možda ga i pofotkam).
Dakle obadva hrasta su vađena prije nego su uspjeli formirati te provodne cijevi, jedan sa ostavljenim prošlogodišnjim pupovima i jedan bez njih. Živi su i bujni ! No treba i ovo probati kaj velite i baš me veseli novo istraživanje i pristupi !

Offline helleborus

Hvala Dudi
http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/o-folijarnom-prihranjivanju.html
ako imate pitanja, pucajte, teme su zanimljive i pokušat ćemo pronaći odgovore na sve moguće nejasnoće.
Izvor: D. Denffer, H. Ziegler, Udžbenik botanike za visoke škole - Morfologija i fiziologija

Hvala Dudi  :hvalaaa:

Štivo o folijarnoj prihrani je podosta šturo. Ako nije problem, pogledajte koje je godine pisana ta knjiga.
Nigdje se ne spominje nitratni dušik!
Ovo o folijarnom nije iz te knjige nego iz jednog znanastvenog rada iz 2006-e godine. Ne znam na što si mislio pod nitratima?! Nitrati su spojevi dušika i svaka molekula uree ima na sebi dvije nitratne skupine.

Offline helleborus

http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/o-provoenju-vode-kroz-deblo-hrastovimao.html

Ovo sa hrastovima i sličnim, je odlično i fenomenalna podloga za probati sve varijante. Defolijacija na hrastovima je kod mene imala uvjek još bolju reakciju, evo na primjer onu panjinu sam u roku od 12 mj. 3x ogolio, a jedan dio krošnje i četvrti puta. Medunac koji sam vadio prošlog proljeća (nisam siguran jel 2 ili 3 mj.) izvađen je bez i jedne dlačice korijena i ogoljen na panj, bez prošlogodišnjih pupova. raste ko blesav, a ove godine sam već 2x kratio izboje (možda ga i pofotkam).
Dakle obadva hrasta su vađena prije nego su uspjeli formirati te provodne cijevi, jedan sa ostavljenim prošlogodišnjim pupovima i jedan bez njih. Živi su i bujni ! No treba i ovo probati kaj velite i baš me veseli novo istraživanje i pristupi !

Ovo također ima smisla, ali ima jedno potpuno drugo objašnjenje. Skidanje svih pupova (što se u prirodi može dogoditi nakon neke nepogode npr.mraz, ili npr. da gusjenice pojedu svo lišće ili...) dovodi do stvaranja potpuno novog seta provodnih elemenata, odnosno ponovnog stvaranja ranog drva (a iz teksta je jasno da su glavni provodni elementi za vodu upravo u tom dijelu goda).
U tom smislu se može i progriješiti sa brojanjem starosti drva pomoću godova jer tada u jednoj sezoni dobijemo dva goda.
Da, defolijacija bi mogla imati smisla.

Offline helleborus

http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/o-provoenju-vode-kroz-deblo-hrastovimao.html

Medunac koji sam vadio prošlog proljeća (nisam siguran jel 2 ili 3 mj.) izvađen je bez i jedne dlačice korijena i ogoljen na panj, bez prošlogodišnjih pupova. raste ko blesav, a ove godine sam već 2x kratio izboje (možda ga i pofotkam).

Za ovo nema objašnjenja. Moje bi bilo da nema šanse da nije imao baš ništa korijena, malo korijena to već nekak hoda, ali ništa  :question:  :dunno:

Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
Ovo o folijarnom nije iz te knjige nego iz jednog znanastvenog rada iz 2006-e godine. Ne znam na što si mislio pod nitratima?! Nitrati su spojevi dušika i svaka molekula uree ima na sebi dvije nitratne skupine.

Nisam potkovan u kemiji da mogu razgovarati o molekulama i skupinama spojeva. Ono što sam čitao u zadnje vrijeme, su istraživanja o folijarnoj prihrani i gnojivima koja kao veliki postotak dušika sadrže dušik u nitratnom obliku. Ostali dušik je u amonijskom obliku i onaj zadnji koji navode je urea, pa recimo neki sastav zvući ovak "ukupni dušik (N) 20%, nitratni dušik 4,4 %, amonijski dušik 3%, amidni 12,6%" takvo gnojivo biljka usvaja kroz dulji period, dok recimo, "ukupni dušik (N) 20%, nitratni dušik 15 %, amonijski dušik 3%, amidni 2%" biljka usvoji u vrlo kratkom vremenu. Vjerojatno je moderna znanost o prihrani, upoznata sa tom morfo i fizio biljaka i pokušava razviti najiskoristivija gnojiva koja će biljka usvojiti kroz list, a samim tim će smanjiti direktnu gnojidbu u tlo, što su zaključili da im nakon dulje upotrebe, čak smanjuje plodnost zbog "masakra" tla.

Offline Mario

  • Zaslužni član
  • *****
  • Postova: 6904
  • Lokacija: Zagreb
  • Total likes: 4
  • Yamadori Selektor
    • Mario yamadori selektor
http://sandevbonsai.blogspot.com/2009/07/o-provoenju-vode-kroz-deblo-hrastovimao.html

Medunac koji sam vadio prošlog proljeća (nisam siguran jel 2 ili 3 mj.) izvađen je bez i jedne dlačice korijena i ogoljen na panj, bez prošlogodišnjih pupova. raste ko blesav, a ove godine sam već 2x kratio izboje (možda ga i pofotkam).

Za ovo nema objašnjenja. Moje bi bilo da nema šanse da nije imao baš ništa korijena, malo korijena to već nekak hoda, ali ništa  :question:  :dunno:


Kad nekaj uspije (zasada) onda se objašnjenje i ne traži, a trebalo bi  :idiot:
Ja nemam kaj reći ili tvrditi više, osim da je tak kak velim  :turpija:

Offline helleborus

Ovo o folijarnom nije iz te knjige nego iz jednog znanastvenog rada iz 2006-e godine. Ne znam na što si mislio pod nitratima?! Nitrati su spojevi dušika i svaka molekula uree ima na sebi dvije nitratne skupine.

Nisam potkovan u kemiji da mogu razgovarati o molekulama i skupinama spojeva. Ono što sam čitao u zadnje vrijeme, su istraživanja o folijarnoj prihrani i gnojivima koja kao veliki postotak dušika sadrže dušik u nitratnom obliku. Ostali dušik je u amonijskom obliku i onaj zadnji koji navode je urea, pa recimo neki sastav zvući ovak "ukupni dušik (N) 20%, nitratni dušik 4,4 %, amonijski dušik 3%, amidni 12,6%" takvo gnojivo biljka usvaja kroz dulji period, dok recimo, "ukupni dušik (N) 20%, nitratni dušik 15 %, amonijski dušik 3%, amidni 2%" biljka usvoji u vrlo kratkom vremenu. Vjerojatno je moderna znanost o prihrani, upoznata sa tom morfo i fizio biljaka i pokušava razviti najiskoristivija gnojiva koja će biljka usvojiti kroz list, a samim tim će smanjiti direktnu gnojidbu u tlo, što su zaključili da im nakon dulje upotrebe, čak smanjuje plodnost zbog "masakra" tla.


To i je tak. Amidi su velike molekule (kao npr. i urea) koje u sebi imaju jednu amino skupinu, znači jedan atom dušika, urea ima dva. Naravno da će za te veće molekule trebati puno više vremena da se razgrade pa stoga veći postotak dušika  u obliku amida 'traje' dulje, tj. treba mu više vremena da se razgradi, a oni u obliku nitrata ili amonijaka su male molekule kojima treba puno manje vremena ra razgradnju pa mogu djelovat 'odmah'.
U ovom tekstu o folijarnom prihranjivanju nije bio naglasak na tome kako izgleda dobar prihranjivač, nego na koji način ga biljka koristi. Ovaj rad je rađen tako da se proučavalo kako dodatak uree utjeće na bolju apsorpciju drugih elemenata (u ovom slučaju željeza). Vjerujem da je takvih radova napravljeno puno s različitim kombinacijama i da je onda u današnjem npr.folifertilu iskoristena ona najbolja.
No, činjenica je da neke molekule kao što je urea pospješuju apsorpciju drugih iona, to ne znači da je urea najbolji spoj na filanje s dušikom. Ona je samo onaj pokretač koji pomaže drugim spojevima da uđu u stanicu i naravo sama urea stanici ne šteti.