Ožegotine na bjelograbu

[Adrian]

Ne mogu reći ništa sa sigurnošću, no i ja sam jednom imao istu sliku na grabu i brezi nakon što ih je supruga slučajno oprskala šlauhom hladne vode na +30°C. Nakon toga breza je odbacila svo lišće i otišla u nebesa, a grab se jedva oporavio i sad je već 2 godine u voćnjaku u zemlji.
Jučer sam došao s posla i uočio da je jedan novi grab iz proljeća u prihvatnoj posudi kojem sam stavio 80% pumice isto dobio ožegotine, iako ga zalijevam šlauhom svaki dan tek poslije 20 sati. Pretpostavio sam da još nema dovoljno korijenja za takvu žegu i pumicu. Stavio sam ga u potpuni hlad.
Inače, sušenje i uvijenje rubova listova je tipično za manjak kalija u sušnim godinama.

Ja bi probao naredne godine jedno drvo držati u toj fazi cijeli dan u sjeni da se uvjerim o čemu se radi, a zalijevati ga bez polijevanja po listovima.

LP AH

[Andrija Zokić]

I ja ih zalijevam kasno iza 19h i to kad su već svi u debeloj hladovini. Zanimljivo da Sivac (Split) svoje grabove svakodnevno zalijeva i prska ljeti po najjačoj žegi i suncu i nikad nije imao ovaj problem. Ja sam do sad bio uvjeren da je problem sunce jer nakon što bi grabovi dobili ožegline stavio bi ih u plastenik koji je zasjenjen nakon čega bi počeli izbacivati nove zdrave izboje. Sumnjam na neko gljivično oboljenje jer 2 graba stoje jedan pored drugog a jedan ima ovaj problem dok drugi nema a oba su tretirana jednako. Ne vjerujem da je u mom slučaju problem kalija jer baš ove godine sam ih prehranio dva puta sa organskim peletiranim gnojivom NPK: 6-8-15. Grabovi koji su u sjeni imaju isto ovaj problem ali u manjoj mjeri ... nije mi jasno kakvo je to gljivično oboljenje koje se jače manifestira na suncu, obično je obrnuta situacija

[gal]

Ja sam sve prskao dva puta TILTOM pa su betulusi u plitkim ker. posudama svejedno dobili ožegotine, pa zaključujem da je to posljedica vručina, a ono odumiranje poluotvorenih izboja na granama (poprilično siguran) je posljedica žicanja (točnije jesensko/zimsko žicanje + boravak na otvorenom (vjetar) - imao prvi put slučaj ove godine (na dva drveta ostale samo neožicane grane).

[Andrija Zokić]

Ja sam sve prskao dva puta TILTOM pa su betulusi u plitkim ker. posudama svejedno dobili ožegotine, pa zaključujem da je to posljedica vručina,

Po toj bi logici sada u prirodi većina grabova po sebi trebala imati ožegline. Nema druge nego popodne u grabovinu

a ono odumiranje poluotvorenih izboja na granama (poprilično siguran) je posljedica žicanja (točnije jesensko/zimsko žicanje + boravak na otvorenom (vjetar) - imao prvi put slučaj ove godine (na dva drveta ostale samo neožicane grane).

Meni se to dogodilo na istom grabu i ove godine iako nije bio ožicavan. Znači 3 godine za redom isti grab isti problem, to je očito neka bolest i nije isto što i ožegline koje su mi se javile sada na pola grabova.

[gal]

Po toj bi logici sada u prirodi većina grabova po sebi trebala imati ožegline. Nema druge nego popodne u grabovinu

...u prirodi je grabovo korjenje duboko u hladnoj zemlji/kamenju, dok se naša drva kuhaju u keramici na +40 i više stupnjeva... A što se tiće bolesti može bit svašta, i biljke napadaju osim gljivica, bakterije i virusi...

[Adrian]

...u prirodi je grabovo korjenje duboko u hladnoj zemlji/kamenju, dok se naša drva kuhaju u keramici na +40 i više stupnjeva...

Možda bi trebalo razmisliti o odnosu količine apsorpicjskog korijenja bale u posudi i količine zelene lisne mase koju to treba opskrbiti za adekvatnu transpirciju u ovim uvjetima. Meni je to prvo palo na pamet pošto mi je jedini s problemom friško vađeni i u pumici.

[Sandev]

Dečki, redovito zalijevam drveće u podne ili oko 14, 15h po najsnažnijem suncu (naravno po čitavoj krošnji, listovima...svo drveće bez izuzetka) i nikada nisam imao problema s tim.
Mislim da je mit o zalijevanju usred sunčanog dana samo mit. Ili ja živim neku drugu stvarnost već cca 20 godina.
Ne može biti to. Mora da je u nečemu drugom problem.

[Sandev]

Mislim da je vjerojatniji uzrok problema pregrijavanje posuda nego zalijevanje po suncu. Također, imao sam dosta problema sa odumiranjem grana žicanih prije proljeća...po zimi.
Od kada orintalisi prezimljavaju u grijanoj prostoriji gdje se temp kreće oko 0 do +3, mislim da niti s tim ne bi trebalo više biti problema.
Gljivica...hmmm???

[Sandev]

Meni tako izgledaju listovi ponekad kada pretjeram s folijarnom prihranom, rubno se posuše...čini se klasični "leaf burn" kako to nazivaju vani. Događa se i kod sušnog i vjetrovitog vremena kod biljaka koje su friške u posudama i imaju nerazvijen korijenski sustav. Listovi brže gube vodu nego što ju korijen može dopremiti pa rubovi prvi nadrapaju.
Sada sam ispucao sve što mi pada na pamet. Gljivica...viruse...ma neeee. Mislim da grabovi nisu baš tako tipični hipohondri, oni su prilično slobodni od takvih stvari, zar ne?
Nekada na orientalisu odumre grana, ili čitav dio debla, skupa s korom koja se počne ljuštiti. Drvo jednostavno više " ne želi" taj dio sebe pa ga demarkira i odbaci. To mi se isto događalo.

[Andrija Zokić]

Folijarno gnojivo ne koristim na ovim biljkama. Zalijevam grabove sa vodom iz bunara. Možda bi mogao biti problem ako u njoj ima iti malo soli ... možda su grabovi na to osjetljivi jer niti jer niti jedna druga vrsta u vrtu mi nema ovaj problem.

[Andrija Zokić]

Mislim da je mit o zalijevanju usred sunčanog dana samo mit. Ili ja živim neku drugu stvarnost već cca 20 godina.
Ne može biti to. Mora da je u nečemu drugom problem.

I Walter je kazao da je to samo mit i da biljke dapače vole prskanje po lišću kada je jako sunce. Sivac prska svoje biljke po najvećem suncu i nikakve probleme nema.

[drigi]

Ajd da kažem svoja iskustva po ovom pitanju,možda pomogne.Ja biljke zalivam po najvećoj vrućini i nemam tih problema.Do prošle godine sam biljke unosio u negrijanu prostoriju da prezime i takvi vragovi su mi se javljali na grabovima i klenu,ali prošlu zimu su biljke izdržale napolju pod snegom samo su posude bile utopljene suvim lišćem,i ove sezone nema te napasti na lišću.Možda je to slučajnost ili je onih -25 pobilo gamad.Jedino mi je mraz posušio neke grane na kedrovima,ali nije opasno pošto su se oporavili.

[Adrian]

Slažem se sa Sandevom i Galom. Znači ajd da nabrojimo stvari koje utječu na ožegotine.

PL    - ukupna površina listova (prosječna pov lista x broj listova)
Ipl    – indeks osunčanja lisne površine  (ukupna površina listova/dio izložen suncu x100)
Azk  – količina apsorpcijske mase aktivnog korijenja (srednji promjer korijenja x ukup. dužina)
Sdt  – srednja dnevna temperatura (min + max / 2)
Js    - Jačina sunčeve radijacije (lux)
Bvj   - brzina vjetra koji pospješuje transpiraciju
Fv 1 – faktor za pojedinu biljnu vrstu ovisan o voštanosti listova.
Fs    – faktor propusnosti i isušivanja supstrata (pumica, liadrain mali, ilovica veliki)
T     - tlak zraka
Vz   - relativna vlažnost zraka

Ako to uvrstimo u formulu možemo izračunati potrebu micanja ili ostavljanja dvetra s teglom u sjenu.

      Sdt x Ipl x Bvj x Pl x js
Faktor isušivanja = -------------------------------  x Fv 1 x √ Fs
         Azk x√T x vz/100 x1

Ima još nekih drugih faktora no tada bi izašli iz granica amaterskog bonsaizma.

Popodne ću još malo probati razraditi formulu....

[drigi]

Slažem se sa Sandevom i Galom. Znači ajd da nabrojimo stvari koje utječu na ožegotine.

PL    - ukupna površina listova (prosječna pov lista x broj listova)
Ipl    – indeks osunčanja lisne površine  (ukupna površina listova/dio izložen suncu x100)
Azk  – količina apsorpcijske mase aktivnog korijenja (srednji promjer korijenja x ukup. dužina)
Sdt  – srednja dnevna temperatura (min + max / 2)
Js    - Jačina sunčeve radijacije (lux)
Bvj   - brzina vjetra koji pospješuje transpiraciju
Fv 1 – faktor za pojedinu biljnu vrstu ovisan o voštanosti listova.
Fs    – faktor propusnosti i isušivanja supstrata (pumica, liadrain mali, ilovica veliki)
T     - tlak zraka
Vz   - relativna vlažnost zraka

Ako to uvrstimo u formulu možemo izračunati potrebu micanja ili ostavljanja dvetra s teglom u sjenu.

      Sdt x Ipl x Bvj x Pl x js
Faktor isušivanja = -------------------------------  x Fv 1 x √ Fs
         Azk x√T x vz/100 x1

Ima još nekih drugih faktora no tada bi izašli iz granica amaterskog bonsaizma.

Popodne ću još malo probati razraditi formulu....

E ovog se ni Ajnštajn nebih setio!

[Bruno]

Za izračunat PL Mariji&Andriji bi trebalo minimalno 100 godina (uz uvjet da to nestašno lišče ne otpada )