Lilia, jel engleski problem?
Evo mog slobodnog prijevoda navedenog članka:
Prikupljanje četinara
Moj koncept prikupljanja o brige o yamadori četinarimaje u suprotnosti s učenjima i vjerovanjima mnogih bonsai entuzijasta. Što sam naučio i primijenio kroz godine je temeljeno na mojim hortikultularnim treninzima.
Kad prikupljati
Kao i sve drugo u našim "zaposlenim" životima najbolje je vrijeme "kad god možete". Proljeće prije otvaranja pupova je najbolje vrijeme ali zbog snijega, klime i dostupnosti vremenski okvir prilike je vrlo kratak. Drugo najbolje vrijeme, a zapravo i najbolje vrijeme za četinare je krajem ljeta, početkom jeseni, posebno za vrijeme suše i valova vrućine. U ovo doba godine treba obratiti pažnju da je sav novi rast prestao i da su pupovi za sljedeću godinu otvrdnili. Krajem ljeta za vrijeme suhog i vrućeg perioda većina četinara ide u "ljetno spavanje" ili boje rečeno "mirovanje", "nijemost". Rast je završio, postoji narasla zelena masa, korijenje i pupovi su pripremljeni za novu proljetnu eksploziju. Sljedeća faza rasta je rast stabla ali mi ćemo u ovom periodu preusmjeriti tu energiju za rast stabla u razvoj korijenja. Obzirom da četinari žive u svim sezonama, moraju se prilagođavati uvjetima i u povoljnim i u nepovoljnim sezonama. Mirovanje smanjuje izloženost stresu uzrokovanom nepovoljnim sezonskim uvjetima, i to je u osnovi "izbjegavanje" stresa, "uspavane biljke ne rastu i ne razmnožavaju se. Za izbjegavanje stresa u vrijeme suše ili smanjene vlažnosti, drveće pokreće svoju samoobranu. Smanjuje se transpiracija, respiracija i fotosinteza. To omogućava drvetu da se "konzervira" za rast sljedeće godine, jer bez rasta bi "umrlo".
Kad iskopavamo izabrani yamadori VAŽNO je da su gornja dva inča (cca 5-6 cm) zemlje nedirnuta, ovdje se nalazi fino korijenje koje održava drvo. Sve ostalo korijenje ispod može biti maknuto. Nakon iskopavanja korijenovu balu čvrsto zamotam folijom.
Briga o yamadoriju
Ono što se događa nakon toga je 100% važno za uspjeh. Yamadori je u "nijemosti" (mirovanju) i reagirat će na promjenu okoline i uvjeta. U ovoj fazi ne koristim "mrtvačke sanduke" tzv. trening sanduke, niti zakopavam u zemlju a niti u bonsai posudu.
Sloj dobre zemlje ili vrtno platno koje dozvoljava prolaz vlage i zraka se postavlja na tlo, u sjenu i dalje od jakoog popodnevnog sunca.. Dodam 2-3 incha (cca 6-8 cm) zrelog malča, komposta na vrtno platno. Zreli kompost sadrži huminsku kiselinu, aerobne bakterije, zadržava vlagu, izolira vrućinu i propustan je. Trebao bi imati vrijednosti NPK 1-1-1, a to bi mu zbog aktivnosti bakterija trebala biti stalna konstanta dok se ne "potroši" u formi koja je potrebna korijenju. Sve ovo doprinosi rastu kroijenje a to je ono što želimo. Dobra ideja je napraviti humku i centrirati yamadori na nju te ga u nju utisnuti. Zatim pokriti korijenovi balu s najmanje 2 inča (cca 5 cm) komposta, ne više, i NE napraviti "vulkan" (ulegnuće oko stabla). Koristiti pomagala ili kolce za spječavanje micanja stabla.
Drvo je iznad tla, drenaža je dobra i puno prostora za rast korijenja. Nema velikih šupljina u korijenovoj bali, nema nepotrebnog skraćivanja korijenja da bi stalo u sanduk ili posudu. Nema potencijalnog oštećenja korijenja usljed nedostatka kisika (što se može dogoditi kad je drvo usađeno u tlo). Sadnja yamadorija nakon što se stabilizira je puno brža, lakša i također za vrijeme oporavka mogu napraviti određeni radovi na površinskom korijenju jer lako možemo do njih. Zaljievati i mistati dnevno, a može se dodati i određena količina hranjiva.
Trebala bi postojati dovoljna količina energije da se propagira novi rast korijenja. To se obično dogodi u proljeće u isto vrijeme kad i izbijanje mladica, no s obzirom da smo yamadori opskrbili novim "nestresnim" uvjetima, novo fino korijenje će se razvijati u humus (malč) i time završiti ljetno mirovanje.
(Anton Nijhuis,
http://anijhuis.com/2012/01/21/an-arborists-approach-to-yamadori/)
